{"id":125224,"date":"2013-09-25T08:05:59","date_gmt":"2013-09-25T06:05:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=125224"},"modified":"2013-09-24T19:08:09","modified_gmt":"2013-09-24T17:08:09","slug":"da-li-su-nam-potrebni-vitamini-iz-pilula","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/25\/da-li-su-nam-potrebni-vitamini-iz-pilula\/","title":{"rendered":"Da li su nam potrebni vitamini iz pilula?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/table-of-vitamins.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-125225\" title=\"table-of-vitamins\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/table-of-vitamins-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Vitamini i minerali su aktivne supstance potrebne telu za pravilno funkcionisanje. Jo\u0161 u prenatalnom periodu imaju zna\u010dajnu ulogu u razvoju nervnog sistema, vitalnih organa i kostiju. Vekovima su ljudi ove va\u017ene supstance dobijali iz hrane i vode. \u0160ta se promenilo?<\/p>\n<p>Pobornici upotrebe vitaminsko- mineralnih dopuna tvrde da savremeni \u010dovek ne mo\u017ee da se osloni na hranljive materije iz prirode, jer je hrana koju danas uzima znatno druga\u010dija od one koju smo nekad nalazili u prirodi. Zbog na\u010dina uzgoja, transporta i skladi\u0161tenja, vo\u0107e i povr\u0107e sadr\u017ei vrlo mali procenat hranljivih materija, a meso je puno antibiotika i toksina. Po\u0161to je u me\u0111uvremenu proizvodnja dijetetskih suplemenata u bo\u010dicama postala jedna od najja\u010dih industrijskih grana, lobi ovih proizvo\u0111a\u010da sna\u017eno uti\u010de na formiranje javnog mi\u0161ljenja da su sinteti\u010dki vitamini u pilulama postali neophodnost. U poslednje tri godine prodaja ovih preparata je porasla za vi\u0161e od 20%, a me\u0111u najprodavanijim su ulje ajkuline jetre i multivitaminski miksevi.\u00a0 I pored sporadi\u010dnih upozorenja esnafske manjine da predoziranje vitaminima mo\u017ee biti veoma opasno, prose\u010dan Evropljanin danas mese\u010dno tro\u0161i oko 30E na vitaminsko- mineralne dopune.<\/p>\n<p>Neosporno je da su nam vitamini neophodni, ali me\u0111u ljudima koji ih koriste u sinteti\u010dkom obliku nalazimo dve grupe: oni koji se hrane nekvalitetno ili oskudno, a te\u0161e se da unose dovoljno hranljivih sastojaka jer konzumiraju \u010darobne pilulice, i oni koji se uravnote\u017eeno hrane, a vitamine uzimaju preventivno, za slu\u010daj da neku va\u017enu grupu vitamina nemaju u redovnoj ishrani. Ljudi iz druge drupe imaju tendenciju da vitaminske dopune uzimaju selektivno, radi prevencije odre\u0111enih stanja, po savetu lekara. To su obi\u010dno vitamini C i E za koje se pokazalo da imaju sna\u017ean uticaj u borbi protiv slobodnih radikala koji su odgovorni za prevremeno starenje \u0107elija, razvoj karcinoma i sr\u010danih oboljenja.<\/p>\n<p><strong>\u0160arene la\u017ee i multi- level prevare<\/strong><\/p>\n<p>Mnoge ozbiljne studije su pokazale da telo ne mo\u017ee da iskoristi sinteti\u010dke vitamine na isti na\u010din kao one iz hrane, te da je njihova funkcionalna mo\u0107 u telu znatno manja od onih iz prirodnih izvora. Dijeteti\u010dari, nutricionisti i lekari se sla\u017eu da, osim male grupe ljudi sa posebnim potrebama, zdravi ljudi ne treba da unose ni\u0161ta sem sve\u017eeg vo\u0107a, povr\u0107a, \u017eitarica i male koli\u010dine mesa da bi zadovoljili potrebe za vitaminima. Namirnice iz prirode sadr\u017ee mnogo ve\u0107i broj vitamina i minerala od onoga koji je nama poznat, pa su tako i njihovi kompleksi u \u017eivoj hrani druga\u010diji nego u pilulama. Fitohemikalije, materije koje se nalaze u biljkama, ne mogu se spakovati u bocu, i samim tim ni uneti na neki drugi na\u010din nego prirodnom ishranom.