{"id":122265,"date":"2013-08-24T08:50:08","date_gmt":"2013-08-24T06:50:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=122265"},"modified":"2013-08-24T08:50:08","modified_gmt":"2013-08-24T06:50:08","slug":"izdajnici-ili-heroji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/24\/izdajnici-ili-heroji\/","title":{"rendered":"Izdajnici ili heroji"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Dnevnik Daniel N.<\/strong><\/p>\n

Andr\u00e9j Dm\u00edtrijevi\u010d S\u00e1harov (1921 – 1989)<\/em><\/span> je otac najrazornijeg oru\u017eja na svijetu — 50-megatonske \u201c”car-bombe\u201d koju je Sovjetski Savez isprobao 1961. i \u010dija eksplozija ostaje do danas najja\u010da nuklearna eksplozija svih vremena. \u010cisto za usporedbu, bila je vi\u0161e nego 3000 puta ja\u010da od bombe ba\u010dene na Hiro\u0161imu, i ja\u010da od ukupne koli\u010dine eksploziva iskori\u0161tene u svim bombama zajedno 2. svjetskom ratu. Dakle, bila je dosta jaka.<\/p>\n

Saharov je bio i veliki fizi\u010dar, nije radio samo na nuklearnim bombama, nego je dao i velike doprinose u teorijskoj fizici, uklju\u010duju\u0107i prijedlog rje\u0161enja tzv. CP-asimetrije, prijedlog teorije kvantne gravitacije i druge stvari koje prosje\u010dnom \u010dovjeku zvu\u010de nevjerojatno komplicirano — a uglavnom i jesu.<\/p>\n

Za doprinose nuklearnom arsenalu SSSR Saharov je nagra\u0111en triput ordenom Heroja socijalisti\u010dkog rada, dobio je Staljinovu i Lenjinovu nagradu — prakti\u010dno sve \u0161to je mogao dobiti u SSSR-u u miru.<\/p>\n

Me\u0111utim, 1968. je Saharov okrenuo plo\u010du i zauzeo se za ograni\u010davanje naoru\u017eanja i prije svega stvaranje povjerenja izme\u0111u SSSR i SAD. Objavio je \u010dlanak na tu temu bez dopu\u0161tenja vlasti, koji je uskoro preveden i objavljen i na Zapadu. Par godina kasnije, zbog suprotstavljanja slu\u017ebenoj politici nazvan je \u201cizdajnikom\u201d. Kad je SSSR 1979. vojno intervenirao i okupirao Afganistan, Saharov je javno prosvjedovao i zato je na neodre\u0111eno prognan u Ni\u017eni Novgorod (koji se tada zvao Gorki) i bio pod stalnim nadzorom policije. Svi ordeni su mu oduzeti.<\/p>\n

Kad je 1984. po\u010deo \u0161trajk gla\u0111u jer mu je i \u017eena pritvorena, Saharova su zatvorili u bolnicu i prisilno hranili. Godinu dana kasnije opet je po\u010deo \u0161trajkati gla\u0111u i opet se \u201ctretman\u201d ponovio.<\/p>\n

No stvari su se uskoro promijenile, jer je Gorba\u010dov do\u0161ao na vlast u SSSR-u, jednog dana nazvao Saharova telefonom i rekao mu da je slobodan. \u0160tovi\u0161e, odlu\u010deno je da mu se vrate i svi ordeni, ali je to Saharov odbio. Po meni najve\u0107e priznanje je \u0161to je Saharov uskoro izabran u prvi demokratski parlament SSSR-a, 9 mjeseci prije nego \u0161to je umro, krajem 1989.<\/p>\n

