{"id":123328,"date":"2013-09-04T13:01:13","date_gmt":"2013-09-04T11:01:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=123328"},"modified":"2013-09-04T13:01:13","modified_gmt":"2013-09-04T11:01:13","slug":"pola-vijeka-od-smrti-utemeljiaca-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/04\/pola-vijeka-od-smrti-utemeljiaca-eu\/","title":{"rendered":"Pola vijeka od smrti utemeljia\u010da EU"},"content":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan prije pola vijeka, 4. septembra 1963., umro je francuski politi\u010dar Robert \u0160uman (1886.-1963.), tvorac &#8220;\u0160umanovog plana&#8221; iz 1950., na osnovu kojeg je osnovana Evropska zajednica za ugalj i \u010delik, prethodnica Evropske unije.<\/p>\n<p>Ro\u0111en je 1886. u Luksemburgu, gradu u kojem je danas smje\u0161teno vi\u0161e institucija EU. Maternji jezik bio mu je luksembur\u0161ki njema\u010dki. Bio je francuski dr\u017eavljanin, ali se smatrao i gra\u0111aninom Njema\u010dke i Luksemburga. Studirao je, i kasnije radio u Luksemburgu, Bonu, Minhenu, Berlinu, Strazburu i Mecu gdje je i sahranjen.<\/p>\n<p>\u0160uman je od 1919. godine u vi\u0161e navrata bio poslanik francuskog parlamenta. Bio je predsjednik Vlade Francuske kratko vrijeme, krajem 1947. i po\u010detkom 1948. godine, u te\u0161kim prilikama poslije Drugog svjetskog rata, a kasnije ministar spoljnih poslova, prenosi Fena.<\/p>\n<p>\u201cEvropa ne smije vi\u0161e biti rati\u0161te na kojem ginu vojske zara\u0107enih strana. Iz ovog iskustva, koji smo tako skupo platili, \u017eelimo da krenemo novim stazama koje \u0107e nas dovesti do ujedinjene i napokon mirne Evrope\u201d, rekao je \u0160uman poslije zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata.<\/p>\n<p>Kao \u0161ef francuske diplomatije zalagao se za uspostavljanje zajedni\u010dke nadle\u017enosti nad francuskim i njema\u010dkim rudnicima i \u017eeljezarama, u \u010demu je i uspio &#8211; 1952. godine formirana je Evropska zajednica za ugalj i \u010delik. Za ovaj projekat imao je podr\u0161ku tada\u0161njeg njema\u010dkog kancelara Konrada Adenauera, a potom su se priklju\u010dili i Italija, Belgija, Holandija i Luksemburg.<\/p>\n<p>\u0160uman je \u0161est godina kasnije, 1958. godine, izabran za predsjednika konsultativnog predstavni\u0161tva Evropske ekonomske zajednice (EEZ), a na tom polo\u017eaju je bio do 1960.<\/p>\n<p>EEZ se 1967. godine spojila u Evropsku zajednicu, koja je od 1993. godine, kada je potpisan Mastrihtski ugovor, Evropska unija.<\/p>\n<p>\u0160uman je prilikom osnivanja Zajednice za ugalj predvidio da \u0107e se zemlje \u010dlanice ujediniti. Osnivanje zajednice i \u0160umanova deklaracija, kako je kasnije nazvan dokument o osnivanju zajednice, bili su konkretni temelji evropske federacije.<\/p>\n<p>Poslije \u0160umanove smrti formirana je fondacija koja nosi njegovo ime, a njen predsjednik je biv\u0161i luksembur\u0161ki premijer \u017dak Santer. Fondacija &#8220;Robert \u0160uman&#8221; posve\u0107ena je istra\u017eivanju procesa u EU i zemljama potencijalnim kandidatima.<\/p>\n<p>Njegovo ime nosi i Institut za razvoj demokratije u centralnoj i isto\u010dnoj Evropi, \u010dije je sjedi\u0161te u Budimpe\u0161ti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Na dana\u0161nji dan prije pola vijeka, 4. septembra 1963., umro je francuski politi\u010dar Robert \u0160uman (1886.-1963.), tvorac &#8220;\u0160umanovog plana&#8221; iz 1950., na osnovu kojeg je osnovana Evropska zajednica za ugalj i \u010delik, prethodnica Evropske unije. Ro\u0111en je 1886. u Luksemburgu, gradu u kojem je danas smje\u0161teno vi\u0161e institucija EU. Maternji jezik bio mu je luksembur\u0161ki [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-123328","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123328","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123328"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123328\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123328"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123328"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123328"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}