{"id":123482,"date":"2013-09-06T07:43:23","date_gmt":"2013-09-06T05:43:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=123482"},"modified":"2013-09-06T08:21:52","modified_gmt":"2013-09-06T06:21:52","slug":"oci-puno-otkrivaju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/06\/oci-puno-otkrivaju\/","title":{"rendered":"O\u010di puno otkrivaju"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Ako do sad niste posebno obra\u0107ali pa\u017enju na ne\u010dije o\u010di, mo\u017eda je vrijeme da po\u010dnete jer o\u010di otkrivaju puno vi\u0161e nego \u0161to mislite i to je te\u0161ko kontrolirati.<\/p>\n

Gledaju\u0107i nekoj osobi u o\u010di mo\u017eete saznati puno vi\u0161e nego \u0161to mislite. Mo\u017eete otkriti je li toj osobi drago \u0161to vas vidi ili nije, dosa\u0111uje li se ta osoba, je li pod stresom, govori li istinu…<\/p>\n

Stru\u010dnjaci za govor tijela otkrivaju kako ‘\u010ditati’ iz ne\u010dijih o\u010diju!<\/p>\n

Veli\u010dina zjenica<\/p>\n

Mo\u017eete kontrolirati ekspresije lica, ali va\u0161e zjenice otkrivaju druga\u010diju pri\u010du daju\u0107i drugima do znanja svi\u0111a li vam se ono \u0161to vidite. Mnoge su studije pokazale da se zjenice pove\u0107aju dok gledate osobu koja vam se svi\u0111a. ‘Kad gledate nekoga ili ne\u0161to \u0161to vam se ne svi\u0111a, zjenice se smanje. Isto tako, zjenice se smanje kad ste pod stresom, a kad su ve\u0107e izgledamo privla\u010dnije’, ka\u017ee stru\u010dnjak za govor tijela Joe Navarro.<\/p>\n

Trzaj kapka<\/p>\n

Osim \u0161to je trzanje kapka neugodno za onoga kome se kapak trza, to primje\u0107uju i drugi. Da li to zna\u010di da se nekome ne svi\u0111a ono \u0161to \u010duje? ‘Ovo ne treba shva\u0107ati osobno’, ka\u017ee Sandy T. Feldman, kirurginja i direktorica medicinskog centra ClearView Eye u San Diegu. ‘Trzavi kapak rezultat je gr\u010da o\u010dnog kapka i mo\u017ee biti pokazatelj stresa ili zdravstvenog stanja’, obja\u0161njava. ‘Rje\u0111e je rije\u010d o govoru tijela, a vi\u0161e o u\u010dinku kofeina, o\u010dne iritacije, alkohola… Sve to mo\u017ee uzrokovati trzaj kapka. Trzaj kapka koji ide uz trzaj u kutu usana mo\u017ee ukazivati na neurolo\u0161ki problem i treba se obratiti lije\u010dniku za pomo\u0107’, ka\u017ee Sandy T. Feldman.<\/p>\n

Gore-dolje, lijevo-desno<\/p>\n

Postavite nekoj osobi pitanje i gledajte je u o\u010di dok odgovara. Neki stru\u010dnjaci za govor tijela tvrde da ako prvo pogledaju gore pa desno da vjerojatno la\u017eu, a ako prvo pogledaju gore pa lijevo da govore istinu. ‘Nije ba\u0161 tako jednostavno’, ka\u017ee Joe Navarro. ‘Postoji punu mitova o laganju i smjeru pogleda. Gledamo u odre\u0111enom smjeru s obzirom na to kako obra\u0111ujemo informaciju, a to se razlikuje od osobe do osobe. Neki ljudi gledaju prema dolje kad se bave emocijama, ali to nije pravilo. Pogled prema gore pa lijevo ili desno ne zna\u010di nu\u017eno da osoba la\u017ee, to je pokazatelj da osoba obra\u0111uje neki podatak’, obja\u0161njava Joe Navarro.<\/p>\n

Koli\u010dina treptanja<\/p>\n

U nekim situacijama trep\u0107emo \u010de\u0161\u0107e, a u nekima rje\u0111e. Puno manje trep\u0107emo dok \u010ditamo ili sjedimo ispred ra\u010dunala, a vi\u0161e kad smo pod stresom ili kad la\u017eemo. Ve\u0107ina ljudi obi\u010dno trepne izme\u0111u osam i 21 put u minuti u uobi\u010dajenim situacijama. No, ako naprimjer gledate neku osobu prilikom intervjua koja odgovara na neka te\u0161ka pitanja, treptat \u0107e \u010de\u0161\u0107e. ‘Ali, ne mo\u017eete svakoga nazvati la\u0161cem samo zato jer \u010de\u0161\u0107e trep\u0107e u odre\u0111enoj situaciji. \u010cimbenici poput suhog zraka ili pelud, tako\u0111er mogu pove\u0107ati broj treptaja’, ka\u017ee Joe Navarro.<\/p>\n

