{"id":124545,"date":"2013-09-17T09:06:33","date_gmt":"2013-09-17T07:06:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=124545"},"modified":"2013-09-17T09:06:33","modified_gmt":"2013-09-17T07:06:33","slug":"slucaj-cirilice-pothranjuje-ugodne-iluzije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/17\/slucaj-cirilice-pothranjuje-ugodne-iluzije\/","title":{"rendered":"Slu\u010daj \u0107irilice pothranjuje ugodne iluzije"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Dragan Grozdani\u0107<\/strong><\/p>\n

Po\u010dnimo s aktualnim problemom: u Vukovaru se danima prosvjeduje zbog uvo\u0111enja dvojezi\u010dnosti, \u0107irilica je obnovila retoriku o ratu koji jo\u0161 traje. Pi\u0161e li civilizirana Europa \u0107irilicom?<\/em><\/p>\n

Zapitajmo se \u0161to je to civilizirana Europa. Ona ne postoji kao takva, postoji apstraktan koncept pravne dr\u017eave, a politi\u010dko je pitanje koliko on ovdje funkcionira. Iako je pro\u0161lo vi\u0161e od 20 godina od samostalnosti dr\u017eave koja je u idealnom smislu trebala ostvariti minimum principa po\u0161tivanja identiteta manjina, o\u010dito je da on ovdje ne mo\u017ee funkcionirati. Pa kada \u0107e? Mislim da problem nije u tome da jedan dio Hrvata nije civiliziran i dovoljno europski, nego da taj koncept vi\u0161e jednostavno ne funkcionira. Znamo da biti Srbin u Hrvatskoj zna\u010di suo\u010diti se s cijelim nizom neravnopravnosti na svakida\u0161njoj razini. Nije ovdje dovoljno biti ni najobi\u010dniji Hrvat, mora\u0161 biti dobar Hrvat, \u0161to zna\u010di biti katolik; jer nije dobro ne biti dobar Hrvat. Pitanje \u0107irilice je priznanje nekog apstraktnog prava, koje zapravo otkriva realnost neravnopravnosti. Slu\u010daj \u0107irilice otkriva nam kao da je rije\u010d o manjku civiliziranosti, kao da je ovaj prostor zaostao u odnosu na Europu. Kad na\u0161a elita problem \u0107irilice shva\u0107a kao civilizacijski nedostatak Hrvatske, onda ona govori logikom kompradorske elite, koja sebe izdi\u017ee iznad tog naroda kao subjekt civiliziranosti i civiliziranja. Problem je me\u0111utim politi\u010dki: o\u010dito postoje politi\u010dki interesi koji se artikuliraju kroz problem \u0107irilice. Znamo da Crkva podr\u017eava te proteste. Za\u0161to te elite ne u\u0111u onda u sukob s Crkvom? Za\u0161to ne u\u0111u u sukob s idejom jedna nacija \u2013 jedna dr\u017eava? Za\u0161to ne u\u0111u u sukob s konceptom monolingvalnog obrazovanja i idejom nacionalizma koja je ugra\u0111ena u temelje hrvatskog obrazovnog sistema? Nacionalizmom koji u svakom trenutku kada netko govori da su Hrvati postojali prije hiljadu godina artikulira jedan nacionalisti\u010dki ideolo\u0161ki koncept na kojem se zasniva identitet nacije. \u0160to je s tom kritikom ideologije? To je ugodna situacija u kojoj se elita zgra\u017eava nad primitivcima i u tom zgra\u017eanju potvr\u0111uje svoj elitisti\u010dki polo\u017eaj i europsku legitimaciju subjekta civiliziranja, dok masa dobiva iluziju da uop\u0107e o ne\u010demu odlu\u010duje. Mo\u017eda bi trebalo re\u0107i da su nacije uvijek u nekom obliku rata: u borbi za svoje identitete i njihovo o\u010duvanje, za svoje priznanje. To su, ka\u017eem, ugodne iluzije koje svima odgovaraju: elite imaju smisao svoga postojanja, a mase koje su fakti\u010dki bez ikakve mo\u0107i odlu\u010divanja o vlastitoj sudbini, eto, imaju mo\u0107 da ne dopuste \u0107irilicu.<\/p>\n

