{"id":125359,"date":"2013-09-26T09:01:24","date_gmt":"2013-09-26T07:01:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=125359"},"modified":"2013-09-26T09:01:24","modified_gmt":"2013-09-26T07:01:24","slug":"djeca-su-zarazena-revizionizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/26\/djeca-su-zarazena-revizionizmom\/","title":{"rendered":"Djeca su zara\u017eena revizionizmom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Igor Lasi\u0107<\/strong><\/p>\n

Pratite li javnu diskusiju o Tu\u0111manovoj arhivi, koju smo zapo\u010deli upravo u \u201cNovostima\u201d? \u0160to mislite o tom pitanju?<\/em><\/p>\n

Meni je, prije svega, drago \u0161to je time pokrenuto op\u0107enito pitanje o dostupnosti javne gra\u0111e u Hrvatskoj. Posljednjih desetak godina dosta sam boravio u dr\u017eavnim arhivima u Zagrebu i Beogradu te se uvjerio da je dostupnost gra\u0111e iz razdoblja nakon 1945. godine puno ve\u0107a u Beogradu i da je tamo lak\u0161e raditi. Pritom to nije samo moj zaklju\u010dak, tako razmi\u0161ljaju i drugi kolege koji su imali priliku za usporedbu rada na istom razdoblju.<\/p>\n

Za\u0161to je tako?<\/em><\/p>\n

To se i ja pitam. Radi se o istom izvoru gra\u0111e koju istra\u017eujem, to je arhiva CK SKJ, skupljena po raznim partijskim ograncima u zemlji i prenesena u dr\u017eavne arhive u Zagrebu i Beogradu. Kao \u0161to su mi objasnili u Srbiji, oni su preuzeli materijal i uredno ga zaveli u katalog, pa mo\u017eete do\u0107i, probrati datum i odre\u0111enu sjednicu, i odmah dobiti spis. U Zagrebu to nije mogu\u0107e, nije tako sre\u0111eno. Ne \u017eelim ulaziti u zaklju\u010dke, radi li se mo\u017eda o nekoj vrsti indolencije prema gra\u0111i iz socijalisti\u010dkog razdoblja, ali to jest problem Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva. Dok sam radio knjigu o Hrvatskom prolje\u0107u, nisu mi znali re\u0107i ni \u0161to imaju na raspolaganju. Mo\u017ee se dobiti, dakle, ali se ne zna \u0161to postoji. Davali bi mi spise iz vre\u0107ice, malo-pomalo. A to je kod istra\u017eivanja veliki problem.<\/p>\n

Vratimo se na pitanje Tu\u0111manove arhive; to je novije razdoblje, samim tim i osjetljivije.<\/em><\/p>\n

Svakako, to je politi\u010dki osjetljivije. \u010cinjenica je da standardno arhivsko pravilo o dostupnosti nakon 30 godina ne ide na ruku zahtjevima da se Tu\u0111manova arhiva otvori odmah i svima. Ali sam na\u010din imenovanja komisije koja \u0107e dati dopu\u0161tenje nekim biranim pojedincima za uvid u tu gra\u0111u krajnje je lo\u0161. Moje je mi\u0161ljenje, dakle, da je to trebalo izvesti bolje, ujedno i stru\u010dnije i demokrati\u010dnije. S druge strane, istim se povodom otvara pitanje \u0161to je s arhivom MORH-a i MUP-a, kao i brojnim drugima. Kad odete u svijet, vidite da ta gra\u0111a postaje dostupna nakon 30 godina. Ovdje, me\u0111utim, ne vjerujem da vi\u0161e itko zna gdje se to nalazi. Ako je pak istina, kao \u0161to neki sumnjaju, da je to uni\u0161teno, onda je rije\u010d o sramoti i skandalu za jednu dr\u017eavu koja se smatra demokratskom. Trebalo bi stoga precizno vidjeti kome je odgovaralo uni\u0161tavanje tragova o Domovinskom ratu, privatizaciji i pretvorbi, vanjskopoliti\u010dkim odnosima itd.<\/p>\n

