{"id":125340,"date":"2013-09-25T21:09:23","date_gmt":"2013-09-25T19:09:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=125340"},"modified":"2013-09-25T21:09:23","modified_gmt":"2013-09-25T19:09:23","slug":"vjestacki-vitamini-i-minerali-mogu-biti-stetni","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/25\/vjestacki-vitamini-i-minerali-mogu-biti-stetni\/","title":{"rendered":"Vje\u0161ta\u010dki vitamini i minerali mogu biti \u0161tetni"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/table-of-vitamins.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-125225\" title=\"table-of-vitamins\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/table-of-vitamins-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Od kako su se pojavili suplementi svih vitamina i minerala, reklame nas ube\u0111uju da su upravo oni ono \u0161to nedostaje na\u0161oj ishrani. Me\u0111utim, da li neki vitamini zapravo mogu da vam na\u0161kode?<\/p>\n<p>Deluje da ispijanje suplemenata mo\u017ee doneti vi\u0161e \u0161tete nego koristi.<\/p>\n<p>Prema dr Alanu Kristalu koji je predvodio studiju u Centru za prou\u010davanje kancera Fred Ha\u010dinson u sijetlu, ima iznena\u0111uju\u0107e malo dokaza da bilo koji vitamin ili mineral spre\u010dava nastanak bolesti, osim ako ih ne uzimaju ljudi koji imaju deficit istih u organizmu.<\/p>\n<p>\u201c\u0160to vi\u0161e prou\u010davamo ovu oblast, otkrivamo da suplementi nemaju nikakav preventivni efekat\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Ipak, milioni ljudi \u0161irom sveta kupuju razne suplemente kako bi nadoknadili navodni nedostatak vitamina usled slabe ishrane.<\/p>\n<p>Ve\u0107ina njih smatra da je preporu\u010dena doza suplemenata sasvim bezbedna. Me\u0111utim, to ne va\u017ei za sve vitamine i minerale.<\/p>\n<p>Predstavljamo nekoliko onih koji mogu naneti vi\u0161e \u0161tete nego koristi.<\/p>\n<p><strong>Multivitamini<\/strong><\/p>\n<p>Iako su multivitamini najrasprostranjeniji suplementi, nema dokaza da ljudi imaju ikakve koristi od njih.<\/p>\n<p>Francuski istra\u017eiva\u010di su do 2010. pratili 8.000 dobrovoljaca koji su tokom \u0161est godina uzimali multivitamine ili placebo pilule.<\/p>\n<p>Otkrili su da su osobe koje su uzimale suplemente imale ve\u0107i rizik od sr\u010danih oboljenja i kancera u odnosu na one koje su uzimale placebo.<\/p>\n<p>Neke studije \u010dak su pokazale da multivitamini mogu u\u010diniti vi\u0161e \u0161tete nego koristi.<\/p>\n<p>Studija dr\u017eave Ajova 2011. koja je pratila zdravlje 38.000 \u017eena otkrila je da one koje redovno uzimaju multivitamine imaju 2,4 odsto vi\u0161e \u0161anse da umru tokom 19-godi\u0161nje studije.<\/p>\n<p>Njihovo istra\u017eivanje pokazalo je i da vitamin B6 pove\u0107ava rizik od smrti za 4,1 odsto, folna kiselina za 5,9 odsto, gvo\u017e\u0111e za 3,9 odsto, magnezijum 3,6 odsto, cink tri odsto i bakar za 18 odsto.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, studija nije uzela u obzir \u010dinjenicu da mnogi ljudi uzimaju velike doze vitamina tek kad dobiju ozbiljnu bolest poput kancera.<\/p>\n<p>Ipak, ako va\u0161a ishrana sadr\u017ei dovoljno sve\u017ee hrane, vo\u0107a i povr\u0107a, velika je verovatno\u0107a da vam multivitamini nisu potrebni.<\/p>\n<p><strong>Vitamin C<\/strong><\/p>\n<p>Lekari su se s ovim vitaminom upoznali davnih pedesetih godina 18. veka. On poma\u017ee da se iscele rane, oja\u010dava vezivna tkiva i odr\u017eava \u0107elije zdravim.<\/p>\n<p>Ipak, uprkos tome, gotovo da nema dokaza da li je dobar i u vidu suplementa.<\/p>\n<p>Na nekim testiranjima dokazano je da skra\u0107uej trajanje prehlade, ali nema stvarnih dokaza da tera bolesti.<\/p>\n<p>S druge strane, u velikim dozama definitivno je \u0161tetan. Jedanaestogodi\u0161nja studija zavr\u0161ena u februaru ove godine, koja je obuhvatila 23.000 mu\u0161karaca, otkrila je da oni koji uzimaju velike doze supleenta \u010de\u0161\u0107e dobijaju kamen u bubregu u odnosu na one koji ne uzimaju dodatno ovaj vitamin.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje iz 2002. pokazalo je da 1 g vitamina C i vitamina E utrostru\u010duje rizik od prerane smrti me\u0111u \u017eeama koje su u menopauzi.