{"id":123933,"date":"2013-09-10T08:25:45","date_gmt":"2013-09-10T06:25:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=123933"},"modified":"2013-09-10T08:25:45","modified_gmt":"2013-09-10T06:25:45","slug":"isus-krist-kojeg-hinduisti-obozavaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/10\/isus-krist-kojeg-hinduisti-obozavaju\/","title":{"rendered":"Isus Krist kojeg hinduisti obo\u017eavaju"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Felix Wilfred<\/strong><\/p>\n

Isus je bezgrani\u010dan. Pripada cjelokupnom \u010dovje\u010danstvu, ne samo kr\u0161\u0107anima. Kad se danas govori o Isusu u svijetu, neophodno ga je smjestiti u svijet religijskog pluralizma, svijet svekolike raznolikosti kultura i naroda, \u0161to je relativno novi moment u kr\u0161\u0107anskom iskustvu. Izraz “nekr\u0161\u0107ani” danas vi\u0161e nije primjeren. To je anomalija. Jer oni koje mi karakteriziramo kao nekr\u0161\u0107ane, pokazuju veliku ljubav i privr\u017eenost osobi Isusa Krista i nastoje slijediti njegov \u017eivot i u\u010denje. Mogli bi i posramiti nominalne kr\u0161\u0107ane.<\/p>\n

Vidjet \u0107emo u ovom \u010dlanku kako hinduisti\u010dki \u0161tovatelji Isusa Krista shva\u0107aju i tuma\u010de ga kroz svoje vjersko iskustvo. Mnogima od njih, Isus je netko tko predstavlja sve one plemenite ideale i vrijednosti za koje se zala\u017ee hinduizam. Njima su vlastito iskustvo i simboli najbolji na\u010din da se spozna Isusa.<\/p>\n

Isus i divinizacija ljudskog bi\u0107a<\/strong><\/p>\n

Hinduisti u Isusu vide nekoga tko je \u010dovje\u010danstvu, na izvanredan na\u010din, pokazao \u0161to zna\u010di biti jedno s Kona\u010dnom stvarno\u0161\u0107u. Isus, na razli\u010dite na\u010dine i na razli\u010ditim razinama, govori o jedinstvu. Na primjer, govori o trsu i lozama (Iv 15,1ss). Jedinstvo kojim ovaj prikaz odi\u0161e odnosi se jednako na sveukupnost mu\u0161karaca i \u017eena. Me\u0111utim, onima koji su ga izazivali, odao je najvi\u0161i oblik nedualnog jedinstva s Ocem. “Ja i Otac jedno smo” (Iv 10,30) \u2013 \u010desto je citirana Isusova izjava u Indiji. Slijede\u0107i Isusa, mogli bismo naposljetku iskusiti na\u0161e jedinstvo s Kona\u010dnim misterijem. Isusovo iskustvo je, zapravo, za hinduiste iskustvo na\u0161e divinizacije, na\u0161eg pobo\u017eanstvenjenja. Ovaj put je, u na\u010delu, otvoren svim ljudskim bi\u0107ima. Ne trebamo tra\u017eiti ono bo\u017eansko izvan na\u0161eg istinskog i dubljeg sebstva. Jer, kako je Isus rekao, “Kraljevstvo Bo\u017eje je u vama” (Lk 17,21).<\/p>\n

Isus, guru<\/strong><\/p>\n

Hinduisti u Isusu vide velikog gurua. Guru zna\u010di puno vi\u0161e od u\u010ditelja. To je netko tko vodi druge na putu istine; netko tko druge uvodi u stvarnost. U Indiji postoji vjerovanje da je Bog pravi guru koji obitava u nama kao svjetlost, koji nas u\u010di i vodi u istinu. Ljudski gurui se \u0161tuju jer simboliziraju nutarnjeg bo\u017eanskog gurua. Hinduisti pronalaze odjek ovoga u Isusovim rije\u010dima. “Boga nitko nikada ne vidje: Jedinoro\u0111enac \u2013 Bog \u2013 koji je u krilu O\u010devu, on ga obznani” (Iv 1,18). Guru je i u\u010ditelj, onaj tko pokazuje put. Marga ili put je, nesumnjivo, temeljni koncept u hinduisti\u010dkoj tradiciji. U Isusu, hinduisti vide put do Oca, protuma\u010denog kao Kona\u010dni misterij. Svojim \u017eivotom i nau\u010davanjem, Isus tako\u0111er daje sredstvo za postizanje tog cilja.<\/p>\n

