{"id":124375,"date":"2013-09-15T08:59:15","date_gmt":"2013-09-15T06:59:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=124375"},"modified":"2013-09-15T11:33:46","modified_gmt":"2013-09-15T09:33:46","slug":"hocemo-li-ikad-nauciti-lekciju-salvadora-allendea","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/15\/hocemo-li-ikad-nauciti-lekciju-salvadora-allendea\/","title":{"rendered":"Ho\u0107emo li ikad nau\u010diti lekciju Salvadora Allendea?"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/salvador_allende.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-124376\" title=\"salvador_allende\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/09\/salvador_allende-300x223.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"223\" \/><\/a>Pi\u0161e: Drago Pilsel<\/strong><\/p>\n<p>U \u010cileu su morale pro\u0107i 23 godine od kraja diktature, ali je proces isprike ipak krenuo: 70 posto tamo\u0161njih sudaca ovih se dana ispri\u010dalo jer je u doba diktature pozitivno odgovoreno na samo 10 od 5.400 zahtjeva da se sudski intervenira u slu\u010dajevima te\u0161kog kr\u0161enja ljudskih prava. Znam, vjerojatno ne\u0107u do\u017eivjeti ispriku svih onih koji su zabrazdili s Tu\u0111manom i Milo\u0161evi\u0107em. Ali u meni je nada.<\/p>\n<p>Promatram to bauljanje Zorana Milanovi\u0107a kao da je zaklana koko\u0161 koja jo\u0161 tr\u010di dvori\u0161tem. \u201eJa sam \u010duvar hrvatskog ugleda, nije to Europska komisija\u201c, rekao je kao odgovor na izjavu europske povjerenice za pravosu\u0111e Viviane Reding, koja je kazala da \u201ehrvatska Vlada radi jako lo\u0161e za Hrvatsku\u201c.<\/p>\n<p>Ali gledam i odricanje od odgovornosti Tomislava Karamarka, koji re\u010de, i ostade \u017eiv, da se ogra\u0111uje od toga da je HDZ skupa sa SDSS-om izglasao uvo\u0111enje dvojezi\u010dnosti u Vukovaru jer da je to bio HDZ \u201eprije njegova dolaska\u201c, odnosno da se sada\u0161nji HDZ ne sla\u017ee s onda\u0161njim. Ne mo\u017ee, ka\u017ee on, ulaziti u to \u0161to je prethodnicima bilo u glavi, a zna li \u0161to je bilo u njegovoj, s obzirom na to da je u to vrijeme bio jedan od ministara u vladi Jadranke Kosor?<\/p>\n<p>Ja to ne znam. Ne znam ni \u0161to kani Milanovi\u0107. Vidim samo to ludilo hrvatske politike koje traje, i traje i traje. Da parafraziram Miljenka Jergovi\u0107a iz neke druge teme: kao da su svi pijani i nikako da se otrijezne. I tje\u0161im se time \u0161to mislim da znam barem to \u0161to je meni u glavi.<\/p>\n<p>A meni je danas, 11. rujna 2013., to\u010dno na 40. obljetnicu vojnog udara generala Augusta Pinocheta na \u010dileanskog predsjednika Salvadora Allendea, jasno koliko je bila va\u017ena njegova oporuka, izre\u010dena malo prije nego \u0161to \u0107e artiljerija i avijacija zasuti granatama i bombama njegovu predsjedni\u010dku pala\u010du La Moneda.<\/p>\n<p>Allende je kazao dvije va\u017ene stvari koje bismo mi u Hrvatskoj jednom trebali usvojiti i za vijeke vjekova upamtiti: da \u0107e svojim \u017eivotom platiti cijenu lojalnosti naroda prema demokratskim institucijama te kako \u0107e i nakon njegove smrti ostati \u017eiva ideja da je va\u017eno sagraditi dru\u0161tvo u kojem \u0107e sloboda i jednakost biti ravnopravne sastavnice na\u0161ih \u017eivota.<\/p>\n<p>Kada je nenarodna Pinochetova vojska i\u0161la prema njegovu uredu, Allende je sjeo na svoju omiljenu fotelju, naslonio bradu na sa\u010dmaricu i poprskao zid vlastitim mozgom. Meni je to samoubojstvo, kasnije sam shvatio, bilo ne samo razumljivo i smiono, nego odgojno i dr\u017eavotvorno toliko koliko mi je napu\u0161tanje svijeta Zvonka Bu\u0161i\u0107a, na \u017ealost, jalovo, karikaturalno, luzersko i nedomoljubno.