{"id":122014,"date":"2013-08-22T07:56:23","date_gmt":"2013-08-22T05:56:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=122014"},"modified":"2013-08-21T22:59:35","modified_gmt":"2013-08-21T20:59:35","slug":"sloboda-u-oblaku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/22\/sloboda-u-oblaku\/","title":{"rendered":"Sloboda u oblaku"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/slavoj-zizek-at-st-marks-bookshop.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-65312\" title=\"slavoj-zizek-at-st-marks-bookshop\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/slavoj-zizek-at-st-marks-bookshop-300x199.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"199\" \/><\/a>Pi\u0161e: Slavoj \u017di\u017eek<\/strong><\/p>\n<p>Svi se se\u0107amo nasmejanog lica predsednika Obame, koje je zra\u010dilo nadom i poverenjem, dok je uporno deklamovao slogan iz svoje prve kampanje, \u201eDa, mi to mo\u017eemo!\u201c \u2013 mo\u017eemo se osloboditi cinizma Bu\u0161ovih godina i doneti pravdu i blagostanje ameri\u010dkom narodu. Sada, kada SAD nastavljaju sa tajnim operacijama i \u0161irenjem svoje obave\u0161tajne mre\u017ee, \u0161pijuniraju\u0107i \u010dak i svoje saveznike, mo\u017eemo da zamislimo demonstrante kako vi\u010du Obami: \u201eKako mo\u017eete da ubijate bespilotnim letelicama? Kako mo\u017eete da \u0161pijunirate \u010dak i na\u0161e saveznike?\u201c Obama ih gleda i mrmlja, vragolasto se sme\u0161kaju\u0107i: \u201eDa, mi to mo\u017eemo.\u201c<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ova prosta personalizacija proma\u0161uje poentu: pretnja na\u0161oj slobodi koju otkrivaju uzbunjiva\u010di ima mnogo dublje sistemske korene. Edvarda Snoudena bi trebalo da branimo ne samo zato \u0161to je svojim \u010dinom iznervirao i postideo ameri\u010dke tajne slu\u017ebe. Pouka tog postupka je globalna i se\u017ee mnogo dalje od standardnog antiamerikanizma. On je otkrio ne\u0161to \u0161to rade ne samo SAD, nego i druge velike (i ne tako velike) sile \u2013 od Kine, preko Rusije i Nema\u010dke, do Izraela \u2013 onoliko koliko im njihova tehnolo\u0161ka sposobnost dopu\u0161ta. Njegov \u010din tako daje \u010dinjeni\u010dnu osnovu na\u0161im pretpostavkama o tome koliko smo pra\u0107eni i kontrolisani. Od Snoudena (ili Meninga) nismo saznali ni\u0161ta \u0161to ve\u0107 nismo pretpostavljali \u2013 ali jedna je stvar ne\u0161to uop\u0161teno znati, a druga dobiti konkretne podatke. To je kao kad znate da vas partner vara \u2013 mo\u017eete prihvatiti apstraktno saznanje, ali po\u010dinje da boli kada saznate vru\u0107e detalje, kada dobijete slike toga \u0161to su radili.<\/p>\n<p>Godine 1843, mladi Karl Marks je tvrdio da nema\u010dki ancien regime \u201esamo umi\u0161lja da veruje u sebe i zahteva od svih ostalih da isto to umisle\u201c. U takvoj situaciji, postideti one na vlasti postaje oru\u017eje \u2013 ili kako Marks nastavlja: \u201ePostoje\u0107i pritisak se mora poja\u010dati dodavanjem svesti o pritisku, sram se mora u\u010diniti jo\u0161 sramnijim njegovim obelodanjivanjem\u201c. I to je upravo na\u0161a dana\u0161nja situacija: susre\u0107emo se sa besramnim cinizmom predstavnika postoje\u0107eg globalnog poretka koji samo umi\u0161ljaju da veruju u svoje ideje o demokratiji, ljudskim pravima, itd. Ono \u0161to se de\u0161ava sa otkri\u0107ima Wikileaksa jeste da se sram, njihov i na\u0161, jer toleri\u0161emo takvu vlast, \u010dini jo\u0161 sramnijim jer je obelodanjen.<\/p>\n<p>To \u010dega treba da se stidimo jeste globalni proces su\u017eavanja prostora za ono \u0161to je Imanuel Kant nazivao \u201ejavnom upotrebom uma\u201c. U svom klasi\u010dnom spisu \u0160ta je prosvetiteljstvo?, Kant poredi \u201ejavnu\u201c i \u201eprivatnu\u201c upotrebu uma: \u201eprivatna\u201c je za Kanta op\u0161te-institucionalni poredak u kome \u017eivimo (na\u0161a dr\u017eava, na\u0161 narod\u2026), dok je \u201ejavna\u201c transnacionalna univerzalnost upotrebe \u010dovekovog uma:<\/p>\n<p>\u201eJavna upotreba uma mora uvek biti slobodna, i samo ona mo\u017ee doneti prosve\u0107enost ljudima. Privatna upotreba uma, s druge strane, mo\u017ee biti usko ograni\u010dena, a da ne na\u0161kodi mnogo procesu prosve\u0107enja. Pod javnom upotrebom uma podrazumevam ono \u0161to neko kao nau\u010dnik obavlja pred \u010ditala\u010dkom javno\u0161\u0107u. Privatna upotreba uma je ona koju gra\u0111anin obavlja u okviru slu\u017ebe koja mu je poverena.