Blokada o\u010diju<\/p>\n

‘Ako zamolite prijatelja za uslugu i on pristane, ali protrlja o\u010di u isto vrijeme kad vam daje odgovor, ba\u0161 mu i nije po volji va\u0161 zahtjev’, ka\u017ee Joe Navarro. Nazvan ‘blokada o\u010diju’, ovaj je manevar, odnosno govor tijela, izuzetno precizan, prema Navarru. Blokada o\u010diju uklju\u010duje trljanje o\u010diju, prekrivanje o\u010diju, za\u0161titu o\u010diju i zatvaranje kapaka na ne\u0161to du\u017ee vrijeme. Ovakve reakcije kod ljudi obi\u010dno otkriva prave osje\u0107aje, \u010dak ako su se slo\u017eili s vama. ‘\u010cak i djeca koja su ro\u0111ena slijepa blokiraju svoje o\u010di kad \u010duju ne\u0161to \u0161to im se ne svi\u0111a’, ka\u017ee Joe Navarro.<\/p>\n

Kontakt o\u010dima<\/p>\n

‘Osoba koja vas gleda u o\u010di ne govori nu\u017eno istinu’, isti\u010de Navarro. ‘Zapravo, vjerojatno je suprotno. Kad ljudi la\u017eu zapravo nagla\u0161eno gledaju u o\u010di drugoj osobi. Gledaju u va\u0161e o\u010di kako bi otkrili vjerujete li njihovoj pri\u010di’, ka\u017ee stru\u010dnjak za govor tijela. \u010cesto kad ste opu\u0161teni uz neku osobu i kad se osje\u0107ate ugodno ne gledate samo u njene o\u010di.<\/p>\n

Su\u017eene o\u010di<\/p>\n

Optu\u017eite nekoga za ne\u0161to \u0161to nije u\u010dinio i vjerojatno \u0107e prva reakcija biti su\u017eavanje o\u010diju. ‘Ljudi su\u017eavaju o\u010di kad im je ne\u0161to odvratno, neukusno ili kad su krivo optu\u017eeni’, ka\u017ee Cara Hale Alter predsjednica centra za komunikacijski trening SpeechSkills u San Franciscu i autorica knjige The Credibility Code. Su\u017eavanje o\u010diju je negativan odgovor neke osobe na neku situaciju, a ako su pritom i usne stisnute, to mo\u017ee ukazivati i na ljutnju.<\/p>\n

Podizanje obrva<\/p>\n

‘Obi\u010dno ljudi podi\u017eu obrve kad su sretni i zadovoljni’, ka\u017ee Navarro. To je poput podizanja ruka kad stignete do cilja. Podizanje obrva kad se sretnete s nekom osobom pokazuje da ste sretni \u0161to je vidite. ‘Kad nekome prilazite s podignutim obrvama to ocrtava pozitivne emocije. Ljudi koji su klini\u010dki depresivni ne pokazuju ovakvo pona\u0161anje’, obja\u0161njava Navarro.<\/p>\n

O\u010di \u0161irom otvorene<\/p>\n

\u0160irom otvorene o\u010di mogu se tuma\u010diti jedino ako gledate cijelo lice osobe. ‘\u0160irom otvorene o\u010di mogu ukazivati na nekoliko razli\u010ditih stvari, ovisno o tome \u0161to ostatak lica radi. \u0160irom otvorene o\u010di uz podignute obrve i udubljenim obrazima vjerojatno ukazuju na strah. Dok \u0161irom otvorene o\u010di, podignute obrva i osmijeh pokazuju sre\u0107u i interes. \u0160irom otvorene o\u010di i podignute obrve na kratko ukazuju na iznena\u0111enost’, obja\u0161njava Cara Hale Alter.<\/p>\n

‘Odlutali’ pogled<\/p>\n

‘Ako s nekim pri\u010date i pri\u010date, a ta osoba ima skrenut pogled, vjerojatno je mentalno odlutala’, ka\u017ee Navarro. Mozak im treba pauzu i povla\u010denje. Ako je osobi dosadno, kapci \u0107e se spustiti i osoba \u0107e djelovati nezainteresirano. Ili su mo\u017eda na pola zatvorili o\u010di jer im je neugodno. Ako ste na spoju, a druga se osoba ovako pona\u0161a, o\u010dito nije previ\u0161e zainteresirana. Ako \u017eelite nekoga impresionirati o\u010di dr\u017eite \u0161irom otvorene’, nadodaje Navarro.<\/p>\n

healthyliving.msn.com<\/p>\n

net.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stru\u010dnjaci za govor tijela otkrivaju kako ‘\u010ditati’ iz ne\u010dijih o\u010diju!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-123482","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123482","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123482"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123482\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123482"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123482"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}