{"id":124324,"date":"2013-09-14T13:08:18","date_gmt":"2013-09-14T11:08:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=124324"},"modified":"2013-09-14T13:08:18","modified_gmt":"2013-09-14T11:08:18","slug":"kako-se-rijesiti-hronicnog-umora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/14\/kako-se-rijesiti-hronicnog-umora\/","title":{"rendered":"Kako se rije\u0161iti hroni\u010dnog umora?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svakodnevno se milijuni ljudi \u017eale na kroni\u010dni umor, a ve\u0107ina to povezuje s napornim poslom i nedostatkom vremena. Me\u0111utim, osje\u0107aj kroni\u010dnog umora i iscrpljenosti vrlo lako mo\u017ee biti posljedica svakodnevnih navika: hrane koju jedemo, na\u010din na koji spavamo i na\u010dina na koji se nosimo s emocijama. Prou\u010dite sve faktore i jednom zauvijek se rije\u0161ite kroni\u010dnog umora<\/p>\n

Pripazite na prehranu<\/strong><\/em><\/p>\n

Za\u0161to se nakon ru\u010dka od tjestenine ili pak kineske hrane iznenada osje\u0107ate bezvoljno i pospano, a nedovoljno pijenje vode izaziva zaboravnost i zbunjenost? \u010cinjenica je da prehrambene navike imaju va\u017enu ulogu za na\u010din na koji funkcionirate tijekom dana.<\/p>\n

Doru\u010dkujte.<\/strong> \u010cak i kada ne osje\u0107ate glad jer \u0107ete se nakon doru\u010dka osje\u0107ati puno poletnije. Studije pokazuju da ljudi koji doru\u010dkuju se osje\u0107aju bolje mentalno i fizi\u010dki, a znanstvenici s dokazali i kako je doru\u010dkovanje sna\u017eno povezano s razinama hormona stresa kortizola, pi\u0161e webmd.com.<\/p>\n

Jedite svaka tri do \u010detiri sata<\/strong>. Konzumacija tri glavna obroka i dva manje obroka tijekom dana zadr\u017eat \u0107e razinu \u0161e\u0107era u krvi i razinu energije stabilnima tijekom cijeloga dana. No, u porcijama ne valja pretjerivati. Naime, ve\u0107i obroci zahtijevaju vi\u0161e energije za probavljanje, zbog \u010dega se mo\u017eete osje\u0107ati letargi\u010dno. Pobrinite se da svakim obrokom u organizam unesete mje\u0161avinu ugljikohidrata (koje tijelo koristi za stvaranje energije), proteina (koji poma\u017eu odr\u017eavati energiju ako je potrebno) i zdravih masti poput onih koje nalazimo u ribi, orasima i maslinama \u2013 te masti doprinijet \u0107e osje\u0107aju zadovoljstva pa \u0107ete rje\u0111e posezati za slatki\u0161ima.<\/p>\n

Jedite vi\u0161e vlakana.<\/strong> Vlakna imaju vremenski u\u010dinak otpu\u0161tanja ugljikohidrata, tako da u krvotok ulaze sporijim tempom, daju\u0107i izdr\u017eljivu energiju. Prilikom odabira malih me\u0111uobroka posegnite za onima koji sadr\u017ee dnevnu preporu\u010denu dozu od 25 do 30 grama vlakana.<\/p>\n

Oja\u010dajte mozak s omega-3 masnim kiselinama.<\/strong> Omega-3 masne kiseline nalaze se u masnijoj ribi, poput tune i lososa, ali i u orasima, ulju kanole. Te zdrave kiseline imaju va\u017enu ulogu u odr\u017eavanju zdravlja mo\u017edanih stanica, osim toga poti\u010du i spremanje ugljikohidrata u obliku glikogena, a u obliku masti.<\/p>\n

Pijte dovoljno treku\u0107ine<\/strong>. Voda \u010dini ve\u0107inu koli\u010dine krvi i ostalih tjelesnih teku\u0107ina, a i najmanja dehidriranost mo\u017ee uzrokovati zgru\u0161avanje krvi, prisiljavaju\u0107i srce na ja\u010di rad kako bi krv dospjela do stanica i organa, \u0161to mo\u017ee uzrokovati umor. Osim izravnog pijenja teku\u0107ine, mo\u017eete i konzumirati namirnice koje sadr\u017ee vodu kao \u0161to su jogurt, brokula, mrkva i so\u010dno vo\u0107a, poput lubenice, naran\u010de i grejp.<\/p>\n

Pripazite na unos kofeina u poslijepodnevnim satima<\/strong>. Konzumiranje umjerene koli\u010dine kofeina, oko 200 do 300 mg, \u0161to je koli\u010dina unutar dvije do tri \u0161alice kave, mo\u017ee vas u\u010diniti energi\u010dnijima i budnijima u poslijepodnevnim satima. No kada se kofein konzumira u ve\u0107im koli\u010dinama, posebice popodne i nave\u010der, kvaliteta sna mo\u017ee biti drasti\u010dni naru\u0161ena, a idu\u0107i dan osje\u0107ati \u0107ete se iscrpljeno.<\/p>\n