<\/p>\n<p><strong>Vitamin E<\/strong><\/p>\n<p>Nalazi se u ora\u0161astim plodovima, kvascu, p\u0161enici i uljima, a klju\u010dan je za zdravlje \u0107elija. Ve\u0107ini odraslih potrebno je izme\u0111u tri i \u010detiri miligrama dnevno.<\/p>\n<p>Studije su pokazale da hrana bogata vitaminom E \u0161titi od bolesti srca, ali nema dokaza da suplementi to \u010dine. Naprotiv, deluje da mogu naneti i \u0161tetu.<\/p>\n<p>Ameri\u010dki istra\u017eiva\u010di sa Klinike u Klivlendu su 2011. otkrili da mu\u0161karci koji uzimaju 268 mg vitamina E svakog dana tokom sedam godina, imaju 17 odsto ve\u0107i rizik da dobiju rak prostate, u odnosu na one koji ne uzimaju taj suplement.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, sedmogodi\u0161nje istra\u017eivanje zavr\u0161eno 2005. koje je obuhvatilo 4.000 ljudi otkrilo je pove\u0107an rizik od otkazivanja srca i to za 13 odsto.<\/p>\n<p><strong>Kalcijum<\/strong><\/p>\n<p>Kalcijum se obi\u010dno preporu\u010duje sredove\u010dnim i starijim osobama za za\u0161titu kostiju. Ima i dokaza da mo\u017ee spre\u010diti nastanak polipa u crevima \u2013 izraslina koje se mogu pretvoriti u kancer.<\/p>\n<p>Ipak, suplementi kalcijuma pove\u0107avaju rizik od sr\u010danih oboljenja kod mu\u0161karaca, prema studiji koju je sproveo ameri\u010dki Nacionalni institut za prou\u010davanje kancera.<\/p>\n<p>U istra\u017eivanju koje je obuhvatilo 388.000 ljudi, otkriveno je da mu\u0161karci koji uzimaju vi\u0161e od jednog grama suplementa dnevno imaju ve\u0107i rizik od problema sa srcem i 20 odsto vi\u0161e \u0161anse da umru od kardiovaskularnih oboljenja.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici veruju da visok nivo kalcijuma stvdnjava arterije i pove\u0107ava rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n<p>Odraslim osobama preporu\u010duje se700 mg kalcijuma dnevno, za \u0161ta je dovoljna jedna \u010da\u0161a jogurta ili mleka.<\/p>\n<p><strong>Selen<\/strong><\/p>\n<p>Selen je mineral koji se nalazi u morskim plodovima, mesu i \u017eitaricama. U malim dozama predstavlja esencijalni mineral, a njegov nedostatak povezan je sa ranom demencijom, slabim imunim sistemom i preranom smrti.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, iako spre\u010dava sr\u010dana oboljenja, previ\u0161e ovog minerala mo\u017ee biti veoma \u0161tetno.<\/p>\n<p>Mu\u0161karcima je potrebno svega 0,075 mg dnevno, a \u017eenama 0,06 koje dobijaju iz svakodnevne ishrane.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ve\u0107e doze povezane su sa nastankom dijabetesa tipa 2, ka\u017eu istra\u017eiva\u010di u radu objavljenom u \u017eurnalu Cochrane Library.<\/p>\n<p><strong>Beta karoten<\/strong><\/p>\n<p>Beta karoten je pigment koji daje \u017eutu i narand\u017eastu boju vo\u0107u i povr\u0107u. Telo ga pretvara u vitamin A koji je od klju\u010dne va\u017enosti za dobar vid, zdravu ko\u017eu i jak imuni sistem.<\/p>\n<p>On je prirodan antioksidans i obi\u010dno se uzima kao prevencija od raka, ali nema dokaza da ima takvo za\u0161titno dejstvo.<\/p>\n<p>S druge strane, dokazano je da je u velikim dozama \u0161tetan. U 1994. godini istra\u017eiva\u010di su otkrili da pu\u0161a\u010di koji uzimaju vi\u0161e od 20 mg beta karotena dnevno imaju osam odsto ve\u0107e \u0161anse da umru od raka plu\u0107a u odnosu na one koji ne uzimaju taj suplement.<\/p>\n<p>Osim toga, beta karoten mo\u017ee dati ko\u017ei narand\u017east ten i pokrenuti vrtoglavice i bolove u \u017eelucu i zglobovima.<\/p>\n<p>DailyMail,B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od kako su se pojavili suplementi svih vitamina i minerala, reklame nas ube\u0111uju da su upravo oni ono \u0161to nedostaje na\u0161oj ishrani. Me\u0111utim, da li neki vitamini zapravo mogu da vam na\u0161kode? Deluje da ispijanje suplemenata mo\u017ee doneti vi\u0161e \u0161tete nego koristi. Prema dr Alanu Kristalu koji je predvodio studiju u Centru za prou\u010davanje kancera [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-125340","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=125340"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125340\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=125340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=125340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=125340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}