<\/p>\n<p>Ukoliko za primer uzmete jednu malu jabuku, te\u017eine samo 100gr, u njoj \u0107ete na\u0107i mnogo antialergijskih, antikancerogenih, antiinflamatornih i antivirusnih prirodnih hemikalija koje ne mo\u017eete laboratorijski sintetizovati, i koli\u010dinu C vitamina ekvivalentnu onoj u piluli od 1500 mg. Mnogi nesavesni prodavci ovih dijetetskih suplemenata (koji se vrlo \u010desto prodaju u multi- level kompanijama, van standardnih farmaceutskih tokova, i od strane nestru\u010dnih savetnika) navode kako se u njihovim preparatima nalaze aktivne supstance u srazmeri od nekoliko tona sve\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a koje \u010dovek ne mo\u017ee fizi\u010dki da stigne da konzumira. Ove tvrdnje su neozbiljne, a kada bi bile ta\u010dne, onda bi ti preparati bili \u017eivotno opasni. \u010covek nije predodre\u0111en da prera\u0111uje tone hrane, pa bila ona i najkvalitetnije vo\u0107e i povr\u0107e, ve\u0107 male koli\u010dine sve\u017eih namirnica koje u potpunosti zadovoljavaju njegove potrebe. Najnovija istra\u017eivanja su pokazala da \u010dak i vitamin C, za koji se smatralo da je potpuno bezbedan za neograni\u010denu upotrebu, u slu\u010dajevima kada je unet u prevelikim dozama izaziva habanje krvnih sudova koji postaju podlo\u017eniji arteriosklerotskim promenama.<\/p>\n<p><strong>Kada treba uzimati vitaminske dopune?<\/strong><\/p>\n<p>Samo neke grupe ljudi, privremeno i u odre\u0111enim stanjima, imaju indikacije da koriste vitaminske dopune:<\/p>\n<p>\u017dene koje planiraju trudno\u0107u ili su u ranoj fazi trudno\u0107e treba da uzimaju preparate folne kiseline, i to samo u periodu kada odredi lekar.<\/p>\n<p>Ljudi koji retko ili nikad ne izlaze iz ku\u0107e, i \u017eene kojima je iz kulturolo\u0161kih razloga pri boravku na otvorenom pokriveno celo telo treba da uzimaju suplemente vitamina D, jer im je usled nedovoljne izlo\u017eenosti Suncu sinteza tog vitamina umanjena.<\/p>\n<p>Vegani koji nikada ne jedu meso i mle\u010dne proizvode treba da koriste vitamin B12 u tabletama.<\/p>\n<p>Ljudi koji su izuzetno pothranjeni, koji unose manje koli\u010dine hrane zbog te\u0161ko\u0107a pri gutanju, profesionalni sportisti na intenzivnim treninzima, i ljudi koji se du\u017ee vreme nalaze na strogom dijetetskom re\u017eimu treba da koriste multivitaminske preparate.<\/p>\n<p><strong>Mogu\u0107e opasnosti<\/strong><\/p>\n<p>Kori\u0161\u0107enje megadoza vitamina mo\u017ee dovesti do ozbiljnih toksi\u010dnih efekata. Ovo je naro\u010dito izra\u017eeno kod vitamina rastvorljivih u mastima koji se deponuju u jetri, poput vitamina A, koji nakon nekontrolisanog talo\u017eenja mo\u017ee da izazove o\u0161te\u0107enje jetre i retine oka. Dnevni unosi vitamina C u dozama ve\u0107im od 2000 mg mogu da dovedu do stoma\u010dnih tegoba i dehidratacije, a prekomerni unos vitamina D do otkazivanja funkcije bubrega i op\u0161te slabosti organizma. Prekomerni unos vitamina B kompleksa dovodi do neprijatnih promena na ko\u017ei, od crvenila i ose\u0107aja pe\u010denja do te\u0161kog osipa, dok vitamin K u prevelikim dozama daje simptome \u017eutice, naro\u010dito kod dece.<\/p>\n<p>Vitaminsko- mineralne dopune treba posmatrati kao lekove, iako se zbog na\u010dina prodaje, plasmana i neumerenog reklamiranja smatraju za dijetetske preparate i dodatke svakodnevnoj ishrani. Kao i svaki lek, i sinteti\u010dki vitamin mo\u017ee doneti dosta koristi ako se upotrebljava s merom i razlogom, ali i mnogo \u0161tete ako se koristi na svoju ruku, u proizvoljnim dozama, i od proizvo\u0111a\u010da koji nije pouzdan. Stoga, doziranje i preporuku o na\u010dinu primene treba prepustiti lekarima, nikako \u201esveznaju\u0107im\u201c saradnicima i menad\u017eerima multi- level marketing sistema.<\/p>\n<p>medias.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vitamini i minerali su aktivne supstance potrebne telu za pravilno funkcionisanje. Jo\u0161 u prenatalnom periodu imaju zna\u010dajnu ulogu u razvoju nervnog sistema, vitalnih organa i kostiju. Vekovima su ljudi ove va\u017ene supstance dobijali iz hrane i vode. \u0160ta se promenilo? Pobornici upotrebe vitaminsko- mineralnih dopuna tvrde da savremeni \u010dovek ne mo\u017ee da se osloni na [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-125224","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125224","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=125224"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/125224\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=125224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=125224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=125224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}