Isus u teisti\u010dkoj perspektivi ljubavi i pobo\u017enosti<\/strong><\/p>\n

Hinduisti\u010dki pristup bo\u017eanskome u svojoj klasi\u010dnoj tradiciji op\u0107enito je poznat kao a-dvaita \u2013 nedualizam. Ali moramo uva\u017eiti \u010dinjenicu da u indijskoj tradiciji postoji drugi zna\u010dajan pravac teizma, koji je mo\u017eda manje poznat, ali ima jednak ili \u010dak ve\u0107i utjecaj. Ovaj teisti\u010dki trend postojao je u Indiji od po\u010detka, a porijeklo vodi iz istih po\u010dela Veda, Upani\u0161ada i Bhagavad Gite, koje su tako\u0111er temelj tradicije a-dvaite.<\/p>\n

Hinduisti\u010dki teizam vjeruje u osobnog Boga (I\u0161vara) kojem su \u0161tovatelji sna\u017eno privr\u017eeni. To je indijska religija ljubavi i revnosti, milosti i samilosti. Upravo ovu religiju Bhakti nalazimo u dvije glavne grane hinduizma \u2013 vai\u0161navizam i \u0161aivizam. Vi\u0161nu i \u0160iva su osobni oblici Bo\u017eanskog misterija. To je ista ona indijska teisti\u010dka tradicija koja govori o Bo\u017ejem avataru ili silasku. Velika je sli\u010dnost izme\u0111u onoga \u0161to kr\u0161\u0107ani nazivaju utjelovljenjem i hinduisti\u010dkog pojma avatara. No, oni se ipak razlikuju. Prema hinduisti\u010dkom vjerovanju, Bog silazi u svijet ne jednom, nego vi\u0161e puta da o\u010duva pravednost. U hinduisti\u010dkom svetom spisu Bhagavad Gita stoji sljede\u0107e:<\/p>\n

Kad god pravednost slabi i blijedi te bezakonje maha hvata, Ja se pojavljujem [na zemlji]. Da za\u0161titim dobre, uni\u0161tim zle, povratim pravednost, vijek za vijekom, ra\u0111am se ja. (Bhagavad Gita IV,7-8)<\/p>\n

Mnogi hinduisti u Isusu vide avatara Boga i \u0161tuju ga kao bo\u017eansku manifestaciju, bo\u017eansko o\u010ditovanje. Tuma\u010de\u0107i Isusa na ovaj na\u010din, hinduisti shva\u0107aju neiscrpnu ljubav Bo\u017eju, milost i suosje\u0107anje Boga prema \u010dovje\u010danstvu. U Isusu vide Bo\u017eju univerzalnu ljubav. U Isusu Kristu do\u017eivljavaju bliskost s Bogom na na\u010din da u njemu vide, rije\u010dima hinduisti\u010dkog mislioca Keshuba Chundera Sena, “bo\u017eansku \u010dovje\u010dnost”. Poimaju\u0107i Isusa kao avatara, hindusi tako\u0111er shva\u0107aju kona\u010dnu pobjedu dobra nad zlom.<\/p>\n