\u201c<\/p>\n<p>Prime\u0107ujemo gde se Kant razilazi sa na\u0161im liberalnim svetonazorom. Domen dr\u017eave je \u201eprivatan\u201c, ograni\u010den posebnim interesima, dok pojedinci koji razmatraju op\u0161ta pitanja koriste um na \u201ejavni\u201c na\u010din. Ova kantovska distinkcija naro\u010dito je zna\u010dajna u doba interneta i drugih novih medija, podeljenih svojom \u201ejavnom upotrebom\u201c i rastu\u0107om \u201eprivatnom\u201c kontrolom. U ovo vreme cloud sistema, vi\u0161e nam nisu potrebni jaki pojedina\u010dni kompjuteri: softver i podaci su dostupni na zahtev, i korisnici mogu da pristupe programima i aplikacijama preko pretra\u017eiva\u010da, isto kao da su ti programi instalirani na njihovom ra\u010dunaru.<\/p>\n<p>Ovaj vrli novi svet je, me\u0111utim, samo jedna strana pri\u010de, koja podse\u0107a na poznate viceve o doktoru koji saop\u0161tava \u201eprvo dobre, pa onda lo\u0161e vesti\u201c. Korisnici pristupaju programskim aplikacijama koje se dr\u017ee negde daleko, u klimatizovanim prostorijama sa hiljadama kompjutera \u2013 ili, da citiramo propagandni tekst o cloud sistemu: \u201eDetalji se razdvajaju od potro\u0161a\u010da, koji vi\u0161e nema potrebu za stru\u010dno\u0161\u0107u ili kontrolom nad tehnolo\u0161kom infrastrukturom \u2018u oblaku\u2019 koji ih podr\u017eava\u201c. Ovde su dve re\u010di klju\u010dne: razdvajanje i kontrola \u2013 kako bi upravljali oblakom, potrebno je da postoji nadzorni sistem koji kontroli\u0161e njegovo funkcionisanje, a taj sistem je po definiciji sakriven od korisnika. \u0160to je mali ure\u0111aj (pametni telefon ili tablet) u mojoj ruci personalizovaniji, lak\u0161i za kori\u0161\u0107enje, \u201etransparentniji\u201c u svom funkcionisanju, utoliko se vi\u0161e \u010ditava aparatura oslanja na rad koji se vr\u0161i negde drugde, u ogromnom kolu ma\u0161ina koje koordini\u0161u korisnikovo iskustvo. \u0160to je na\u0161e iskustvo manje otu\u0111eno, spontanije i transparentnije, utoliko ga vi\u0161e reguli\u0161e nevidljiva mre\u017ea pod kontrolom dr\u017eavnih slu\u017ebi i velikih privatnih kompanija koje slede tajnu agendu dr\u017eave.<\/p>\n<p>Ako pratimo put dr\u017eavnih tajni, pre ili kasnije \u0107emo sti\u0107i do one presudne ta\u010dke gde sami propisi koji odre\u0111uju \u0161ta je tajna i sami postaju tajni. Kant je formulisao osnovni aksiom javnog prava: \u201eSve delatnosti koje se odnose na prava drugih nepravedne su ukoliko njihov princip nije u skladu sa javno\u0161\u0107u\u201c. Tajni zakon, zakon nepoznat svojim subjektima, legitimi\u0161e arbitrarni despotizam onih koji ga sprovode, na \u0161ta ukazuje naslov nedavno objavljenog izve\u0161taja o Kini: \u201e\u010cak i \u0161ta je tajna u Kini je tajno\u201c. Neposlu\u0161ni intelektualci koji izve\u0161tavaju o kineskoj politi\u010doj represiji, ekolo\u0161kim katastrofama, ruralnom siroma\u0161tvu itd, osu\u0111uju se na vi\u0161egodi\u0161nje zatvorske kazne zbog odavanja dr\u017eavnih tajni, a \u0161tos je u tome \u0161to su mnogi zakoni i propisi koji reguli\u0161u dr\u017eavne tajne i sami poverljivi, pa samim tim pojedinci ne mogu lako da prepoznaju kada ih i kako kr\u0161e.