Zlo\u010din je zlo\u010din<\/strong><\/p>\n

Nismo u stanju zauzeti valjan odnos prema nedavnim doga\u0111ajima, no jako se anga\u017eiramo oko starih, recimo oko udba\u0161a, a koji su poslu\u017eili i novim hrvatskim vlastima?<\/em><\/p>\n

Meni u \u010ditavoj toj pri\u010di oko Josipa Perkovi\u0107a, ali i generalno, kad se pokrene takva tema, smeta ona uobi\u010dajena sintagma \u201ckomunisti\u010dki zlo\u010dini\u201d. Nepotrebna je, jer zlo\u010din je zlo\u010din, a ovako ispada da je rije\u010d o specifi\u010dnosti komunisti\u010dkih zemalja. Ne \u017eelim banalizirati podsje\u0107anjem na Jamesa Bonda, gdje se vidi kako britanska kruna \u0161titi svoj suverenitet i kolonijalna prava. Sve dr\u017eave, naro\u010dito u hladnoratovskom periodu, patile su od paranoje, smatraju\u0107i da su ugro\u017eene, i pona\u0161ale su se vrlo sli\u010dno. U Hrvatskoj je stvoren dojam kako su jugoslavenski agenti pucali po hrvatskim emigrantima u svijetu doslovce neselektivno. Naravno, stradali su i neki koji su bili nevini. Ali bilo bi po\u0161teno re\u0107i da je me\u0111u \u017ertvama tih slu\u017ebi bilo i ekstremnih terorista, ljudi koji su bili spremni postavljati bombe po restoranima i ambasadama itd. Zamislimo da se naoru\u017eana grupa izbjeglih Srba s Banije danas ubaci u Hrvatsku, pa ih specijalci posmi\u010du negdje u \u0161umi, jer se nisu \u017eeljeli predati. Bi li na\u0161a javnost na njih gledala kao na teroriste ili nevine \u017ertve koje se moralo dovesti na sud? Tako\u0111er, mora se znati da sve nove tajne slu\u017ebe u svijetu, nakon pada jednog re\u017eima, preuzimaju dio starog obavje\u0161tajnog kadra. Sla\u017eem se da nije ugodno znati kako me\u0111u nama \u0161e\u0107u ubojice, ali mislim da je jo\u0161 gore saznanje da su me\u0111u nama na slobodi i oni koji su pobili obitelj Zec, koji su ubijali civile po Sisku i Osijeku i mnogi drugi njima sli\u010dni.<\/p>\n

Sve to na koncu slu\u017ei da bi se stavio znak jednakosti izme\u0111u fa\u0161izma ili nacizma i socijalizma, odnosno komunizma? Ne samo u nas: za europski Dan sje\u0107anja na \u017ertve totalitarnih re\u017eima izabran je datum sporazuma izme\u0111u Hitlera i Staljina, ba\u0161 kao da se svjetski liberali i demokrati nisu ve\u0107 prije Staljina uspijevali privremeno sporazumjeti s Hitlerom.<\/em><\/p>\n

Revizionizam je u Hrvatskoj na snazi ve\u0107 preko dva desetlje\u0107a. Na\u017ealost, radi se ista gre\u0161ka koja se radila nakon 1945. godine. Nema sumnje da je jugoslavenska historiografija bila velikim dijelom ideologizirana i tendenciozna, da su neke dobre stvari pre\u0161u\u0107ivane, a neke lo\u0161e iskrivljavane. Me\u0111utim, trebali smo zato nau\u010diti da jedno demokratsko dru\u0161tvo to sebi ne bi smjelo dopustiti. Umjesto toga, samo smo proglasili bijelima one koje je komunizam smatrao crnima i obrnuto. \u010cak i kad se radi o ekstremima, dakle, a to je skandalozno. Usta\u0161ki zlo\u010dinci postaju tako idealizirani romanti\u010dni junaci, borci za slobodnu Hrvatsku. Franceti\u0107 i Luburi\u0107 odjednom su pozitivci. Nedavno su mi na jednom predavanju, a ne\u0107u re\u0107i gdje je to bilo, neki studenti rekli da nema dokaza da je Crna legija po\u010dinila ijedan zlo\u010din. Oni misle da su jedini dokazi knjige Dedijera, \u0110ilasa i sli\u010dnih. To je krajnji efekt revizionizma, kad vam djeca po\u010dnu tvrditi tako ne\u0161to.<\/p>\n