Perspektiva ni\u0161kama karme<\/strong><\/p>\n

U hinduisti\u010dkoj tradiciji, Isus se ne poima samo kao u\u010ditelj, nego i kao netko tko djeluje. Pored njegove osobe i nau\u010davanja, Isusova djela tako\u0111er pokazuju bo\u017eanski karakter. Hinduizam \u0161tuje djela koja se \u010dine bez obzira na plodove ili korist koju mi mo\u017eemo imati od njih. Kada mislimo na vlastitu korist, time mo\u017eemo pokvariti i okaljati na\u0161a djela, \u010dime postajemo sebi\u010dni. Indijska klasi\u010dna tradicija zaokupljena je djelom koje se odlikuje duhovno\u0161\u00ad\u0107u, prije nego njegovim izrazom ljudske slobode u povijesti. Ne nuka nas se da izbjegavamo, nego nas se poziva na djelovanje. Me\u0111utim, da bi djelo bilo u\u010dinkovito i \u010disto, trebalo bi biti, takore\u0107i, kr\u0161teno u vodama nesebi\u010dnosti i neo\u010dekivanja nagrade. Kako bi se oslobodila, osoba mora provoditi ni\u0161kama karmu \u2013 djela bez o\u010dekivanja koristi koja proizlaze iz njih.<\/p>\n

Kad se gleda iz ove perspektive, u osobi Isusa Krista hinduisti vide nekoga tko je bio iznimno slobodan u svojim djelima, jednako kao i rije\u010dima. Odricanje od plodova svojih djela obilje\u017eilo je cijeli njegov \u017eivot, a to je dalo autoritet njegovim rije\u010dima i djelima. Nadvladao je isku\u0161enja svih vrsta koja oku\u017euju na\u0161e djelovanje u svijetu. Govore\u0107i o zna\u010daju tri isku\u0161enja Isusa Krista, Gandhi je istakao:<\/p>\n

Kad je on [osoba] nadvladao prvo isku\u0161enje [glad], nadvladao je svoja osjetila. To ga je ispunilo snagom. Upravo ta snaga je drugo isku\u0161enje\u2026 kada \u010dovjek na taj na\u010din stekne nadmo\u0107 nad snagom, savladava siddhije (\u010dudotvorne mo\u0107i). Te \u010dudotvorne mo\u0107i su njegovo tre\u0107e isku\u0161enje. [Citirano u djelu Margaret Chatterjee, Gandijeva vjerska misao, Macmillan Press, London 1983, str. 54.]<\/p>\n

Muka i kri\u017e<\/strong><\/p>\n

U muci i kri\u017eu Isusovom, hinduisti vide jedinstven primjer onoga \u0161to zna\u010di odre\u0107i se, oplijeniti se od svega \u0161to je sebi\u010dno, od svega \u0161to nas porobljava. Veli\u010danstveni je to \u010din slobode, koji je u isto vrijeme dirljivi simbol ljubavi i slu\u017eenja \u010dovje\u010danstvu. \u010cinjenica da Isus nije patnju drugima nanosio, nego je dobrovoljno na sebe preuzeo, jest ne\u0161to \u0161to je op\u010daravalo, i jo\u0161 uvijek op\u010darava, srca mnogih hinduista. Vrlo \u010desto se spominje, u odnosu na Pavla, da su kri\u017e i muka Isusova kamen spoticanja i ludost (1 Kor 1,23-25). To mo\u017eda va\u017ei za \u017didove i Grke. Ali \u0161to se ti\u010de Indije, Isusov kri\u017e, daleko od toga da je sablazan i ludost, ne\u0161to je \u0161to fascinira hinduiste. Isusova muka na kri\u017eu tako\u0111er je bila omiljeni motiv na slikama mnogih hinduisti\u010dkih umjetnika.<\/p>\n