<\/p>\n<p>Ova sveobuhvatna kontrola na\u0161ih \u017eivota nije toliko opasna zbog \u010dinjenice da gubimo privatnost i da su sve na\u0161e intimne tajne dostupne pogledu Velikog brata. Ne postoji dr\u017eavna slu\u017eba koja mo\u017ee da sprovodi takvu kontrolu \u2013 ne zato \u0161to ne zna dovoljno, nego zato \u0161to zna previ\u0161e. Sami podaci su preobimni, pa i pored svih kompleksnih programa za detektovanje sumnjivih poruka, kompjuteri koji bele\u017ee milijarde podataka previ\u0161e su glupi da ih pravilno protuma\u010de i procene, \u0161to dovodi do apsurdnih gre\u0161aka gde se nedu\u017eni posmatra\u010di bele\u017ee kao potencijalni teroristi \u2013 \u0161to dr\u017eavnu kontrolu nad na\u0161om komunikacijom \u010dini jo\u0161 opasnijom. Ne znaju\u0107i za\u0161to, ne rade\u0107i ni\u0161ta protivzakonito, mo\u017eemo se iznenada na\u0107i na spisku potencijalnih terorista. Setite se onog legendarnog odgovora jednog urednika Herstovih novina, na Herstovo pitanje za\u0161to ne\u0107e da iskoristi davno zaslu\u017eeni odmor: \u201eBojim se da \u0107e ako odem nastati haos, da \u0107e se sve raspasti \u2013 ali jo\u0161 vi\u0161e se bojim da \u0107e, ako odem, sve nastaviti normalnim tokom i bez mene, \u0161to bi bio dokaz da nisam ni potreban!\u201c Ne\u0161to sli\u010dno se mo\u017ee re\u0107i za dr\u017eavnu kontrolu na\u0161e komunikacije: trebalo bi da se bojimo da vi\u0161e nemamo tajni, da dr\u017eavne slu\u017ebe sve znaju, ali jo\u0161 vi\u0161e bi trebalo da se bojimo ako u tome ne uspeju.<\/p>\n<p>Zato uzbunjiva\u010di igraju presudnu ulogu u odr\u017eavanju \u201ejavnog uma\u201c u \u017eivotu. Asan\u017e, Mening, Snouden\u2026 to su na\u0161i novi heroji, uzori nove etike kakva nam je potrebna u vreme digitalizovane kontrole. To vi\u0161e nisu samo uzbunjiva\u010di koji otkrivaju slu\u010dajeve nezakontih postupaka privatnih kompanija (banki, duvanskih i naftnih preduze\u0107a) javnim vlastima; oni razotkrivaju upravo te javne vlasti kada ove po\u010dnu da se bave \u201eprivatnom upotrebom uma\u201c.<\/p>\n<p>Potrebno nam je vi\u0161e takvih ljudi \u2013 u Kini, u Rusiji, svuda. Ove dr\u017eave su represivnije od SAD \u2013 samo zamislite \u0161ta bi se dogodilo nekom poput Meninga pred ruskim ili kineskim sudom (sva je verovatno\u0107a da ne bi bilo javnog su\u0111enja). Me\u0111utim, ne bi trebalo preuveli\u010davati blagost SAD. Istina, tu se zatvorenici ne tretiraju toliko brutalno kao u Kini ili Rusiji \u2013 zbog njene tehnolo\u0161ke naprednosti, Americi jednostavno nije potreban otvoreno brutalan pristup (koji je vi\u0161e nego spremna da upotrebi kada se uka\u017ee potreba) \u2013 nevidljiva digitalna kontrola sasvim dobro zavr\u0161ava posao. U ovom smislu, SAD su jo\u0161 opasnije nego Kina, utoliko \u0161to se njihove mere kontrole ne percipiraju kao takve, dok se kineska brutalnost otvoreno iskazuje.<\/p>\n<p>Dakle, nije dovoljno upotrebljavati jednu dr\u017eavu protiv druge (kao \u0161to je uradio Snouden, koriste\u0107i Rusiju protiv SAD). Potrebna nam je nova Internacionala \u2013 alternativna mre\u017ea za organizovanje za\u0161tite uzbunjiva\u010da i \u0161irenje njihovih poruka. Uzbunjiva\u010di su na\u0161i heroji jer dokazuju da, ako oni na vlasti mogu da nas kontroli\u0161u, mi mo\u017eemo da se suprotstavimo i da ih nateramo da se uspani\u010de.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/2013\/08\/sloboda-u-oblaku\/\" target=\"_blank\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"http:\/\/inthesetimes.com\/article\/15451\/freedom_in_the_cloud\/\" target=\"_blank\">Inthesetimes<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p> Asan\u017e, Mening, Snouden\u2026 to su na\u0161i novi heroji, uzori nove etike kakva nam je potrebna u vreme digitalizovane kontrole.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-122014","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122014","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=122014"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/122014\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=122014"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=122014"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=122014"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}