<\/p>\n<p>Jer nisam siguran da je re\u010deni hrvatski terorist shvatio, a mogao je \u2013 smatrao se, naime, na\u010ditanim, dapa\u010de, vrlo pametnim \u2013 da je najva\u017enija vrlina bila i ostala pomiriti slobodu i jednakost. Eh, vidite, Martin Luther King mla\u0111i je to znao, Vlado Gotovac je to razumio, Eric Hobsbawn je mo\u017eda to najpreciznije opisao, uz Herberta Marcusea, J\u00fcrgena Habermasa, Martina Bubera i Hansa K\u00fcnga, ali Bu\u0161i\u0107 je proma\u0161io \u201eceo fudbal\u201c. I nije jedini, ka\u017eem, fulaju igru i Milanovi\u0107, i Karamarko, i Bozani\u0107 i, dakako, \u0160timac. Bojim se, gotovo svi.<\/p>\n<p>U \u010demu je, dakle, stvar? Nisam marksist, neka to bude svima jasno. Ja sam kr\u0161\u0107anin. To je moj najva\u017eniji identitet. Mo\u017eda, kada malo promislim, i jedini do kojeg mi je zaista stalo. Ali slutim da je socijalisti\u010dki lider kojeg je de facto maknula CIA, uz Bijelu ku\u0107u, ba\u0161 kao \u0161to su, jer su u tome bili stru\u010dni, posao \u201eobavili\u201c u Gvatemali 1954., u Dominikanskoj Republici 1963., u Brazilu 1964., u Boliviji 1971., itd, uza sve svoje mane i gre\u0161ke, znao da ne treba privilegirati slobodu jer postoji masa onih koji pitaju \u010demu slu\u017ei sloboda ako ljudsko bi\u0107e svake no\u0107i ide gladno i o\u010dajno u krevet.<\/p>\n<p>Znao je Allende da se u ime slobode ugasila sloboda mi\u0161ljenja, stvaranja, vjerovanja, poduzimanja, tra\u017eenja novih pravaca i realiziranja najdubljih i naiskonskijih ljudskih snova. Poznavao je \u010dileanski predsjednik najva\u017eniju lekciju 20. stolje\u0107a: da nam je su\u0111ena nesre\u0107a ako zakinemo ili slobodu ili jednakost i da ne\u0107e biti mira &#8211; koliko je ratova pokrenuto i opravdano u ime jednog ili drugog principa, kao da su u antagonisti\u010dkom odnosu, \u0161to je naj\u010de\u0161\u0107a zabluda Hrvata koji nikako da shvate da su sloboda i jednakost komplementarne vrijednosti!<\/p>\n<p>Prije 40 godina golem se dio svijeta probudio pametniji jer je uvidio va\u017enost ljudskih prava. Imali smo jo\u0161 jedno veliko bu\u0111enje 1989., kada je pao Berlinski zid, pa jo\u0161 jedno kada se 2007. uru\u0161io ekstremni neoliberalizam. Ali, \u010dini mi se, Hrvati jo\u0161 spavaju. A Milanovi\u0107 i Karamarko, \u010dlanovi episkopata, urednici listova, radija i televizije, kao i ve\u0107ine portala, doma\u0107ice, \u0161kverani, bankari, gradona\u010delnici i starlete najglasnije hr\u010du.<\/p>\n<p>Ne zamjerite mi, stoga, \u0161to vam pi\u0161em kao da jo\u0161 \u017eivim u Latinskoj Americi, gdje sam vidio kako se grade pravednija, slobodnija i tolerantnija dru\u0161tva nego ova ovdje.<\/p>\n<p>Dobro je da ovo \u010ditate, da me, zapravo, ne \u010dujete, jer ja bih vam sada urlao pokraj u\u0161iju. Ostali su nam izazovi, snovi i utopije nisu i\u0161\u010deznuli. Trebamo im se posvetiti!<\/p>\n<p>Ne\u0107u vas zavaravati: \u010cile je podijeljen. U polovici \u0161kola se ne u\u010di o tamo\u0161njim sedamdesetima nego tek o tome \u0161to se zbilo nakon 1990. i Pinochetova odlaska. Malo njih zna da se jo\u0161 traga za sudbinom 1000 od 3.214 ubijenih \u017ertava diktature.<\/p>\n<p>No, je li kod nas situacija bitno bolja? Osim Documente, Gra\u0111anskog odbora za ljudska prava i Centra za mir i nenasilje iz Osijeka, tko zaista misli na sve, ali ba\u0161 na sve \u017ertve devedesetih u Hrvatskoj? O doga\u0111ajima s pravom razvikanog Vukovara tri \u010detvrtine na\u0161ih srednjo\u0161kolaca ne bi bila u stanju poslo\u017eiti bitne predratne i ratne \u010dinjenice, barem do strahote Ov\u010dare. Jo\u0161 manje bi ih znalo da se u ponedjeljak trebala obilje\u017eiti 20. godi\u0161njica strahota koje je hrvatska strana po\u010dinila u Meda\u010dkom d\u017eepu, ali da je to izbjegnuto u \u0161irokom luku. A za\u0161to i ne bi tako bilo ako se vinovnici toga zlo\u010dina, tih zlo\u010dina, slikaju i paradiraju na Pantov\u010daku? Jo\u0161 gore, ako je to\u010dna informacija iz kuloara bliskima ministru branitelja Fredu Mati\u0107u da se kani oka\u010diti medalje na juna\u010dka prsa tih zlo\u010dinaca.