Nisu Balkanci izmislili nacionalnu dr\u017eavu<\/strong><\/p>\n

Ovakvo stanje podsje\u0107a na naslov va\u0161e knjige eseja \u201cBarikade\u201d: \u0161to danas vidite iza njih, iz Vukovara neki poru\u010duju da rat jo\u0161 traje? Jedan strani novinar, nema tome dugo, napisao je nakon obilaska ovih krajeva da ratne sjekire na Balkanu jo\u0161 nisu zakopane, da je mr\u017enja me\u0111u narodima postojana?<\/em><\/p>\n

\u201cBarikade\u201d sam uveo kao pojam koji je iza\u0161ao na vidjelo s gra\u0111anskim revolucijama, kada se ne\u0161to \u0161to se zvalo dru\u0161tvo po\u010delo raspadati i kada su unutar dijelova dru\u0161tva podignute te barikade; rije\u010d je dakle o cijepanju dru\u0161tva. U Vukovaru tvrde da su u ratu i tu nije rije\u010d o barikadama, nego o crtama boji\u0161nice. Oni su u ratu protiv nacionalnog neprijatelja i ne podi\u017eu barikade unutar hrvatske nacije, nego zaposjedaju crtu boji\u0161nice spram vanjskog uljeza. Oni reproduciraju iluziju jedinstva hrvatske nacije, tvrde\u0107i da je jedini front vrijedan borbe front prema vanjskom neprijatelju. Teza o mr\u017enji zasniva se na ideolo\u0161kom konceptu racionalizacije rata u biv\u0161oj Jugoslaviji, koji je iz zapadne perspektive tuma\u010den kao rezultat endemske mr\u017enje me\u0111u narodima koja je u komunizmu bila potisnuta, pa kada se on raspao, ona je iza\u0161la van. Nije rije\u010d ni o kakvoj endemskoj mr\u017enji, prostor Balkana mo\u017ee biti prezentiran i kao dokaz iskustva me\u0111uetni\u010dke tolerancije. Svakog treba odvesti u Sarajevo da vidi kako na nekoliko stotina metara radijusa imate sinagogu, d\u017eamiju, katoli\u010dku i pravoslavnu crkvu, sve je to podignuto puno prije i svi ti ljudi \u017eivjeli su zajedno stolje\u0107ima. Mr\u017enja je ne\u0161to novo na tim prostorima, rije\u010d je o implementiranju zapadnog, odnosno europskog principa nacionalne dr\u017eave. Pa nisu Balkanci izmislili koncept nacionalne dr\u017eave, taj je koncept s padom komunizma ponu\u0111en kao univerzalni koncept demokracije. Za\u0161to ne govoriti o tome da je implementacija apstraktnog na\u010dela nacionalne dr\u017eave kao jedinoga institucionalnoga preduvjeta demokracije uzro\u010dnik mr\u017enje i rata, a ne neka endemska mr\u017enja?<\/p>\n

\u0160to danas zna\u010di govoriti hrvatski \u2013 u odnosu spram centara europske mo\u0107i, odnosno diskursa prema kojem se taj jezik reproducira?<\/em><\/p>\n

Pravo pitanje je kome taj jezik slu\u017ei. Za \u0161to hrvatski jezik \u010dovjeka osposobljava, za \u0161to ga ne osposobljava. U Hrvatskoj te perfektno znanje engleskog \u010dini elitom ili, drugim rije\u010dima, umjeti ono \u0161to jo\u0161 spada pod obrazovni ideal, a to je superiorno vladati vlastitim nacionalnim jezikom, ne\u0161to je \u0161to te marginalizira. Elite se vi\u0161e ne legitimiraju svojom superiornom pozicijom unutar materinjeg jezika, nego upravo suprotno, \u010dinjenicom da raspola\u017eu znanjem drugog jezika. One \u017eive u situaciji diglosije, dvojezi\u010dnosti, dok mase \u017eive u monolingvalnom univerzumu. \u017divimo u uvjerenju da postoji hrvatski jezik i hrvatsko dru\u0161tvo u kojem se govori taj jezik te da on unificira to dru\u0161tvo i garantira transparentnost unutar tog dru\u0161tva. Me\u0111utim vidimo da se to dru\u0161tvo dijeli na dvije razine i da monolingvalna razina ne komunicira s drugim iskustvom i da taj jezik vi\u0161e ne mo\u017ee polagati pravo na ono \u0161to izvorno ideolo\u0161ki garantira, a to je transparentnost komunikacije unutar jedne jezi\u010dne zajednice. Dolazi do raspada te zajednice u jednom kulturno-lingvisti\u010dkom smislu, koji ima svoje socijalne i politi\u010dke konzekvence.<\/p>\n