Saharov je svakako bio heroj, u apsolutnom, neporecivom smislu. Slu\u017eio je domovini kad je trebalo, suprotstavio se kad je trebalo, \u0161trajkao je gla\u0111u kad je trebalo, izlo\u017eio je sebe ne\u010dem \u0161to ljudi koji se ne sje\u0107aju sovjetske verzije socijalizma te\u0161ko mogu i zamisliti — vjerojatno ga je samo to \u0161to je bio sposoban i mogu\u0107e potreban SSSR-u spasilo od sigurne smrti, odlaska u zato\u010deni\u010dki logor negdje u Sibiru (famozni Gulag) odakle su se s zima na -50 C rijetki vratili \u017eivi, ili do\u017eivotnog zato\u010denja u nekoj ludnici uz dakako prikladne \u201ctretmane\u201d (budu\u0107i da se samo lu\u0111ak mo\u017ee buniti protiv \u201cnajhumanije dr\u017eave na svijetu\u201d). Osim toga, bio je i vrhunski stru\u010dnjak koji je mogao mirno \u017eivjeti od svog rada, ali je izabrao drugi put.<\/p>\n

Za takve nesumnjive zasluge Saharov je dobio Nobelovu nagradu za mir 1975, iako je SSSR zabranio Saharovu da ode na ceremoniju dodjele — bojali su se da \u0107e pobje\u0107i nekamo.<\/p>\n

Edward Snowden (1983.)<\/em><\/span> sigurno nije stru\u010dnjak kalibra Saharova, ve\u0107 mladi\u0107 koji nikad nije zavr\u0161io srednju \u0161kolu, vi\u0161e-manje samouk stru\u010dnjak za ra\u010dunala, koji je uglavnom radio u ameri\u010dkoj bazi u Japanu, nau\u010dio i ne\u0161to japanskog i sl. Dakle, nikakve velike zasluge.<\/p>\n

No Snowden je otkrio ameri\u010dkoj i svjetskoj javnosti ono \u0161to su stru\u010dnjaci vi\u0161e-manje znali: NSA, ameri\u010dka tajna slu\u017eba zadu\u017eena za \u201ctehnologiju\u201d masovno \u0161pijunira telefonske pozive, elektronsku po\u0161tu i sl.<\/p>\n

Snowden zapravo nije otkrio ni\u0161ta \u0161to se ugrubo nije do sada znalo, i nije otkrio nikakve tehni\u010dke detalje koje bi drugim dr\u017eavama omogu\u0107ile da rade isto \u0161to i SAD ili neku drugu prednost. Ipak, Snowden je nazvan \u201cizdajnikom\u201d, a komentatori na nekim ameri\u010dkim TV postajama su odmah predlo\u017eili i smrtnu kaznu!<\/p>\n

Ameri\u010dki senator Lindsay Graham je rekao da ga treba \u201cslijediti do kraja svijeta i privesti pravdi\u201d — istim rije\u010dima je svojedobno opisao bin Ladena, odgovornog za smrt tisu\u0107e nevinih ljudi, no Snowden nije nikog ubio. Elspeth Reeve je lijepo sa\u017eela sve te reakcije u \u010dlanku na Atlantic Wireu.<\/p>\n

Najzanimljivije je kako je cijeli program nazdora veliko zaobila\u017eenje ameri\u010dkog ustava — nadzor odobrava sud, ali to je tajni sud, rasprava i rezultati rasprave nisu poznati javnosti, niti razlozi za raspravu. Vjerojatno je sve tek pro forma, a mjesta za zlouporave ima jako, jako puno.<\/p>\n

Mo\u017eda je najve\u0107i cinizam je \u0161to je SAD ponudio Snowdenu da ga ne\u0107e ni mu\u010diti ni ubiti ako se preda. Dakako, ako se ne preda, a uhvate ga…<\/p>\n

Mordehaj Vanunu (1954)<\/em><\/span> je bio nuklearni tehni\u010dar koji je radio na razvoju izraelskog nuklearnog oru\u017eja. Slu\u017eio je izraelsku vojsku a potom se zaposlio u tajnom nuklearnom programu, ali je jednostavno tokom vremena postajao sve kriti\u010dniji prema izraelskoj politici: zalagao se za mir s Arapima, a otpu\u0161ten je s posla jer je sudjelovao na prosvjedu na kojem se tra\u017eilo osnivanje palestinske dr\u017eave.<\/p>\n