Isus i siroma\u0161ni u Indiji<\/strong><\/p>\n

Isusova osoba, njegov \u017eivot i nau\u010davanje veliko su nadahnu\u0107e siroma\u0161nima u Indiji. Njihova kristologija nije usmjerena na Isusove naslove niti na dogmatske definicije njegove osobe. Ova pitanja njih ni najmanje ne zanimaju. Oni vide Isusa kao nekoga tko se nastanio me\u0111u njima (Iv 1,14), tko dijeli njihov \u017eivot, njihove patnje i muke. Stoga, prispodobe iz evan\u0111elja u kojima se Isus obra\u0107a siroma\u0161nima, onima na marginama dru\u0161tva, na\u0161le su svoj put do srca siromaha Indije. Milijunima potla\u010denih i ugnjetavanih parija isklju\u010denih iz bilo kojeg zajedni\u0161tva s vi\u0161im kastama, prispodobe u evan\u0111eljima, u kojima Isus, recimo, sjedi za stolom zajedno s poreznicima i gre\u0161nicima, ulijevaju veliku nadu u Bo\u017eju prisutnost, Bo\u017eju ljubav i samilost. U Isusu, siroma\u0161ni vide supatnika. Po svojoj muci, njima je Isus simbol svih onih potla\u010denih i diskriminiranih skupina i zajednica.<\/p>\n

Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n

U svojoj dugoj povijesti od dva tisu\u0107lje\u0107a, osoba Isusa Krista je razmatrana i tuma\u010dena na bezbroj raznih na\u010dina. Postoje brojne slike i simboli iz ranog kr\u0161\u0107anstva u kojima ga se nastoji zorno prikazati, a uzeti su iz \u017eidovske i gr\u010dke kulture. Ako su ga \u017didovi smatrali Sinom \u010dovje\u010djim i Mesijom, Grci su u njemu vidjeli Orfeja, koji silazi u Podzemlje, i nepravedno ubijenog Sokrata. Imamo tako\u0111er mnogobrojnih simbola Isusa koji su stolje\u0107ima nastajali kao plod \u0161tovanja kr\u0161\u0107anskih zajednica i posve\u0107enosti Isusu. Pored figurativnog jezika, crkva je tako\u0111er izgradila dogme u poku\u0161aju da objasni \u0161to je ortodoksno a \u0161to je heterodoksno u shva\u0107anju Isusa. Bolje \u0107emo shvatiti \u0161to ova pluralnost i raznolikost zna\u010di ako razmotrimo kako ga pripadnici drugih vjera vide i tuma\u010de. To je nova perspektiva iz koje se promatra Isus, ali mnogostruka iznena\u0111enja o\u010dekuju sve one koji su navikli na odre\u0111ene tradicionalne kr\u0161\u00ad\u0107anske na\u010dine razumijevanja Isusa. U ovom \u010dlanku sam upravo nastojao ukratko prikazati kako hinduisti vide Isusa i kako ga nastoje shvatiti kroz svoja vlastita iskustva, svoje simbole i kategorije.<\/p>\n

Indijski vjerski univerzum krasi 36 milijuna bogova i bo\u017eica. Dodati jo\u0161 jednog \u2013 Isusa Krista \u2013 ovom panteonu nije ni\u0161ta posebno uzbudljivo. Hinduiste pretjerano ne impresionira kada se Isusa Krista progla\u0161ava Bogom, nego upravo kada ga se predstavlja kao istinski ljudsko bi\u0107e poput nas, ali istinski, toliko ljudski da u sebi utjelovljuje bo\u017eanski svijet \u2013 bo\u017eanstvo koje je jedno s \u010dovje\u0161tvom. Kr\u0161\u0107anska tradicija bi mogla jako puno nau\u010diti iz na\u010dina na koji hinduisti, budisti i drugi pristupaju misteriju Isusa Krista. Ove originalne perspektive zasigurno nas nukaju da nanovo razmotrimo na\u0161u tradicionalnu kristologiju.<\/p>\n

Svjetlo rije\u010di<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hinduiste pretjerano ne impresionira kada se Isusa Krista progla\u0161ava Bogom, nego upravo kada ga se predstavlja kao istinski ljudsko bi\u0107e poput nas, ali istinski, toliko ljudski da u sebi utjelovljuje bo\u017eanski svijet \u2013 bo\u017eanstvo koje je jedno s \u010dovje\u010danstvom<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-123933","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123933","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123933"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123933\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}