{"id":123055,"date":"2013-09-01T11:28:16","date_gmt":"2013-09-01T09:28:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=123055"},"modified":"2013-09-01T11:28:16","modified_gmt":"2013-09-01T09:28:16","slug":"rijeci-koje-se-ne-mogu-prevesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/09\/01\/rijeci-koje-se-ne-mogu-prevesti\/","title":{"rendered":"Rije\u010di koje se ne mogu prevesti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Veza izme\u0111u rije\u010di i njihovog zna\u010denja je ponekad fascinantna. Lingvisti su utro\u0161ili godine poku\u0161avaju\u0107i da odre\u0111ene rije\u010di, slovo po slovo, prevedu i shvate za\u0161to neka osje\u0107anja ne mo\u017eemo da izrazimo, a koje jezik ne mo\u017ee da identifikuje.<\/p>\n

Znate li kako se ka\u017ee osje\u0107aj samo\u0107e u \u0161umi kada ste sa\u017eivljeni sa prirodom, ili kako se zove trag koji dno stalka \u010da\u0161e vina ostavlja na stolu?<\/p>\n

1. Njema\u010dka: Waldeinsamkeit<\/p>\n

Osje\u0107aj koji vas preplavljuje kada se nalazite sami u \u0161umi i stupate u vezu sa prirodom.\u00a0 Ralph Waldo Emerson je \u010dak napisao i pjesmu o tome.<\/p>\n

2. Italija: Culaccino<\/p>\n

Trag koji na stolu ostavlja hladna \u010da\u0161a. Ko bi rekao da kondenzacija mo\u017ee da zvu\u010di tako poeti\u010dno?<\/p>\n

3. Eskimi: Iktsuarpok<\/p>\n

Osje\u0107aj neizdr\u017ea koji vas tjera da iza\u0111ete napolje i vidite da li neko dolazi, a vjerovatno uklju\u010duje i osje\u0107aj nestrpljenja.<\/p>\n

4. Japan: Komorebi<\/p>\n

Izraz koji Japanci koriste kada se zraci sunca probijaju kroz travu – simbioza sunca i listi\u0107a.<\/p>\n

5. Rusija: \u041f\u043e\u0447\u0435\u043c\u0443\u0447\u043a\u0430<\/p>\n

Neko ko odmah postavi previ\u0161e pitanja. U su\u0161tini, nepotrebnih pitanja.<\/p>\n

6. \u0160panija: Sobremesa<\/p>\n

Kod \u0160panaca ovaj termin ozna\u010dava period poslije obroka kada u\u010destvujete u hranom izazvanom razgovoru sa ljudima sa kojima ste podijelili jelo.<\/p>\n

7. Indonezija: Jayus<\/p>\n

Izraz za osobu koja toliko lo\u0161e ispri\u010da foru, da vam ni\u0161ta drugo ne preostaje osim da se smijete od muke.<\/p>\n

8. Havaji: Pana Po\u02bbo<\/p>\n

Znate li onaj tren kada zaboravite gdje ste spustili klju\u010deve, pa se po\u010de\u0161ete po glavi da biste se sjetili? E, ovo je izraz za to.<\/p>\n

9. Francuska: D\u00e9paysement<\/p>\n

Osje\u0107aj koji imate kada \u017eivite u zemlji u kojoj niste ro\u0111eni – kada ste emigrant ili stranac.<\/p>\n

10. Urdu: Goya<\/p>\n

Urdu je zvanu\u010dni jezik Pakistana, ali se koristi u jo\u0161 5 indijskih zemalja. Ovaj izraz se koristi u svojstvu “kao-da”\u00a0 kada se neko ko slu\u0161a pri\u010du osje\u0107a kao da je izmje\u0161ten iz realnosti i smje\u0161ten u centar zbivanja pripovijedanja. Rije\u010d obi\u010dno opisuje dobre pripovjeda\u010de.<\/p>\n

11. \u0160vedska: M\u00e5ngata<\/p>\n

Rije\u010d za svjetlucavi odsjaj koji li\u010di na stazu, a koji mjesec stvara na vodi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veza izme\u0111u rije\u010di i njihovog zna\u010denja je ponekad fascinantna. Lingvisti su utro\u0161ili godine poku\u0161avaju\u0107i da odre\u0111ene rije\u010di, slovo po slovo, prevedu i shvate za\u0161to neka osje\u0107anja ne mo\u017eemo da izrazimo, a koje jezik ne mo\u017ee da identifikuje. Znate li kako se ka\u017ee osje\u0107aj samo\u0107e u \u0161umi kada ste sa\u017eivljeni sa prirodom, ili kako se zove […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":123056,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-123055","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=123055"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/123055\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/123056"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=123055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=123055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=123055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}