I \u0161to ste rekli tim studentima, gdje su pravi dokazi?<\/em><\/p>\n

Pozvao sam ih da do\u0111u kod mene u Sisak, da ih upoznam s tzv. kozara\u010dkom djecom. Ima ih jo\u0161 na \u017eivotu, naravno, to su danas starci, ali je neporecivo da su njihove sudbine posljedica usta\u0161kih zlo\u010dina na Kozari. Ve\u0107ina njih, kojima su usta\u0161e pobili roditelje i koji su kao siro\u010dad dovedeni u Dje\u010dji dom u Sisku, pomrla je tamo u groznim uvjetima. Dio je razdijeljen po hrvatskim obiteljima, ali se i danas zna da su to kozara\u010dka djeca. Zato se moramo boriti protiv revizionizma, kao i relativizma. Pitao sam studente znaju li oni tko su Maksovi \u201cmesari\u201d iz one pjesme i znaju li \u0161to zna\u010di to \u201cmesarenje\u201d. Vjerujte, u puno slu\u010dajeva nemaju pojma. Stavljanje znaka jednakosti izme\u0111u partizanske osvete nakon Bleiburga i svega onoga \u0161to su radili usta\u0161e tokom prethodne \u010detiri godine o\u010dito jako dobro funkcionira.<\/p>\n

Premda je u jednom re\u017eimu zlo\u010din bio strukturno sistematiziran i zadan ve\u0107 doktrinarno-teorijski, a u drugom je bio strukturno ekscesan?<\/em><\/p>\n

Apsolutno. Komunisti\u010dki temeljni dokumenti nemaju poziv na istrebljenje drugih rasa, vjera i naroda, nego zagovaraju jednakost i jedinstvo, dok se temelji ekstremne desnice uvijek dr\u017ee na takvoj mr\u017enji prema druk\u010dijem. NDH otvoreno nije trpjela nikoga \u2013 barem ne u svojim granicama \u2013 osim Hrvate koji su bili katolici i pritom su se morali politi\u010dki slagati s takvom ideologijom. Doktrinarno su to razli\u010diti re\u017eimi, kao \u0161to ka\u017eete, a to svakako ne zna\u010di da ne treba istra\u017eivati zlo\u010dine nakon Bleiburga. Ali poistovje\u0107ivanje toga s dimenzijama usta\u0161kog zlo\u010dina jest revizionizam. \u0160to ide u prilog re\u017eimu koji je \u010detiri godine dr\u017eao koncentracijske logore, ubijao na desetke tisu\u0107a nevinih civila itd. Razumijem one \u010diji su sinovi ili bra\u0107a mobilizirani potkraj rata i koji su nakon Bleiburga stradali zaista nevini. Njima utjehe nema, ali ni oni svi ne razmi\u0161ljaju isto, ne uspore\u0111uju ta dva re\u017eima jednako.<\/p>\n

Nevjerojatno pona\u0161anje Crkve<\/strong><\/p>\n

Tome u prilog ide i kriminalna \u201cnacionalna\u201d Wikipedija, o kojoj se posljednjih dana puno govori, s njezinim tretmanom npr. Franceti\u0107a i Luburi\u0107a, koje ste i vi spomenuli?<\/em><\/p>\n

