{"id":122278,"date":"2013-08-24T12:11:26","date_gmt":"2013-08-24T10:11:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=122278"},"modified":"2013-08-24T12:11:26","modified_gmt":"2013-08-24T10:11:26","slug":"na-balkanu-najsporiji-internet-u-evropi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/24\/na-balkanu-najsporiji-internet-u-evropi\/","title":{"rendered":"Na Balkanu najsporiji internet u Evropi"},"content":{"rendered":"<p>Prema posljedjim istra\u017eivanjima, zemlja Balkana spadaju u grupu zemalja koje koriste najsporiji internet u Evropi dok osniva\u010d Facebooka Mark Zuckerberg smatra da je pristup internetu ljudsko pravo kao \u0161to su to pristup hrani i vodi.<\/p>\n<p>U tekstu objavljenom na njegovom Facebook profilu pod nazivom &#8220;Da li je internet pristup ljudsko pravo?&#8221;, Zuckerberg je napisao da je pristup internetu pravo svih ljudi svijeta bez obzira na njihov materijalni i socijalni status.<\/p>\n<p>Prema rezultatima istra\u017eivanja portala \u201cMashable\u201d, zemlja sa najbr\u017eim internetom na svijetu je Ju\u017ena Koreja, dok su zemlje Balkana na samom za\u010delju Evrope.<\/p>\n<p>Ta\u010dnije, me\u0111u zemljama sa najbr\u017eim internetom u svijetu ne nalazi se ni jedna zemlja iz regiona Balkana, Latinske Amerike i Afrike, prenosi Anadolija.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje kompanije Akamai pokazalo je da je brzina interneta u Makedoniji 3,3 Mbps, Hrvatskoj 3,24 mbps, Albaniji 2,8 Mbps, Srbiji 2,39 mbps, ali s druge strane vi\u0161e nego u Bosni i Hercegovini gdje se &#8220;surfuje&#8221; brzinom od 1,97 mbps.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, kompanija Akamai je saop\u0107ila da je prosje\u010dna brzina \u0161irokopojasnih veza u svijetu u prvom tromjese\u010dju ove godine porasla za 4 posto i trenutno iznosi 3,1 Mbps, prenosi <a href=\"http:\/\/www.klix.ba\/scitech\/tehnologija\/stanovnici-balkana-koriste-najsporiji-internet-u-evropi\/130824031\">portal Klix.ba. <\/a><\/p>\n<p>Prema tome, skoro u svim zemaljama Balkana se koristi internet \u010dija je brzina ispod svjetskog prosjeka.<\/p>\n<p>S druge strane, prema istra\u017eivanju portala &#8220;Mashable&#8221;, Ju\u017ena Koreja ima najbr\u017ei internetu na svijetu, a odmah iza nje nalaze se Japan, Hong Kong i \u0160vajcarska.<\/p>\n<p>Prema navedenoj studiji, brzina interneta u Ju\u017enoj Koreji je 14,2 Mbps, a slijedi Japan sa 11.7 Mbps, Hong Kong 10.9 Mbps, \u0160vicarska 10.1 Mbps i Holandija sa 9.9 Mbps.<\/p>\n<p>Nakon Holandije slijedi Letonija sa brzinom interneta od 9.8 Mbps, pa \u010ce\u0161ka Republika 9.6 Mbps, \u0160vedska 8.9 Mbps, SAD 8.6 Mbps i deseta Danska sa 8.2 Mbps.<\/p>\n<p>U istoj studiji nalazi se \u0161est evropskih zemalja s najbr\u017eim internetom na svijetu: \u0160vajcarska, Letonija, Holandija, \u010ce\u0161ka Republika, \u0160vedska i Danska. To zna\u010di da Evropa u prosjeku ima vrlo brz internet.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, prve tri pozicije zemalja s najbr\u017eim internetom dr\u017ee azijske zemlje, odnosno Ju\u017ena Koreja, Japan i Hong Kong, pa, prema tome, istra\u017eiva\u010di Mashablea tvrde da azijske zemlje, u prosjeku, imaju najbr\u017ei internet na svijetu.<\/p>\n<p>Isto tako, studija kompanije Akamai pokazala je da ostale evropske zemlje koriste znatno br\u017ei internet od zemalja Balkana, pa tako se u \u010ce\u0161koj koristi internet brzine 9,6 Mbps, Austriji 7,5 Mbps, Rumuniji 7,5 Mbps, Njema\u010dkoj 6,9 Mbps, Ma\u0111arskoj 6,6 Mbps, Slova\u010dkoj 6,2 Mbps i Slovenija sa 5,8 Mbps.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prema posljedjim istra\u017eivanjima, zemlja Balkana spadaju u grupu zemalja koje koriste najsporiji internet u Evropi dok osniva\u010d Facebooka Mark Zuckerberg smatra da je pristup internetu ljudsko pravo kao \u0161to su to pristup hrani i vodi. U tekstu objavljenom na njegovom Facebook profilu pod nazivom &#8220;Da li je internet pristup ljudsko pravo?&#8221;, Zuckerberg je napisao da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-122278","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122278","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=122278"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122278\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=122278"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=122278"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=122278"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}