{"id":121727,"date":"2013-08-19T09:35:04","date_gmt":"2013-08-19T07:35:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=121727"},"modified":"2013-08-19T09:35:04","modified_gmt":"2013-08-19T07:35:04","slug":"sta-studirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/19\/sta-studirati\/","title":{"rendered":"\u0160ta studirati?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n

Evo nas na po\u010detku jo\u0161 jedne akademske godine. Ali, najprije treba do\u010dekati novu generaciju studenata kako valja. Vlada uveliko radi na njihovom usmjeravanju i ubje\u0111ivanju \u0161to bi trebali studirati. Nevjerovatno, ali ja se s ovom kampanjom apsolutno sla\u017eem.<\/p>\n

Jeste paradoksalno to \u0161to ta ista vlast otvara filijale i ekspoziture brojnih (dr\u017eavnih i privatnih) univerziteta u svakom ve\u0107em seocetu, a me\u0111u njima opet dominiraju studiji iz dru\u0161tvenih nauka, a ovamo preporu\u010duje se da studenti idu u deficitarne oblasti, kao \u0161to su prirodne, tehni\u010dke i informati\u010dke nauke. Ali, eto, ja ih ipak podr\u017eavam, mada bi se o\u010dekivalo da okrenem vodu na \u201esvoj mlin\u201c…<\/p>\n

Krajnje je vrijeme da se shvati da dru\u0161tveni razvoj ili pretvaranje nauke u pravu proizvodnu snagu u \u201edru\u0161tvu zasnovanom na znanju\u201c (kako glasi jedna postmoderna fraza), le\u017ei upravo u takvom preusmjeravanju. Kod nas, zaista, vlada sasvim druga\u010dija tradicija. Jo\u0161 od socijalizma, administracija i dr\u017eavne slu\u017ebe su bile \u201cmeka\u201d za veliki broj pravnika, sociologa, ekonomista, itd. Inercija je ostala do danas, posebno zato \u0161to je dr\u017eavni aparat i dalje najve\u0107i poslodavac. Ako se ovome doda i \u010dinjenica da je kod djece duboko ukorenjen strah od nekih predmeta (kao matematika, fizika, hemija) jo\u0161 od osnovne \u0161kole (\u0161to je neuspjeh obrazovnog sistema, a ne dje\u010dje inteligencije), onda je trenutno stanje sasvim razumljivo i logi\u010dno.<\/p>\n

I\u0107i linijom manjeg otpora ka diplomama koje se sti\u010du s manje napora i o\u010dekuvanje da te dr\u017eava\/stranka\/roditelji\/prijatelji zbrinu kad zavr\u0161i\u0161 studije – to su dominantni planovi velikog dijela mlade\u017ei koja planira da ostane u domovini. S obzirom na ogromni broj potencijalnih \u201emu\u0161terija\u201c, odnosno veliki broj srednjo\u0161kolaca koji nastavljaju na univerzitetu, mjesta za strah nema – niko ne\u0107e ostati praznih ruku. Ja bih se li\u010dno radovala ukoliko ove godine gu\u017eve budu najve\u0107e ispred fakulteta koji nisu iz dru\u0161tvenih nauka.<\/p>\n