Oja\u010dajte duh<\/strong><\/em><\/p>\n

Svima je poznata fizi\u010dki iscrpljenost, no mentalna iscrpljenost, izazvan tugom, dosadom, brigom, ljutnjom i stresom mo\u017ee ja\u010de utjecati na vas no \u0161to mislite.<\/p>\n

Umijte se hladnom vodom ili se otu\u0161irajte kada se osje\u0107ate iscrpljenima<\/strong>. Ovakva ‘terapija vodom’ momentalno pove\u0107ava razinu energije te \u0107ete se odmah osje\u0107ati bolje i puniji energije.<\/p>\n

Lo\u0161e emocije pobijedite ‘sna\u017enim’ stajlingom.<\/strong> Kada se osje\u0107ate poti\u0161teno i usporeno, othrvajte se \u017eelji da posegnete za trenirkom, ve\u0107 u\u010dinite sasvim suprotno. Odjenite ne\u0161to seksi, izazovno i veselih boja, a ne zaboravite niti na \u0161minku \u2013 odmah \u0107ete se osje\u0107ati bolje.<\/p>\n

Dajte odu\u0161ka osje\u0107ajima<\/strong>. Zadr\u017eavanje osje\u0107aja straha, tjeskobe i ljutnje u sebi nije dobro niti preporu\u010dljivo. Razgovor o tom negativnim emocijama pomo\u0107i \u0107e vam da olak\u0161ate du\u0161u te da se osje\u0107ate bolje.<\/p>\n

Slu\u0161ajte omiljenu glazbu<\/strong>. Glazba nevjerojatno utje\u010de na raspolo\u017eenje, te je jedan od najefektivnijih na\u010dina da pobijedite lo\u0161e raspolo\u017eenje i podignete razinu energije. Stoga poja\u010date onu veselu pjesmi \u0161to volite i prepustite se.<\/p>\n

Plitko di\u0161ite<\/strong>. Kada smo pod stresom, \u010desto di\u0161emo plitko, uzimaju\u0107i brze i kratke udisaje. Na taj na\u010din smanjuje se dotok kisika do mozga i tijela, te se vrlo brzo osje\u0107amo iscrpljeno. Umjesto toga, poku\u0161ajte disati duboko i smireno, tako \u0107ete ‘ohladiti’ glavu i racionalnije razmi\u0161ljati.<\/p>\n

Po\u010distite nered<\/strong>. Nered i razbacane stvari stvaraju osje\u0107aj nekontrole i rastrojenosti. Poku\u0161ajte pospremiti onaj kut stana koji je uvijek u neredu ili pak ladicu. Odmah \u0107ete se osje\u0107ati bolje i imati osje\u0107aj da konce dr\u017eite u svojim rukama te \u0107ete lak\u0161e donositi odluke.<\/p>\n

Odmorite se<\/strong><\/em><\/p>\n

Kada imate jako puno obaveza, najbolje je prvo obaviti one koje vas najvi\u0161e optere\u0107uju te vam ne daju spavati. Ako ne spavate dobro, va\u0161a razina energije, pozitivnost, produktivnost i memorija sigurno \u0107e patiti.<\/p>\n

Nakon osam nave\u010der ugasite televiziju i kompjutor<\/strong>. Svjetlost koju emitiraju kompjuterski i televizijski zasloni ometa san, a mozak \u0107e zbog izlu\u010divanja hormona melatonina misliti kako je jo\u0161 uvijek dan te nikako ne\u0107ete mo\u0107i zaspati. Stoga, u vrijeme prije spavanja izbjegavajte sve oblike ekrana te se radije u\u0161u\u0161kajte \u010ditaju\u0107i knjigu.<\/p>\n

Sakrijte budilicu.<\/strong> Ako odmah iz kreveta vidite koliko je sati, i nakon toga po\u010dnete brojati koliko sati sna imate do ujutro, sigurno se ne\u0107ete dobro naspavati. Stoga, stavite budilicu malo dalje i okrenite je na drugu stranu te se bezbri\u017eno naspavajte.<\/p>\n

Smanjite temperaturu u sobi<\/strong>. Spavanje u pretoploj prostoriji ometa dobar no\u0107ni san. Stoga provjerite prostoriju u kojoj spavate, ne poja\u010davajte grijanje i koristite lak\u0161i prekriva\u010d.<\/p>\n

Slijedite pravilo od 15 minuta<\/strong>. Ako ne mo\u017eete zaspati ili se pak budite i ne mo\u017eete opet zaspati unutar 15-ak minuta, ustanite iz kreveta i napravite ne\u0161to smiruju\u0107e \u0161to \u0107e vam pomo\u0107i da sredite misli, kao \u0161to je \u010ditanje, meditiranje ili pletenje, no izbjegavajte gledanje televizije i surfanje internetom.<\/p>\n

tportal.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svakodnevno se milijuni ljudi \u017eale na kroni\u010dni umor, a ve\u0107ina to povezuje s napornim poslom i nedostatkom vremena. Me\u0111utim, osje\u0107aj kroni\u010dnog umora i iscrpljenosti vrlo lako mo\u017ee biti posljedica svakodnevnih navika: hrane koju jedemo, na\u010din na koji spavamo i na\u010dina na koji se nosimo s emocijama. Prou\u010dite sve faktore i jednom zauvijek se rije\u0161ite kroni\u010dnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-124324","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=124324"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124324\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=124324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=124324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=124324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}