{"id":125814,"date":"2013-10-01T07:30:40","date_gmt":"2013-10-01T05:30:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=125814"},"modified":"2013-09-30T23:34:40","modified_gmt":"2013-09-30T21:34:40","slug":"vojnik-spijun-novinarstvo-i-uzbunjivaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/10\/01\/vojnik-spijun-novinarstvo-i-uzbunjivaci\/","title":{"rendered":"Vojnik, \u0161pijun? Novinarstvo i uzbunjiva\u010di"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/novinar.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-112047\" title=\"novinar\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/04\/novinar-300x180.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"180\" \/><\/a>Autorica: Natascha Fioretti<\/strong><\/p>\n<p>Da li su novinari postali previ\u0161e zauzeti ratom jednih protiv drugih, u momentu kada bi trebalo da se bore protiv cenzure i autoritaritarnosti? Ovo pitanje postavio je Dejvid Kar, reporter Njujork Tajmsa, diskutuju\u0107i o na\u010dinu na koji razli\u010dite su novinarske organizacije odgovorile na bujicu pri\u010da koje su objavili uzbunjiva\u010di.<\/p>\n<p>Kar ukazuje da kolege poput Glena Grinvalda, reportera Gardijana, koji je objavio pri\u010du o poslovanju Nacionalne bezbednosne agencije (NSA), baziranu na informacijama koje je primio od uzbinjiva\u010da Edvarda Snoudena \u2013 mediji tretiraju kao druga\u010dije. \u201cU \u0161irem smislu, u najve\u0107em delu kritika koje se odnose na Asan\u017ea i Grinvalda na njih se gleda sa izvesnim ga\u0111enjem \u2013 oni nisu ono \u0161to mi smatramo za prave novinare. Umesto toga, oni reprezentuju Petu silu sa\u010dinjenu od tvitera\u0161a i blogera koji prete da ugroze na\u0161e tradicionalne medije. Oni nisu kao mi\u201d, isti\u010de Kar.<\/p>\n<p>\u0160tavi\u0161e, Grivald je i sam postao ume\u0161an u pri\u010du a njegovi motivi da izve\u0161tava o NSA stavljeni su pod znak pitanja. Dejvid Gregori novinar i autor emisije \u201cUpoznaj \u0161tampu\u201d na NBC- ju pitao je Grivalda u svojoj emisiji: \u201cU meri u kojoj ste podr\u017eavali i pomagali Snoudena, za\u0161to ne bi trebalo da budete optu\u017eeni za zlo\u010din?\u201c<\/p>\n<p>Kar pita kako mediji opravdavaju svoj stav o Grinvaldu, zatim osniva\u010du Vikiliksa D\u017eulijanu Asan\u017eu ili autorki dokumentaraca Lauri Potras koja je tako\u0111e radila na pri\u010dama o NSA i naposletku Dejvidu Mirandi, Grinvaldovom partneru koji uhap\u0161en na aerodromu Hitrou dok je putovao iz Berlina za London. On je \u010duvao dokumenta za Grinvalda, a nekoliko komentatora poput D\u017eerefi Tubina, novinara CNN-a i Njujorkera, nazvao ga je \u201ekrijum\u010darem droge\u201c. Kar isti\u010de da su Asan\u017e, Grinvald, Potras, Miranda Carr radili u javnom interesu ali su svi bili oklevetani.<\/p>\n<p>Za\u0161to je objavljivanje Pentagonskih papira, \u010dime su otkriveni detalji o nameri SAD da zapo\u010dne rat u Vijetnamu, a za koje je zaslu\u017ean novinar Njujork Tajmsa Danijel Elsberg, njega pretvorilo u heroja, dok su nove generacije uzbunjiva\u010da i novina, poput Gardijana koji je objavio informacije do kojih je do\u0161ao izlo\u017eene nepoverenju i kritikama. U intervjuu, me\u0111utim, Elsberg nas podse\u0107a: \u201cna po\u010detku ni ja nisam bio vi\u0111en kao heroj, ja sam dve godine proveo u zatvoru\u201d, ali dodaje i da \u201cu to vreme, novinari nisu ratovali jedni protiv drugih\u201d.