English je postao globish<\/strong><\/p>\n

Doga\u0111a se, kazali ste, revernakularizacija jezika?<\/em><\/p>\n

Nastala situacija dovodi u pitanje generalnu ideju o ravnopravnosti jezika, dakle velika ve\u0107ina europskih jezika generalno se marginalizira i nema nikakvu funkciju komunikativnosti na europskoj razini. Univerzalno sredstvo komunikacije je engleski jezik. Njema\u010dki lingvist J\u00fcrgen Trabant tvrdi da to podsje\u0107a na situaciju iz srednjeg vijeka, kada su elite govorile latinski, koji je bio jezik va\u017enijih diskursa, jezik znanja, religije, vjere i politike, kao onaj na kojem su se donosile i objavljivale odluke. To je bio jezik mo\u0107i u kojem se reproducirala historija onog vremena. Ispod tog jezika postojala je masa idioma, odnosno vernakulara koji nisu bili nacionalni jezici, nego su postojali veliki jezi\u010dni kontinuiteti u kojima su, u nizu hibridnih formi, ljudi komunicirali. Taj jezik svakida\u0161nje komunikacije nije bio sposoban za ve\u0107e stvari, primjerice politiku, znanje itd. Sada se doga\u0111a ne\u0161to sli\u010dno: engleski jezik zauzima poziciju u znanju, kulturi, politici, ekonomiji i postaje univerzalno sredstvo komunikacije me\u0111u \u010dlanicama koje govore svoje nacionalne jezike, ali me\u0111usobno komuniciraju na engleskom. Zanimljivo je da Trabant u jezike koji postaju vernakulari, dakle jezici koji gube na svojoj va\u017enosti i koji sve vi\u0161e slu\u017ee sekundarnoj upotrebi, ubraja njema\u010dki i francuski. Ti jezici dakle gube bitku, pretvaraju se u vernakulare kao u srednjem vijeku, prepu\u0161taju\u0107i sve ono bitno engleskom jeziku. To je realna situaciju u Europi.<\/p>\n

Rije\u010d je dakle o svojevrsnom jezi\u010dnom kolonijalizmu, koji diktira jezik kapitala?<\/em><\/p>\n

Konceptualni umjetnik Mladen Stilinovi\u0107 svojedobno je rekao da umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik. I to nije apsurd: intelektualac koji ne govori engleski nije intelektualac. Nije jednostavna poveznica izme\u0111u kolonijalizma i ove situacije zato \u0161to je kolonijalizam uvijek imao jasan odnos izme\u0111u metropole i kolonije. Ali engleski jezik o kojem danas govorimo vi\u0161e nije engleski kao jezik jedne nacije, Engleza, on je u sebi transformiran da bi mogao obavljati funkciju globalnoga jezika. Ne zovu ga english ve\u0107 globish. Pa opet, neki elementi podsje\u0107aju na kolonijalne situacije \u2013 recimo uloga ne\u010dega \u0161to sam ve\u0107 spomenuo, a to su kompradorske elite. Te su kolonijalne elite u kolonijama zastupale interese metropole, kao \u0161to su to nekada bile elite koje su govorile njema\u010dki u Austro-Ugarskoj Monarhiji i koje su radile za Monarhiju, a prema Hrvatima su se odnosile kao prema masi kojoj treba prenijeti volju metropole. Danas se EU-u doga\u0111a ne\u0161to sli\u010dno: nama je jasno da se na\u0161e elite pretvaraju u jednu vrstu kompradorskih elita, ne samo u politi\u010dkom nego i u kulturnom i intelektualnom smislu. Sada, u eri nakon raspada iluzije suverenosti, znamo da hrvatska politika ne formira neku svoju vanjsku politiku, da na\u0161 glas nema te\u017einu britanskoga ili francuskoga. Tu ne postoji nikakva ravnopravnost. Postoji hijerarhija, u kojoj mali slu\u0161aju naredbe velikih.<\/p>\n

Tvrdite da se Europska unija stidi svoje prevodila\u010dke prakse. Dakle zakon koji je slu\u017ebeno donesen na engleskom jeziku ne tretira se kao prijevod, nego kao originalni dokument, tj. kao da je donesen na hrvatskom jeziku, \u010dime se stvara iluzija o ravnopravnosti jezika?<\/em><\/p>\n

