{"id":124168,"date":"2013-09-12T12:41:01","date_gmt":"2013-09-12T10:41:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=124168"},"modified":"2013-09-12T12:41:01","modified_gmt":"2013-09-12T10:41:01","slug":"kako-funkcionise-ljudsko-tijelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/12\/kako-funkcionise-ljudsko-tijelo\/","title":{"rendered":"Kako funkcioni\u0161e ljudsko tijelo"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Radno vrijeme tijela je 24 sata, sedam dana u tjednu, a produktivnost njegovih vrijednih organa je zapanjuju\u0107a. No ve\u0107inu tih \u017eivotno va\u017enih funkcija tijelo obavlja u ti\u0161ini i bez pljeska.<\/p>\n

Tako niste niti svjesni da ste danas udahnuli 25.000 puta i trepnuli gotovo 15.000 puta. Proizveli ste 260 milijardi crvenih krvnih zrnaca, va\u0161im mo\u017edanim vijugama procirkuliralo je 20.000 misli, a srce je napravilo 100.000 otkucaja. U 24 sata regenerirala vam se \u010detvrtina \u017eelu\u010dane sluznice i 0,03 posto kostura. Mo\u017eda je vojska va\u0161ih stanica upravo danas dobila i bitku protiv raka za koju niste niti znali da se vodi.<\/p>\n

Ljudsko tijelo sadr\u017ei bilijune stanica te se golem broj njih svake minute dijeli. Svaki put kad se stanica podijeli, mora se kopirati 30.000 gena. Ako se sve ne doga\u0111a prema planu te nastanu mutacije u genskom materijalu, odnosno u DNK, posljedica mo\u017ee biti nastanak kancerogenih stanica. One se dalje nekontrolirano dijele te se mogu udru\u017eiti i formirati tumor. No rizik od toga crnog scenarija smanjuje sofisticirani imunosni sustav tijela. On detektira pogre\u0161ke DNK koje potom popravljaju enzimi \u201clektori\u201d.\u00a0 Ako \u201clektori\u201d zaka\u017eu u svom poslu, stanice mogu i same otkriti da su \u201cneispravne\u201d. Suo\u010dena s \u010dinjenicom da se mo\u017ee pretvoriti u opasnu kancerogenu vrstu, stanica \u0107e aktivirati svoj sustav samouni\u0161tenja te \u0107e se doslovno ubiti kako bi spasila tijelo od raka. Iako mislimo kako ga dobro poznajemo, ljudsko tijelo skriva jo\u0161 gomilu tajni.<\/p>\n

Timovi stru\u010dnjaka stoga iz godine u godinu otkrivaju nove, zapanjuju\u0107e \u010dinjenice o tome preciznome i savr\u0161enome mehanizmu.<\/p>\n

Nakon porezotine slijedi prava mala mobilizacija<\/strong><\/p>\n

Iz rane pote\u010de krv, koja poma\u017ee o\u010distiti ranu, a tijelo potom, stvaranjem ugru\u0161ka, zaustavlja krvarenje. U\u0111u li bakterije, na \u201cmjesto zlo\u010dina\u201d sti\u017eu bijela krvna zrnca, koja ih uni\u0161tavaju. Mastociti potom osloba\u0111aju histamin, a on pove\u0107ava protok krvi na tome mjestu te je ozlije\u0111eno podru\u010dje crveno i nate\u010deno. Sve to pokre\u0107e vojsku ostalih stanica.<\/p>\n

Srce se prilago\u0111ava stilu\u00a0 \u017eivota i raspore\u0111uje krv<\/strong><\/p>\n

Svake minute srce kucne 60 – 100 puta, \u0161to zna\u010di da u danu napravi oko 100.000 otkucaja, a u prosje\u010dnom \u017eivotu milijarde. Kroz mre\u017eu od 160.000 km razli\u010ditih \u017eila srce svaki dan pumpa oko 7500 litara krvi. Uz to, srce se savr\u0161eno prilago\u0111ava stilu \u017eivota. Kad mirujete, samo 15 posto krvi odlazi u mi\u0161i\u0107e, a kad tr\u010dite, \u010dak 60 – 70 posto.<\/p>\n

Bez sline nema ni rije\u010di<\/strong><\/p>\n

U danu proizvedemo oko \u0161est \u0161alica sline. Bez dovoljno sline ne biste mogli progutati hranu niti osjetiti okus, pa ni oblikovati rije\u010di. Uz to, slina je i mo\u0107an borac protiv klica. Njezini enzimi \u010diste usnu \u0161upljinu i sprje\u010davaju upale.<\/p>\n

