{"id":122415,"date":"2013-08-26T10:44:44","date_gmt":"2013-08-26T08:44:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=122415"},"modified":"2013-08-26T10:44:44","modified_gmt":"2013-08-26T08:44:44","slug":"zasto-med-ima-neogranicen-rok-trajanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/26\/zasto-med-ima-neogranicen-rok-trajanja\/","title":{"rendered":"Za\u0161to med ima neograni\u010den rok trajanja?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/med.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-122416\" title=\"med\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/med-300x169.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"169\" \/><\/a>Med je, kao prvo i najosnovnije \u2013 \u0161e\u0107er. U prirodnom stanju sadr\u017ei vrlo malo vode.<\/p>\n<p>\u201cU prirodnoj formi med je izuzetno male vla\u017enosti. Veoma mali broj bakterija i mikroorganizama mo\u017ee pre\u017eivjeti u tako negostoljubivu okru\u017eenju, \u0161to je zna\u010dajno za dugovje\u010dnost meda\u201d, obja\u0161njava Amina Harris iz Centra za med i opra\u0161ivanje pri institutu Robert Mondavi, univerziteta Kalifornija.<\/p>\n<p>Da bi se med pokvario u njega treba dospjeti ne\u0161to izvana, ali nijedan organizam u medu ne mo\u017ee pre\u017eivjeti dovoljno dugo da ga uspije pokvariti.<\/p>\n<p>Med prirodno ima visoki stepen kisjelosti. \u201cNjegov Ph je pribli\u017eno od 3 do 4,5 i ta kisjelost ubi\u0107e gotovo sve \u0161to bi u njemu moglo rasti\u201d, obja\u0161njava Harris. Stoga bakterije i svi drugi organizmi svoje stani\u0161te moraju tra\u017eiti negdje drugdje, jer je o\u010dekivani \u017eivotni vijek u medu jednostavno prekratak.<\/p>\n<p>\u201cU pitanju je, ipak, posebna alkemija u medu. Nektar \u2013 prvo \u0161to p\u010dele prikupljaju kako bi napravile med, prirodno sadr\u017ei visok postotak vode \u2013 od 60 d0 80%. Tokom procesa pravljenja meda, p\u010dele ve\u0107inu vlage isu\u0161uju mahanjem svojih krila. Hemijski sastav \u017eeluca kod p\u010dela igra jo\u0161 jednu va\u017enu ulogu u otpornosti meda na kvarenje. P\u010dele u \u017eelucu imaju enzim glukoza oksidaza. Kad p\u010dele izbace nektar iz usta u sa\u0107e, enzimi se mije\u0161aju s nektarom i nastaju dva nusprodukta: glukozna kisjelina i<a href=\"http:\/\/sh.wikipedia.org\/wiki\/Vodonik_peroksid\" target=\"_blank\"> vodonik peroksid<\/a>. \u201cVodonik peroksid je jo\u0161 jedna stvar koja radi protiv svega lo\u0161eg \u0161to bi se moglo razviti u medu\u201d, obja\u0161njava Harris.<\/p>\n<p>To je razlog za\u0161to se med ve\u0107 vjekovima koristi kao lijek. Vodonik peroksid stvara savr\u0161enu barijeru protiv inficiranja rana. Koli\u010dina vodonik peroksida u medu je upravo ono \u0161to nam je potrebno. Ima je taman toliko malo da djeluje iscjeljuju\u0107e.<\/p>\n<p>Proizlazi da je zape\u010da\u0107ena tegla meda klju\u010dna za njegovu dugotrajnost, kao \u0161to smo vidjeli kod na\u0111enih primjeraka iz hiljadugodi\u0161njih staroegipatskih grobnica. Iako je med sasvim sigurno super \u2013 hrana, ostavimo li ga otvorenog u vla\u017enom okru\u017eenju, pokvari \u0107e se.<\/p>\n<p>\u201cDok god je med poklopljen i za\u0161ti\u0107en od prodora vlage, on se ne\u0107e pokvariti, me\u0111utim, \u010dim u njega dospije voda stvari krenu lo\u0161e\u201d, obja\u0161njava Harris.<\/p>\n<p>Izvor: znanost.greek.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U prirodnoj formi med je izuzetno male vla\u017enosti. Veoma mali broj bakterija i mikroorganizama mo\u017ee pre\u017eivjeti u tako negostoljubivu okru\u017eenju, \u0161to je zna\u010dajno za dugovje\u010dnost meda<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-122415","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=122415"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122415\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=122415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=122415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=122415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}