Godine 1986. Vanunu je otkrio svijetu ono \u0161to se vi\u0161e-manje i znalo — Izrael je razvio nuklearno oru\u017eje. Mossad, izraelska tajna slu\u017eba, je otela Vanunua u Rimu; na tajnom je su\u0111enju osu\u0111en na zatvor, u kojem je proveo 18 godina, od toga 14 godina u samici! Nakon \u0161to je pu\u0161ten, zabranjen mu je razgovor sa stranim novinarima, pa i napu\u0161tanje Izraela — sve to nekako podsje\u0107a na Saharova. Opet je osu\u0111en 2007. na \u0161est mjeseci, pa 2010. na tri mjeseca zbog \u201csusreta sa strancima\u201d.<\/p>\n

Nije jasno kako je Vanunu “ugrozio” Izrael — kona\u010dno, SAD, Francuska, Rusija, Kina itd priznaju da imaju nuklearno oru\u017eje, a SSSR ga je ponosno pokazivao na vojnim paradama — bit posjedovanja takvog oru\u017eja je upravo da ono odvra\u0107a napade, dakle trebate oglasiti da ga imate!<\/p>\n

Postoji jedna velika razlika izme\u0111u Saharova s jedne strane i Snowdena i Vanunua: prvi je dobio Nobelovu nagradu za mir, kona\u010dno i priznanje od svoje dr\u017eave da je bio u pravu, pa i ispriku, a Snowden i Vanunu nisu, ve\u0107 su nagradu dobili \u0161efovi njihovih dr\u017eava koji za mir i nisu ba\u0161 ne\u0161to napravili — kao Barack Obama i Menahem Begin.<\/p>\n

Zanimljivo i kako su istaknuti \u017didovi, npr. A. Einstein, H. Arendt i drugi jo\u0161 1948. napisali pismo u kojem su upozorili da je tada\u0161nja Beginova politi\u010dka stranka Herut vrlo sli\u010dna \u201cnacisti\u010dkoj i fa\u0161isti\u010dkim strankama\u201d i istakli da se zala\u017ee za \u201crasnu superiornost\u201d.<\/p>\n

Na kraju, i sam Obama je istaknuo kako je dobio Nobelovu nagradu prije nego \u0161to je i\u0161ta uspio napraviti. Zanimljivo i kako je u Saharovo doba SSSR ratovao po Afganistanu, a u Snowdenovo i Obamino — SAD. Kao \u0161to smo vidjeli, u me\u0111uvremenu Obama nije ni\u0161ta napravio, a mnogi zatvorenici koji se i dalje bez su\u0111enja dr\u017ee u Guant\u00e1namu jer su \u201cprijetnja SAD-u\u201d \u0161trajkaju gla\u0111u. Ba\u0161 kao i Saharova, hrane ih prisilno — paralele su nevjerojatne.<\/p>\n

Amnesty International je Guant\u00e1namo nazvao \u201cGulagom na\u0161eg doba\u201d. Sjetimo se, Saharov zamalo nije zavr\u0161io u pravom, ruskom Gulagu.<\/p>\n

Saharov je to jo\u0161 davno jednostavno objasnio \u201cteorijom simetrije\u201d: u prvoj aproksimaciji, sve vlasti i re\u017eimi su lo\u0161i, svi ljudi su tla\u010deni, i svi su ugro\u017eeni istim opasnostima.<\/p>\n

Na kratke staze, Amerikanci i Izraelci su mo\u017eda ja\u010di od Snowdena i Vanunua, kao \u0161to je sovjetski re\u017eim naoko bio ja\u010di i dugovje\u010dniji od Saharova. Na malo dulje staze, Saharov je do\u010dekao svoj trenutak, iako u zadnji \u010das. Godine, desetlje\u0107a i stolje\u0107a pred nama \u0107e donijeti kona\u010dni sud.<\/p>\n

Za mene — sva trojica su heroji, svaki po svojim mogu\u0107nostima i u svojim okolnostima.<\/p>\n

Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na kratke staze, Amerikanci i Izraelci su mo\u017eda ja\u010di od Snowdena i Vanunua, kao \u0161to je sovjetski re\u017eim naoko bio ja\u010di i dugovje\u010dniji od Saharova. Na malo dulje staze, Saharov je do\u010dekao svoj trenutak, iako u zadnji \u010das. Godine, desetlje\u0107a i stolje\u0107a pred nama \u0107e donijeti kona\u010dni sud.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-122265","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122265","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=122265"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122265\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=122265"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=122265"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=122265"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}