U mozgu je svaki dan vrlo gust promet<\/strong><\/p>\n

Mozgom u danu pro\u0111e 20.000 misli. \u010cak 100 milijardi neurona, mo\u017edanih stanica, svake sekunde razmjeni od pet do 50 impulsa koji putuju br\u017ee od 435 km\/h. Unutarnji toplomjer, smje\u0161ten u hipotalamusu, pravo je \u201c\u010dudo tehnike\u201d. I pri sasvim maloj promjeni od 0,5\u00b0C, tijelo uklju\u010duje za\u0161titni sustav te su\u017eava \u017eile ako je hladno ili ih \u0161iri ako je vru\u0107e.<\/p>\n

U danu, dok smo budni, o\u010di trepnu oko 15.000 puta<\/strong><\/p>\n

Mi\u0161i\u0107i koji pomi\u010du o\u010di kako bi fokusirali pogled, u danu se pokre\u0107u oko 100.000 puta \u0161to je kao da \u201cpropje\u0161a\u010de\u201d oko 80 kilometara. Kako bi za\u0161titili oko te njegovu povr\u0161inu o\u010distili od pra\u0161ine, kapci u minuti trepnu oko 15 puta. No mozak sam stvara sliku, pa slika ostaje ista, iako djeli\u0107 sekunde \u017emirite.<\/p>\n

\u017deludac kontrolira kiselinu koja mo\u017ee otopiti meta<\/strong>l<\/p>\n

Sluznica \u017eeluca svakog dana obnavlja 25 posto povr\u0161ine. Tako se \u0161titi od jake klorovodi\u010dne kiseline u \u017eelucu. Ta kiselina poma\u017ee razgraditi hranu jednako kao \u0161to deterd\u017eenti razgra\u0111uju mrlje, a toliko je sna\u017ena da mo\u017ee razgraditi i metal. Kad se ne bi posve obnavljala svakih \u010detiri, pet dana, ta bi je kiselina pojela.<\/p>\n

Ma kakvi roboti – organizam se sam popravlja<\/strong><\/p>\n

Danas ste udahnuli 25.000 puta. No kad biste svjesno morali toliko puta udahnuti u danu, ne biste stigli ni raditi ni spavati. Stoga recite \u201chvala\u201d svomu mo\u017edanom deblu, koje je automatiziralo disanje. Pitate se za\u0161to plu\u0107a moraju tako udarni\u010dki raditi. To je zato \u0161to vam, i kad mirujete, zbog metabolizma svake minute treba otprilike od 200 do 300 ml kisika.<\/p>\n

Plu\u0107a su savr\u0161eno dizajnirana da opskrbe tijelo potrebnim koli\u010dinama kisika i da ga ujedno oslobode uglji\u010dnog dioksida. To im uspijeva jer sadr\u017ee oko 300 milijuna mikroskopski sitnih zra\u010dnih mjehuri\u0107a alveola, a zato je i respiratorna povr\u0161ina plu\u0107a golema, poput polovine teniskog igrali\u0161ta. Za prijenos dragocjenog kisika do svake stanice u tijelu zaslu\u017ena su crvena krvna zrnca.<\/p>\n

Samo jedna kapljica krvi sadr\u017ei milijune tih va\u017enih stanica – transportera kojima crvenu boju daje protein hemoglobin. On ima zadivljuju\u0107u sposobnost da se mo\u017ee vezati i na uglji\u010dni dioksid i na kisik, pa od stanica uzima uglji\u010dni dioksid, odnosi ga do plu\u0107a i istovari, a tamo preuzme novu po\u0161iljku kisika.<\/p>\n

Bubrezi su najsavr\u0161eniji sustav filtracije<\/strong><\/p>\n

Dnevno recirkuliraju i o\u010diste gotovo 190 litara krvi. To je gotovo tri puta vi\u0161e no \u0161to stane u automobilski spremnik goriva. Filtriranje krvi, reguliranje razine elektrolita i osloba\u0111anje od otpada pacijentima koji su zbog slabe funkcije bubrega na dijalizi obavlja stroj veli\u010dine minihladnjaka, a u zdravu tijelu sve to u ti\u0161ini obavljaju dva mala organa velika kao mi\u0161 ra\u010dunala. Bubrezi poma\u017eu i odr\u017eavanju koli\u010dine vode.<\/p>\n

Ko\u017ea je stalno gradili\u0161te<\/strong><\/p>\n

Na\u0161a ko\u017ea svaki dan sa sebe skine 50 milijuna mrtvih stanica. To zna\u010di da odbacuje od 30.000 do 40.000 odumrlih stanica u minuti. Na svakom kvadrati\u0107u ko\u017ee, povr\u0161ine 2,5 x 2,5 cm, \u010dak je 650 \u017elijezda znojnica i \u0161est metara krvnih \u017eila.<\/p>\n

Stopala u danu proizvedu do dvije \u0161alice znoja<\/strong><\/p>\n

Uzmete li u obzir koliko na dan rade va\u0161a stopala, to i nije mnogo. Zdrava osoba svaki dan u prosjeku u\u010dini od 8000 do 10.000 koraka, no to zna\u010di da u 70 godina \u017eivota \u010dak \u010detiri puta propje\u0161a\u010dimo kilometra\u017eu opsega zemlje.<\/p>\n