<\/p>\n<p>Prema Bilu Keleru iz Njujork Tjamsa, veza izme\u0111u izvora i novina i njihovih konkurenata oduvek je bila prepuna opasnosti, ali su nove tehnologije uzrokovale stvarni raskol izme\u0111u onoga \u0161to je model poslovanja i novinarske prakse.<\/p>\n<p>Alen Rasbrid\u017eer,odgovorni urednik u Gardijanu, sa tim je saglasan i \u010dak, odlazi korak dalje. \u201eMislim da oni ljudi iz struke koji sumnjaju u Glena Grinvalda i osu\u0111uju Dejvida Mirandu nisu dovoljno o tome promislili. Vlada me\u0161a novinare sa teroristima i koristi nacionalnu bezbednost da ih stavi pod sveo\u0161ti nadzor. A posledica toga kakvo se novinarstvo praktikuje su ogromne\u201d, isti\u010de Radbrid\u017eer.<\/p>\n<p>Odgovoraju\u0107i na pitanja o otkirvanju dokumenata na blogu i komentari\u0161u\u0107i pona\u0161anje pojedinih kolega u tekstu objavljenom u Gardijanu isti\u010de: \u201cOne kolege koje su ocrnile Snoudena ili koje ka\u017eu da reporter treba da veruje dr\u017eavi jer ona zna najbolje (mnogi od njih u Britaniji su, za\u010dudo, u pravu) mogu jednog dana da se na okrutan na\u010din osveste. Jednog dana \u0107e njihovo izve\u0161tavanje biti na udaru. Ali sada barem znaju da se klone tranzitne zone na Hitrou\u201d.<\/p>\n<p>Mnogi novinari i medijske organizacije se sa njim sla\u017eu, tako su Njujork Tajms i ProPublika odlu\u010dile da sara\u0111uju sa Gardijanom i podr\u017ee uzbunjiva\u010de.<\/p>\n<p>U drugom istan\u010danom \u010dinu, grupa skandinavskih novinskih ku\u0107a sa\u010dinila je otvoreno pismo britanskoj vladi. Aftenposten (Norve\u0161ka). Dagnes Nihter (\u0160vedska), Helsingin Sanomat (Finska) i Politiken (Danska) optu\u017eili su vladu Dejvida Kamerona da ugro\u017eava globalnu slobodu \u0161tampe, zbog na\u010dina na koji se Vlada ponela prema Gardijanu i Dejvidu Mirandi.<\/p>\n<p>U tom pismu urednici \u010detiri dnevne novine rekli su, izme\u0111u ostalog: \u201e\u010dinjenica da su SAD i Velika Britanija najmo\u0107nije zemlje sveta i \u2018najve\u0107i branioci demokratije u modernoj istoriji\u2019 \u010dini njihovo pona\u0161anje jo\u0161 dvoli\u010dnije: ako u Kini i Iranu uni\u0161te hard-diskove u vlasni\u0161tvu nekog lista i pritiskaju novinare obja\u0161njenje je da su to diktatorke zemlje. Ako to mi uradimo, mi branimo demokratiju.\u201d<\/p>\n<p>Dalje: \u201cPostupci britanske vlade podse\u0107aju na postupke autoritarnih re\u017eima, bez tolerisanja opozicionog, protiv medija, organizacija i individualaca koji dovode u pitanje njihov monopol vlasti.<\/p>\n<p>Debate o tome kako se Zapad nosi sa medijima osta\u0107e zasigurno u fokusu jo\u0161 neko vreme.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/rs.ejo-online.eu\/author\/natascha-fioretti\" target=\"_blank\">EJO<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Debate o tome kako se Zapad nosi sa medijima osta\u0107e zasigurno u fokusu jo\u0161 neko vreme.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-125814","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125814","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=125814"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125814\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=125814"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=125814"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=125814"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}