{"id":123273,"date":"2013-09-04T07:40:54","date_gmt":"2013-09-04T05:40:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=123273"},"modified":"2013-09-03T23:42:52","modified_gmt":"2013-09-03T21:42:52","slug":"sta-sve-nasledujemo-od-roditelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/04\/sta-sve-nasledujemo-od-roditelja\/","title":{"rendered":"\u0160ta sve nasle\u0111ujemo od roditelja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Geni ne odre\u0111uju na\u0161u li\u010dnost u potpunosti, ve\u0107 dobar dio zavisi od nas samih. Oni su tu da daju predispoziciju da se neka osobina razvije, a na\u0161im (ne)djelanjem se doga\u0111a ili ne doga\u0111a. Me\u0111utim, na neke stvari, poput fizi\u010dkog izgleda, ne mo\u017eemo da uti\u010demo.<\/p>\n

Tako od majke naslje\u0111ujemo veliki no\u017eni palac i brzinu starenja, dok se otac ra\u010duna glavnim \u201ckrivcem\u201d za velike u\u0161i. Me\u0111utim, jo\u0161 \u0161to\u0161ta se naslje\u0111uje od roditelja, po\u010dev od sklonosti, talenata, pa sve do zdravlja.<\/p>\n

Alkoholizam<\/p>\n

Nedavna istra\u017eivanja dokazala su da je vjerovatno\u0107a da naslijedite ovu bolest \u010dak 50 odsto. \u0160to zna\u010di da, ako se kre\u0107ete u dru\u0161tvu alkoholi\u010dara i \u017eivite boemskim \u017eivotom, velike su \u0161anse da ovaj gen \u201cispliva na povr\u0161inu\u201d. Zato, pamet u glavu.<\/p>\n

Rak dojke<\/p>\n

Uzrok raka dojke je i dalje misterija, ali istra\u017eivanja su otkrila da su mutacije odre\u0111enih gena, kao \u0161to su BRCA1 i BRCA2, uzrok nekih vrsta raka. \u017dene koje naslijede ovu mutaciju obi\u010dno obole u ranoj mladosti i naj\u010de\u0161\u0107e im tumor zahvati obje dojke, zato svako ko ima genetsku predispoziciju treba da uradi genetsku analizu i utvrdi da li ima mutiran gen \u2013 prevencija je lijek protiv malignih bolesti. Mu\u0161karci koji nose BRCA1 gen imaju pove\u0107an rizik od raka prostate, dok ih BRCA2 gen stavlja u rizi\u010dnu grupu za bolesti kao \u0161to su rak dojke ili pankreasa.<\/p>\n

Daltonizam<\/p>\n

Prisutniji je kod mu\u0161karaca nego kod \u017eena, jer se geni za \u010depi\u0107e koji detektuju zeleni ili crveni dio spektra nalaze na X hromozomu, a s obzirom na to da \u017eene imaju dva X hromozoma, a mu\u0161karci samo jedan, jasno je za\u0161to je u\u010destaliji kod ja\u010deg pola. Daltonizam mo\u017ee da se otkrije oko tre\u0107e godine, kada djeca uglavnom raspoznaju osnovne boje. Va\u017ean je u saobra\u0107aju gdje se primjenjuje kolorna signalizacija.<\/p>\n

Sklonost ka nasilju i kriminalu<\/p>\n

Gen koji pove\u0107ava agresivnost je otkriven. Ili, ako se neko od va\u0161ih predaka bavio poslovima sa \u201cone strane zakona\u201d, velika je vjerovatno\u0107a da \u0107e i vas privu\u0107i ovakvo poslovanje. Istra\u017eiva\u010di su dokazali i da je agresivno pona\u0161anje koje se javlja kod djece sigurno naslije\u0111eno. Interesantno je da geni \u201clopovluka\u201d igraju ve\u0107u ulogu kod djevoj\u010dica.<\/p>\n

Gojaznost<\/p>\n

Kalori\u010dni obroci i \u010dinjenica da je neko iz porodice debeljuca savr\u0161en su recept za gojaznost. Jedna nau\u010dna teorija sugeri\u0161e da isti geni pomo\u0107u kojih su ljudi nekada pre\u017eivljavali glad sada rade suprotno \u2013 goje jer hrane ima u izobilju. Pokazalo se da su geni uzrok bolesti gojaznosti kao \u0161to su Bardet-Biedl sindrom i Prader-Willi.<\/p>\n

Bolesti srca<\/p>\n

Djeca roditelja sa sr\u010danim oboljenjima i bolestima krvnih sudova imaju ogromne predispozicije da jednog dana obole od istih. Osobe sa uro\u0111enom sr\u010danom manom vrlo vjerovatno \u0107e imati djecu sa istim zdravstvenim problemom.<\/p>\n

Akne<\/p>\n

Problemi sa ko\u017eom \u010desta su pubertetska pojava, a kod nekih se zadr\u017ee i u kasnijim godinama. Ukoliko imate problem sa aknama, slobodno okrivite nekog od roditelja za to. Studije su pokazale da mnogi srednjo\u0161kolci sa bubulji\u010davim licem imaju porodi\u010dnu genezu osjetljive i problemati\u010dne ko\u017ee.<\/p>\n

Netolerancija na laktozu<\/p>\n

Kineska nenaklonost ka mlijeku dugo je smatrana za kulturolo\u0161ku razliku, dok nau\u010dnici 1960. nisu otkrili da se netolerancija na mlijeko javlja kod Azijata, Afroamerikanaca i ju\u017enih Evropljana. U posljednjih 10 hiljada godina genetska promjena se razvila i dovela do toga da ljudi mogu da svare mlijeko, me\u0111utim ukoliko ste netoleranti na laktozu vjerovatno va\u0161i dalji ro\u0111aci ovu namirnicu nisu imali na jelovniku.<\/p>\n

\u0106elavost<\/p>\n

Uobi\u010dajena je kod mu\u0161karaca, ali nau\u010dnicima i dalje nije najjasnije za\u0161to je to tako. Procjenjuje se da \u0107elavost nastaje zbog abnormalnosti u nekoliko gena koji se naslje\u0111uju od jednog ili oba roditelja. Ljudi koji boluju od alopecije, rijetka vrsta trajne \u0107elavosti, gube dlake po cijelom tijelu i nose defektne gene \u201cbez dlaka\u201d. Mada, ova bolest za ve\u0107inu nau\u010dnika ipak spada u grupu psihosomatskih oboljenja.<\/p>\n

Telegraf.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Geni ne odre\u0111uju na\u0161u li\u010dnost u potpunosti, ve\u0107 dobar dio zavisi od nas samih. Oni su tu da daju predispoziciju da se neka osobina razvije, a na\u0161im (ne)djelanjem se doga\u0111a ili ne doga\u0111a. Me\u0111utim, na neke stvari, poput fizi\u010dkog izgleda, ne mo\u017eemo da uti\u010demo. Tako od majke naslje\u0111ujemo veliki no\u017eni palac i brzinu starenja, dok […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-123273","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123273"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123273\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}