Zanimljivo je da se digla tolika buka oko Wikipedije, a godinama imamo knji\u017eare pune naslova koji vrve radikalnim revizionizmom. Ali mladi sve manje \u010ditaju knjige, radije se informiraju na internetu, gdje ima portala na kojima se otvoreno veli\u010da usta\u0161tvo. Ima i takvih novina, no internet je specifi\u010dan. Odre\u0111eni kolumnisti posve\u0107eni su upravo toj revizionisti\u010dkoj zada\u0107i umivanja usta\u0161kog pokreta i zlo\u010dina. U svemu tome Wikipedija ima posebno mjesto, a moramo znati da je ona danas ve\u0107 prakti\u010dki neizbje\u017ena, kao izvor za u\u010denje. Studentima je i sam ponekad preporu\u010dujem, ali se dr\u017eim onoga za \u0161to znam kako je ure\u0111eno, i nikad to nije neka hrvatska stranica. Savjetujem ih da provjere reference, da uzmu u obzir izvore, ali da ni tad stvari ne uzimaju zdravo za gotovo. No kultura razvijena na copy-paste osnovama rezultira proizvoljno napisanim tekstovima, gdje se lako u opticaj provuku i slu\u010dajevi kao \u0161to su oni na hrvatskoj Wikipediji, vezani uz usta\u0161tvo. Zato je ona popularnija od npr. knjige Joze Toma\u0161evi\u0107a koja govori o Drugom svjetskom ratu u Jugoslaviji i koja ima tisu\u0107u stranica. I sve bi se to moglo rije\u0161iti zakonski, jer postoje zakoni koji predvi\u0111aju represiju zbog takvog revizionizma, ali ostaje problem dru\u0161tva u kojem mladi ljudi, sistemati\u010dno manipulirani, ne\u0107e tako lako shvatiti \u0161to to\u010dno nije u redu s veli\u010danjem usta\u0161tva. Znate, nije problem u onome \u0161to je napisano, nego u onome \u0161to je pre\u0161u\u0107eno. Franceti\u0107a i Luburi\u0107a mo\u017eemo opisati kao borce za hrvatsku samostalnost i to nije neto\u010dna tvrdnja. Ali ako se na njoj zaustavimo, radi se o falsificiranju pre\u0161u\u0107ivanjem, jer su se oni za tu samostalnost borili ubijaju\u0107i nevine. Tako je i s Bleiburgom, nakon kojeg su ljudi ubijani bez su\u0111enja, no treba znati da je uglavnom bila rije\u010d o usta\u0161ama, koji nisu polo\u017eili oru\u017eje na kraju rata, kao \u0161to su napravili Nijemci, usta\u0161ama koji su \u010detiri godine gradili dr\u017eavu na sustavnom, ozakonjenom genocidu. Bleiburg pak nije bio sistemski produkt komunisti\u010dkog re\u017eima u nastajanju, nego osveta koja pritom \u010dak i nije predstavljala specifikum Jugoslavije, jer su se i gore od toga pona\u0161ali pobjednici u nekim zapadnoeuropskim zemljama, npr. u Francuskoj.<\/p>\n

Va\u0161a realnost \u201cna terenu\u201d, a koja proistje\u010de iz takve prakse, jesu ogledi recimo s Vladom Ko\u0161i\u0107em, biskupom u va\u0161em Sisku. Na\u017ealost, te\u0161ko biste na\u0161li goreg revizionista?<\/em><\/p>\n