<\/p>\n<p>Mjerenje razlika u stupnju krivnje i stupnju spremnosti da se krivnja za nacionalisti\u010dko ludilo 1990-tih godina prizna nije ispravan put. Druga\u010dije kazano, priznanje krivnje preduvjet je opravdanja i obnove, ljudske koliko i vjerske.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eSvaki grijeh nekog drugog mogu opravdati, samo moj vlastiti grijeh ostaje krivnja koju ja nikad ne mogu opravdati\u201c, pisao je Dietrich Bonhoeffer.<\/p>\n<p>Na\u0161a je istina neminovna i prete\u0161ko breme: kod nas ni petnaestak godina nakon posljednjeg rata (ili ratova) u jednoj kr\u0161\u0107anskoj crkvi ili vjerskoj zajednici nema naznaka ozbiljnog, temeljitog i osloba\u0111aju\u0107eg suo\u010davanja i priznanja konkretnih povijesnih krivnji. Nema je ni u politi\u010dkih strukturama.<\/p>\n<p>U \u010cileu su morale pro\u0107i 23 godine od kraja diktature i proces je krenuo: 70 posto tamo\u0161njih sudaca ovih se dana ispri\u010dalo jer je u doba diktature pozitivno odgovoreno na samo 10 od 5.400 zahtjeva da se sudski intervenira u slu\u010dajevima te\u0161kog kr\u0161enja ljudskih prava. U mojoj Argentini je papa Ivan Pavao II. uo\u010di jubilejske 2000. godine naredio argentinskim biskupima da se ispri\u010daju jer je ve\u0107ina njih, odnosno oni koji su tada bili \u017eivi i aktivni, 1976. podr\u017eala diktaturu koja je odnijela 30.000 \u017eivota.<\/p>\n<p>Znam, vjerojatno ne\u0107u do\u017eivjeti ispriku svih onih koji su zabrazdili s Tu\u0111manom i Milo\u0161evi\u0107em, a kamoli rije\u010d kajanja katoli\u010dkog episkopata zato \u0161to su prethodnici sekundirali Paveli\u0107u i usta\u0161ama. Ali u meni je nada.<\/p>\n<p>Kao novinar i kao politi\u010dki teolog \u017eivim u politi\u010dkoj dimenziji. Za mene je sloboda sakrament nade i mora biti kori\u0161tena za ukidanje ropstva, za na\u0161u jednakost.<\/p>\n<p>\u017delim istaknuti da je, kada je stvorena Republika Hrvatska, u Ustavu potpisan \u010dek za svakoga hrvatskoga gra\u0111anina da \u0107e neotu\u0111iva prava na \u017eivot, slobodu i traganje za sre\u0107om biti zajam\u010dena svakom. Hrvatska je mnogim na\u0161im sugra\u0111anima u ruke dala la\u017ean \u010dek: ljudska prava nisu po\u0161tovana, bilo je neslobode, socijalna bijeda i lopovluk ukrali su nam sre\u0107u.<\/p>\n<p>Mi danas ovdje na neki na\u010din obnavljamo vjeru da banka pravde nije propala. Ne \u017eelimo vjerovati da su fondovi morala ove zemlje nedovoljni. Moramo znati unov\u010diti \u010dek koji \u0107e nam dati bogatstvo slobode i sigurnost pravde.<\/p>\n<p>Moramo jasno znati re\u0107i sebi, ali i vlastima da si vi\u0161e ne mo\u017eemo dopustiti luksuz da \u010dekamo ili da uzimamo smiruju\u0107u drogu postupnosti. Do\u0161lo je vrijeme da Hrvatska i druge zemlje u regiji budu zemlje gra\u0111anskih i socijalnih prava, zemlje u kojima \u0107e sa svake planine i otoka odjekivati sloboda i jednakost.<\/p>\n<p>\u010cini mi se da bi nam to Allende danas ponovio.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.forum.tm\/vijesti\/hocemo-li-ikad-nauciti-lekciju-salvadora-allendea-1031\" target=\"_blank\">Forum<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Znam, vjerojatno ne\u0107u do\u017eivjeti ispriku svih onih koji su zabrazdili s Tu\u0111manom i Milo\u0161evi\u0107em. Ali u meni je nada.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-124375","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=124375"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124375\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=124375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=124375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=124375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}