Borac za prava crnaca, baptisti\u010dki sve\u0161tenik Martin Luter King prije ta\u010dno pola vijeka stajao je na stepenicama Linkolnovog spomenika u Va\u0161ingtonu i pokrenuo mase \u010duvenim govorom \u201cJa imam san\u201d. Govor je duboko obilje\u017eio po\u010detak borbe za gra\u0111anska prava i cjelokupno ameri\u010dko dru\u0161tvo.<\/p>\n
Kasnog popodneva tog 28. avgusta 1963 godine Martin Luter King stao je ispod statue Abrahama Linkolna stavio tekst na pult i otpo\u010deo svoj govor pred 250.000 ljudi.<\/p>\n
King je bio posljednji govornik koji je iza\u0161ao na govornicu tog vrelog ljetnog dana, masa je skandirala njegovo ime. Bilo je veoma va\u017eno \u0161ta \u0107e izgovoriti na prvom skupu protiv rasne diskriminacije, na \u201cMar\u0161u na Va\u0161ington za posao i slobodu\u201d.<\/p>\n
Iako su svi, pa i sam Luter od govora o\u010dekivali puno nisu ni slutili da \u0107e njegove rije\u010di odjekivati decenijama potom.<\/p>\n
Luter je pogledao u bri\u017eljivo spremljen govor, zbog kojeg je do \u010detiti ujutru ostao budan, i po\u010deo:<\/p>\n
Sanjam da \u0107e jednog dana ovaj narod ustati i \u017eivjeti za ono u \u0161ta vjeruje, da su svi ljudi po ro\u0111enju jednaki\u2026 Sanjam da \u0107e moje \u010detvoro djece jednog dana \u017eivjeti u naciji koja ih ne\u0107e vrednovati po njihovoj boji ko\u017ee, nego po njihovom karakteru. O tome danas sanjam, rije\u010di su koje u zatalasale masu i duboko se urezale i budu\u0107im generacijama ljudi koje se bore za rasnu jednakost.<\/p>\n
U govoru koji je trajao ne\u0161to vi\u0161e od 17 minuta baptisti\u010dki sve\u0161tenik pozvao je na nenasilnu borbu za zavr\u0161etak rasizma u Americi i uvo\u0111enje jednakih prava za sve.<\/p>\n
Luter King je 1964. u 35-oj godini dobio Nobelovu nagradu za mir i time postao najmla\u0111i nosilac tog priznanja svih vremena. Iste godine usvojen je Zakon o gra\u0111anskim pravima, podsje\u0107a portal cafe.ba.<\/p>\n
Samo \u010detiri godine potom u Memfisu, na terasi motela \u201cLorejn\u201d 4. aprila D\u017eejms Erl Rej izvr\u0161io je atenatat na Martina Lutera Kinga. Na mjestu motela danas je Muzej nacionalnih gra\u0111anskih prava.<\/p>\n
Kingu je, tek poslije skoro pola vijeka, avgusta 2011. podignut spomenik u parku Ne\u0161nal mol u Va\u0161ingtonu, takozvani Zid citata sa 14 njegovih re\u010denica o ljudskim pravima. Ovo je ujedno bio i prvi spomenik koje su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave podigle nekom crncu.<\/p>\n
Kingov ro\u0111endan 20. januar se u SAD od 1968. slavi kao na nacionalni praznik.<\/p>\n
Barak Obama \u0107e danas na stepenicama Linkolnovog spomenika odr\u017eati komemoraciju na govor Martina Lutera Kinga. Ameri\u010dki predsjednik izjavio je da je da se on sada ne bi nalazio u Bijeloj ku\u0107i da nije bilo Kingove posve\u0107enosti i odlu\u010dnosti da nastavi borbu bez obzira na napade, pritiske i hap\u0161enja tada\u0161njih vlasti.<\/p>\n
Skupu \u0107e prisustvovati Kingov sin Martin Luter King Tre\u0107i, ministar pravde SAD Erik Holder i porodica Trejvona Martina, crnog tinejd\u017eera koga je ubio pripadnik policije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Borac za prava crnaca, baptisti\u010dki sve\u0161tenik Martin Luter King prije ta\u010dno pola vijeka stajao je na stepenicama Linkolnovog spomenika u Va\u0161ingtonu i pokrenuo mase \u010duvenim govorom \u201cJa imam san\u201d. Govor je duboko obilje\u017eio po\u010detak borbe za gra\u0111anska prava i cjelokupno ameri\u010dko dru\u0161tvo. Kasnog popodneva tog 28. avgusta 1963 godine Martin Luter King stao je ispod […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-122717","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=122717"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122717\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=122717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=122717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=122717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}