EU na razini apstraktne jednakosti proizvodi iluziju jednakosti, tako da se svi osje\u0107aju priznatima, \u0161to je klasi\u010dan tip bur\u017eoaske politi\u010dke sfere; me\u0111utim realni sociolingvisti\u010dki i politi\u010dki procesi, kada je rije\u010d o prevo\u0111enju, tu iluziju odmah raspr\u0161uju. Za jezike va\u017ei onaj tip ravnopravnosti i jednakosti kakav postoji u bur\u017eoaskoj, tzv. gra\u0111anskoj politi\u010dkoj sferi izme\u0111u individua \u2013 individue su samo na\u010delno jednake, jer znamo da su jedni bogati, drugi siroma\u0161ni itd. Socijalna dr\u017eava tu je jednakost poku\u0161ala postaviti u klasi\u010dnom smislu, da ljudi imaju obrazovanje, zdravstvenu za\u0161titu\u2026, no to se sada raspada. Takva dimenzija nejednakosti postoji i kod jezika, \u0161to je tema o kojoj se ne govori.<\/p>\n

Izru\u010denje Perkovi\u0107a moglo bi sru\u0161iti mit o borbi Hrvata za samostalnost<\/strong><\/p>\n

Iako joj prijete kaznama i uskratom novca iz europskih fondova, mala Hrvatska u slu\u010daju Lex Perkovi\u0107 ve\u0107 dva mjeseca ignorira naredbe Europske komisije i povjerenice za pravosu\u0111e Viviane Reding oko izvr\u0161enja europskog uhidbenog naloga za Josipa Perkovi\u0107a\u2026 Naravno da se Njema\u010dka mo\u017ee tako pona\u0161ati u odnosu s Hrvatskom, ali bi li mogla u odnosu s Amerikom primijeniti isto na\u010delo? Poznato je da ameri\u010dke tajne slu\u017ebe masovno ubijaju uokolo, bez ikakvog suda i zakona, da ljude godinama dr\u017ee zatvorene, izla\u017eu ih srednjovjekovnim mu\u010denjima, da sa svojim dronovima ekstralegalno godinama vode kampanju terora\u2026 \u0160to je Perkovi\u0107 pogrije\u0161io? Naredio je ubijanje nekih koji su smatrani teroristima? Big deal! To su slu\u017ebe radile, kao \u0161to to rade i danas. Ovo je odnos u kojem se pokazuje mo\u0107 i nemo\u0107 Njema\u010dke. Principijelan se mo\u017ee biti u odnosu na Hrvatsku, ali se ne mo\u017ee biti u odnosu na Ameriku. Europa zajedno s Amerikom sudjeluje u kampanjama u Afganistanu i europski pravni sistem je potpuno svjestan da svojim sudjelovanjem podupire akcije ubijanja iz zraka. Jednog \u0107emo dana dobiti konkretne podatke o tome koliko je ljudi ubijeno i tko je to naredio, a da nitko ne snosi odgovornost. U tome je problem i to je Bradley Manning istaknuo, iznio je podatke koji pokazuju da nitko od tih koji su ubijali civile nije odgovarao. A on koji je rekao istinu naposljetku je ka\u017enjen. Drugo je pitanje za\u0161to Hrvatska ne \u017eeli izru\u010diti Perkovi\u0107a: postoji jedno obja\u0161njenje, a to je da Perkovi\u0107 dosta toga zna i da bi se na koncu mogla ispostaviti stravi\u010dna istina koja bi sru\u0161ila mit o borbi Hrvata za samostalnost. A to je vjerojatno saznanje da je samostalna hrvatska dr\u017eava usta\u0161ko-udba\u0161ka tvorevina uspostavljena u suprotnosti s najvitalnijim interesima hrvatskoga naroda. Zvu\u010di stra\u0161no, ali takva bi vjerojatno bila ta istina, kao i suo\u010davanje s njom.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Boris Buden: Znamo da biti Srbin u Hrvatskoj zna\u010di suo\u010diti se s cijelim nizom neravnopravnosti na svakida\u0161njoj razini. Nije ovdje dovoljno biti ni najobi\u010dniji Hrvat, mora\u0161 biti dobar Hrvat…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-124545","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124545","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=124545"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124545\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=124545"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=124545"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=124545"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}