{"id":123294,"date":"2013-09-04T10:03:50","date_gmt":"2013-09-04T08:03:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=123294"},"modified":"2013-09-04T10:03:50","modified_gmt":"2013-09-04T08:03:50","slug":"americki-san-i-bosanska-java","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/04\/americki-san-i-bosanska-java\/","title":{"rendered":"Ameri\u010dki san i bosanska java"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e:Muharem Bazdulj<\/p>\n

Dvadeset osmog augusta, navr\u0161ilo se ta\u010dno pedeset godina otkako je Martin Luther King odr\u017eao jedan od najslavnijih govora u istoriji \u010dovje\u010danstva. Govor je upam\u0107en po frazi koja se u njemu refrenski ponavlja: \u201cI have a dream\u201d. (Na na\u0161im stranama, ovu frazu uglavnom prevode bukvalnim \u201cImam san\u201d, mada je bolje i adekvatnije kazati samo \u201cSanjam\u201d, kao u pjesmi od Indexa.) Nije pogre\u0161no re\u0107i da je ovaj sedamnaest minuta dug govor \u2013 promijenio svijet.<\/p>\n

U Americi se ve\u0107 danima obilje\u017eava ova godi\u0161njica, a njezin vrhunac desi\u0107e se sutra, kad \u0107e na stepeni\u0161tu kod Lincolnovog memorijala u Washingtonu \u2013 na istom mjestu, dakle, na kojem je ta\u010dno pet decenija ranije stajao i govorio Martin Luther King \u2013 govor odr\u017eati Barack Obama, predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava.<\/p>\n

Iz perspektive pojedina\u010dnog ljudskog \u017eivota, pedeset godina je dug period. Iz istorijske perspektive, me\u0111utim, to ba\u0161 i nije tako. A prije samo pedeset godina, Amerika je bila zemlja u kojoj na formalnom, legislativnom nivou jo\u0161 nije bila iskorijenjena rasna, etni\u010dka i vjerska diskriminacija. Postoji konsenzus u istorijskoj nauci da je govor Martina Luthera Kinga imao sna\u017ean uticaj na Kennedyevu administraciju, odnosno na dono\u0161enje Zakona o gra\u0111anskim pravima naredne 1964. godine. I samom Kingu govor je promijenio \u017eivot. Magazin Time ga je proglasio li\u010dno\u0161\u0107u godine iste te 1963, a godinu kasnije dodijeljena mu je Nobelova nagrada za mir. (Do dana dana\u0161njeg, Martin Luther King ostaje najmla\u0111i nobelovac svih vremena i u svim kategorijama.) Ima neke istorijske simbolike, pa i poetske pravde, u \u010dinjenici da je pedeset godina poslije Kingovog govora ameri\u010dki predsjednik crnac. (S druge strane, kad smo kod paralela, Obamina Nobelova nagradu za mir mnogo je manje zaslu\u017eena od Kingove.)<\/p>\n