Nevjerojatno je pona\u0161anje Crkve, uzmite samo njihove zahtjeve da se SDP-ovci ispri\u010daju za \u201czlo\u010dine partije\u201d iz vremena kad su ti ljudi bili djeca. A ba\u0161 se i ne sje\u0107am isprika ljudi iz Crkve za sve ono \u0161to je u ime te institucije i Isusa Krista po\u010dinjeno drugima na \u0161tetu. Nema govora o tome da su svi katoli\u010dki sve\u0107enici bili \u0161ovinisti i pobornici usta\u0161tva. \u0160tovi\u0161e, i time se danas manipulira, pa bi dobro bilo istra\u017eiti koliko je njih \u010dak podr\u017eavalo partizane. Ali nepobitna je \u010dinjenica da je Crkva najve\u0107im dijelom podr\u017eavala NDH, dovoljno je \u010ditati novine iz tih godina. Nije to problem samo Alojzija Stepinca, nego brojnih sve\u0107enika, kao i same organizacije. U rasponu nedjela od sudjelovanja u nametnutom prekr\u0161tavanju do uzimanja oru\u017eja u ruke. Da ne govorimo o pomaganju u bijegu usta\u0161kih zlo\u010dinaca nakon rata, gdje se najvi\u0161e spominje ime sve\u0107enika Krunoslava Draganovi\u0107a, glavne osobe u toj tzv. \u0161takorskoj liniji. Da se vratimo na Sisak i posljedice izjava biskupa Ko\u0161i\u0107a protiv partizana: ove godine su na manifestaciji \u201cKeltska no\u0107\u201d partizani izostavljeni, uz obja\u0161njenje da se priredba posve\u0107uje malim ljudima, ne povijesnim li\u010dnostima. I to je taj apsurd koji nas poga\u0111a, sjetimo li se da nema boljeg primjera malih ljudi u Sisku od tih partizana koji su 1941. ustali protiv okupatora i doma\u0107ih izdajnika, da obrane sebe i sve slabije od zlo\u010dinaca. Imamo tamo zastupljene, dakle, male ljude koji su se u devetom stolje\u0107u pobunili protiv frana\u010dke okupacije, male ljude koji su se u 16. stolje\u0107u pobunili protiv turske okupacije, male ljude koji su se na kraju 20. stolje\u0107a pobunili protiv srpske okupacije, ali partizana nema. Mnogi su Si\u0161\u010dani zbog toga nesretni, jer to su ipak bili lokalni de\u010dki i cure koji su se borili za pravdu i slobodu, a sad ih se svisoka, s oltara, pljuje. I da bi sve bilo apsurdnije, gotovo svi su bili Hrvati, a \u0161to se u vrijeme Hrvatskog prolje\u0107a rado spominja<\/p>\n

Nekome odgovara \u017eivot u pro\u0161losti<\/strong><\/p>\n

Molim vas da se osvrnete i na sukobe oko \u0107irilice u Vukovaru?<\/em><\/p>\n

Licemjerno je na zakone reagirati u trenutku provo\u0111enja, umjesto u trenutku dono\u0161enja, a koje je bilo itekako poznato. Pripadnici manjina mogu imati i osobne dokumente na svom jeziku, iako se ovdje radi o pitanju drugog pisma, ne jezika. Da Talijani pi\u0161u nekim drugim pismom, ne bi ni tad bilo nikakvih problema s njihovim javnim natpisima. Povijest nas u\u010di da je proces stabilizacije neminovan, i on u Hrvatskoj zapravo ve\u0107 godinama vrlo dobro ide, sve dok odre\u0111ene grupacije \u2013 uvijek jedne te iste \u2013 ne po\u017eele zamutiti vodu i na tome ubrati profit u vidu nekih svojih privilegija. Mladi iz Hrvatske odlaze na provode u Srbiju, i obrnuto, \u010demu sam i sam svjedo\u010dio, i njima u osnovi najmanje smetaju te razli\u010ditosti, ali njima se tako\u0111er poku\u0161ava manipulirati, kao \u0161to smo rekli u vezi s usta\u0161tvom. Nekome odgovara \u017eivot u pro\u0161losti, ta pro\u0161lost koja traje i ne prestaje, a taj se ne obazire ni na \u0161tetu koju time nanosi vlastitoj djeci.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvoje Klasi\u0107, istori\u010dar: Komunisti\u010dki temeljni dokumenti nemaju poziv na istrebljenje drugih rasa, vjera i naroda, nego zagovaraju jednakost i jedinstvo, dok se temelji ekstremne desnice uvijek dr\u017ee na takvoj mr\u017enji prema druk\u010dijem. NDH otvoreno nije trpjela nikoga \u2013 barem ne u svojim granicama \u2013 osim Hrvate koji su bili katolici i pritom su se morali politi\u010dki slagati s takvom ideologijom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-125359","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=125359"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125359\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=125359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=125359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=125359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}