Tijelo se samo \u010duva od gu\u0161enja hranom<\/strong><\/p>\n

Svaki dan dok jedete postoji rizik gu\u0161enja hranom. No to se sre\u0107om ne doga\u0111a zbog savr\u0161ena refleksa gutanja. Svaki put kad jedete ili pijete, stra\u017enji dio usne \u0161upljine preuzima ulogu spasioca. Dok se vi pripremate progutati zalogaj, va\u0161e se meko nepce pomi\u010de te zatvara nosnu \u0161upljinu, a epiglotis, smje\u0161ten na korijenu jezika, pokriva du\u0161nik kako hrana ne bi zavr\u0161ila u plu\u0107ima. Najgore \u0161to vam se mo\u017ee dogoditi jest \u0161tucanje.<\/p>\n

Za manje od deset godina izgradite posve novi kostur<\/p>\n

Kosti, \u010dvrste kao \u010delik a lake kao aluminij, nisu tek be\u017eivotna armatura, nego \u017eiva tkiva s krvnim \u017eilama i \u017eivcima koja se stalno obnavljaju i izgra\u0111uju. Svake se godine obnovi oko 10 posto kostura odrasla \u010dovjeka. Za \u017eivot kostima treba kretanje. Kosti \u010dovjeka sa slomljenom nogom, koje su nepokretne nekoliko tjedana, stisnut \u0107e se, no vratit \u0107e se u formu kad se pacijent po\u010dne kretati.<\/p>\n

Promjene u stroju<\/strong><\/p>\n

Tim rastom usporenosti tijelo vam govori kako je vrijeme da spustite vilicu i ostavite desert. Pa umjesto nekoliko kuglica sladoleda izaberite vo\u0107nu salatu. Osim promjene u metabolizmu, mijenja se i potrebna koli\u010dina sna. Ameri\u010dka nacionalna organizacija za spavanje to obja\u0161njava time \u0161to, kako starimo, tako manje vremena provodimo u dubokom snu, koji zapravo najvi\u0161e odmara. A to tijelo pokazuje kroni\u010dnim umorom i nemogu\u0107no\u0161\u0107u koncentracije. Spavajte najmanje sedam sati na dan te sat vremena prije sna isklju\u010dite mobitel, ra\u010dunalo i televizor.\u00a0 Kako biste znali kad se trebate istegnuti, trebate slu\u0161ati tijelo. – Ako nakon dvosatne vo\u017enje automobilom ne mo\u017eete iza\u0107i iz auta i odmah nastaviti hodati, problem je u smanjenoj elasti\u010dnosti – upozorava dr. Bushman. Manje fleksibilni imaju i \u201ctvr\u0111e\u201d arterije, podlo\u017enije bolestima, pa se bavite tjelovje\u017ebom kojoj je glavni element istezanje, savjetuje nutricionistica.<\/p>\n

Zbog manjka vode u tijelu slabije podnosimo alkohol<\/strong><\/p>\n

Umjerena koli\u010dina alkohola smanjuje stres i anksioznost, a \u0161titi i od bolesti srca, demencije, dijabetesa tipa dva i sr\u010danog udara. No ako s godinama sve slabije podnosite alkohol, mo\u017eda je vrijeme da ne popijete jo\u0161 jednu \u010da\u0161u vina. Kako stari, tijelo sadr\u017eava sve manje vode, pa je alkohol u krvi koncentriraniji i ja\u010de djeluje. Ograni\u010dite se na sedam \u201cporcija\u201d alkohola u tjednu, a ne biste trebali piti vi\u0161e od \u010da\u0161e na dan.<\/p>\n

Pijuckajte malo vode cijelog dana<\/strong><\/p>\n

S godinama bubrezi i \u017eivci koji signaliziraju \u017ee\u0111 sve slabije funkcioniraju, \u0161to prouzro\u010duje dehidraciju. Zato, ako ste stalno \u017eedni, pijuckajte vodu cijelog dana. Ako niste ba\u0161 ljubitelj vode, zamijenite je biljnim, nezasla\u0111enim \u010dajevima.<\/p>\n

Srce reagira ako smo ljutiti na nekoga<\/strong><\/p>\n

\u0160to smo stariji, to br\u017ee opra\u0161tamo. Pa ako osjetite da imate problema sa srcem, mo\u017eda je vrijeme da poslu\u0161ate tijelo i prestanete se nepotrebno ljutiti na nekoga, ka\u017eu sa Sveu\u010dili\u0161ta u Hong Kongu.<\/p>\n

24sata.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudsko tijelo je savr\u0161en stroj: Otkrij kako zaista funkcionira Fotolia Za manje od deset godina izgradi se posve nov kostur<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-124168","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=124168"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/124168\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=124168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=124168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=124168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}