Dobro, ali kakve veze ima Martin Luther King sa Bosnom i Hercegovinom (osim \u0161to ima spomenik u Tuzli)? Postoji li ikakva pouka iz ameri\u010dke pri\u010de od prije pedeset godina primjenjiva na dana\u0161nje stanje u Bosni i Hercegovini? Pouka, naravno, postoji, \u010dak i na potpuno dnevnopoliti\u010dkoj osnovi. \u0160ta je najfrekventnija dnevnopoliti\u010dka \u201c\u0161ifra\u201d u ovda\u0161njoj javnosti u posljednjih nekoliko godina? Naravno, famozni Dervo Sejdi\u0107 i jo\u0161 famozniji Jakob Finci postali su simbol koji se odvojio od konkretnih pojedina\u010dnih li\u010dnosti. Njihova dva prezimena, spojena u poluslo\u017eenicu ili \u010dak jednu jedinu rije\u010d, postala su skoro pa zajedni\u010dka imenica; nekakav \u201csejdi\u0107finci\u201d kao nepremostiva prepreka doma\u0107im politi\u010darima za po\u010detak procesa normalizacije Bosne i Hercegovine. (\u010cuo sam od jednog \u0161aljivd\u017eije dosjetku kojom je tobo\u017ee obja\u0161njavao za\u0161to Finska \u2013 za razliku od Danske, \u0160vedske i Norve\u0161ke \u2013 nije u ratu primila veliki broj bosanskohercegova\u010dkih izbjeglica. Veli on da se radi o reciprocitetu, da se Finska sveti za lo\u0161 tretman svoje nacionalne manjine u BiH. Dobro je, naime, poznato da se Finci dijele u tri grupe: Sjeverni Finci, Ju\u017eni Finci i Sejdi\u0107 Finci, a ovi tre\u0107i su u Bosni i Hercegovini dibidus diskriminisani.) \u0160alu nastranu, ali dominantan pogled na ovu \u201cproblematiku\u201d u javnosti je zapravo skoro pa ironi\u010dan. Samo su nam jo\u0161 trebali Jevreji i Romi, kao da nemamo dovoljno problema sa Bo\u0161njacima, Srbima i Hrvatima, poruka je koja se \u010desto da \u010duti, \u010dak i od dobronamjernih osoba. Samo \u0161to su\u0161tina cijele te pri\u010de zapravo nema pretjerane veze sa Jevrejima i Romima.<\/p>\n

Za malo vi\u0161e od mjesec trebao bi biti odr\u017ean popis stanovni\u0161tva te \u0107emo napokon saznati odgovore na razli\u010dita pitanja. Sude\u0107i po porukama politi\u010dara i javnih radnika, klju\u010dno pitanje je koliko u BiH ima Bo\u0161njaka, koliko Srba, koliko Hrvata, a koliko tzv. ostalih. Ostali su svima kost u grlu, pa bi se Bo\u0161njaci, Srbi i Hrvati najlak\u0161e slo\u017eili u \u017eelji da ostalih bude \u0161to je mogu\u0107e manje. Po posljednjem popisu, onom iz 1991. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo gotovo 10 posto ostalih. Nije to nimalo zanemariv broj. Popis stanovni\u0161tva u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eava odr\u017ean 1960. godine pokazao je da je u to vrijeme u SAD-u \u017eivjelo ne\u0161to manje od 19 miliona crnaca, \u0161to je u procentima bilo oko deset posto. Ako ka\u017eemo da ostalih u Bosni i Hercegovini procentualno ima otprilike onoliko koliko u SAD-u ima crnaca, ne\u0107emo previ\u0161e pogrije\u0161iti. U tom smislu, slu\u010daj Sejdi\u0107-Finci nije kozmeti\u010dko pitanje koje valja rije\u0161iti zbog pritiska zle i birokratske Evropske unije. Pravo rje\u0161enje slu\u010daja Sejdi\u0107-Finci bila bi neka bosanskohercegova\u010dka varijanta Zakona o gra\u0111anskim pravima. Odvi\u0161e olako se kod nas odbacuju promjene Izbornog zakona po presudi Suda za ljudska prava u slu\u010daju Sejdi\u0107-Finci kao puka formalnost. U takvim razmatranjima obi\u010dno se ka\u017ee: eto, postoja\u0107e formalna mogu\u0107nost da se izi\u0111e iz vje\u010dnog Bo\u0161njak \u2013 Srbin \u2013 Hrvat trijumvirata, ali se u praksi to ne\u0107e desiti nikad. Nikad je, me\u0111utim, potpuno nepoliti\u010dki koncept. Da je Martin Luther King mislio da crnac nikad ne\u0107e biti predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, on ne bi bio u stanju napisati onakav govor i izgovoriti ga onako kako ga je izgovorio. San, dakle, mo\u017ee postati stvarnost. Problem je jedino u tome \u0161to se iz oblasti snova u Bosni uglavnom ostvaruju no\u0107ne more.<\/p>\n

Oslobo\u0111enje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

San, dakle, mo\u017ee postati stvarnost. Problem je jedino u tome \u0161to se iz oblasti snova u Bosni uglavnom ostvaruju no\u0107ne more.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-123294","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123294"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123294\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}