Pored razloga koje sam navela, evo da dodam jo\u0161 koji. Budu\u0107i studenti koji \u0107e diplomirati na dru\u0161tevnim naukama bi\u0107e garantovano veoma isfrustrirani ljudi. Neka zamisle, na primjer, kako je biti (po\u0161ten i dobar) pravnik u zemlji u kojoj nema vladavine prava, u kojoj su sudovi karikatura, a advokatura bussiness as usual. Ili, kako je biti ekonomista u zemlji bez ekonomije. Ili politikolog u zemlji u kojoj je politika degradirana na ne\u0161to \u0161to je sinonim nepo\u0161tenja i nemorala, a u kojoj je samo vladaju\u0107a stranka na \u201epravom putu\u201c. Ili, recimo, studirati na mirovnim studijama u zemlji koja rado \u0161alje vojnike na strana boji\u0161ta iz profiterskih razloga, a oni se bore za ne\u010dije imperijalne interese, ali i u zemlji koja ne umije da se nosi sa vlastitim unutra\u0161njim nasiljem, koje je nov\u010di\u0107 za potkusurivanje glavnih dru\u0161tvenih i politi\u010dih aktera. Osim toga, oni iz dru\u0161tvenih nauka se moraju pomiriti s ve\u0107 nametnutim kompleksom manje vrijednosti; jer vladina kampanja nije inspirisana konceptom \u201eknowledge-based society\u201c, nego \u017eeljom da stvori u\u0107utkano dru\u0161tvo bez artikulisane kritike vlasti. Suptilno ili ne, ovom se kampanjom forsira ideja da su prava nauka i pravo znanje vezani isklu\u010divo za prirodne, tehni\u010dke i sli\u010dne nauke. Sve drugo je mla\u0107enje prazne slame, neproduktivno i nerelevatno. Zato, dragi budu\u0107i studenti, budite racionalni – izaberite ne\u0161to \u0161to \u0107e vam donijeti mirnu budu\u0107nost!<\/p>\n

Istini za volju, mora se re\u0107i da frustracija ne\u0107e izostati i kod onih koji \u0107e poslu\u0161ati savjete vlade. S ogromnim zalaganjima profesora, oni \u0107e ste\u0107i odli\u010dna znanja. Najbolji dokaz za to su oni brojni arhitekti, in\u017einjeri, hemi\u010dari, fizi\u010dari koji rade na Zapadu s makedonskom diplomom. Na nekim fakultetima vlada je zaista ulo\u017eila dosta novca i otvorila najsavreenije laboratorije, pa tako i eksperimentalni i prakti\u010dni dio studija se mo\u017ee izvoditi kvalitetno. Sve dok ne do\u0111e vrijeme za nabavku potro\u0161nog materijala i za odr\u017eavanje aparatura, jer novca za to nema… Ali, pravi problemi po\u010dinju nakon diplomiranja (mada se danas lako mo\u017ee kupiti jo\u0161 malo vremena upisivanjem na magistarske ili doktorske studije): jer, posla ni za lijek! Jedna stvar je obrazovati in\u017einjere, informati\u010dare, tehnologe, kada nemaju gdje pokazati i razviti svoja znanja i sposobnosti. Dru\u0161tvo zasnovano na znanju nije ono u kome vlada inflacija beskorisnih diploma, nego ono koje mo\u017ee apsorbirati intelektualni i nau\u010dni potencijal, dati mogu\u0107nosti za unapre\u0111ivanje i koje se rukovodi principom racionalnosti, a ne iluzionizma.<\/p>\n

\u0415h, toga u Makedoniji ne\u0107e biti jo\u0161 dugo vremena. Jer ne mogu se pod pazuhom nositi istoremeno i spomenici i fundamentalna istra\u017eivanja i industrijski kapaciteti. Svi se kunu u strane investicije, ali investitori (kao Subrata Roj) dolaze zbog jeftine radne snage, zbog proizvodnje koja nije u funkciji razvoja i inovacija, nego da bi se izmuzlo jo\u0161 ne\u0161to od preostalih doma\u0107ih resursa. A vlast, umjesto da \u010duva komparativne prednosti koje ima ova mala zemlja, ona uvodi genetski modifikovanu sto\u010dnu hranu!!!<\/p>\n

Ali, dragi studenti, jedno je sigurno: s diplomom koja nije iz dru\u0161tvenih nauka i sa znanjem stranih jezika, vrata razvijenih zemalja \u0107e vam, ipak, biti malo otvorena, i pored toga \u0161to vizna liberalizacija visi o koncu, jer ove zemlje se ne odri\u010du politike bra\u00acin-gain nasusport na\u0161em brain-drain-u. I tamo je javno obrazovanje zapostavljeno, i tamo dru\u0161tvene i humanisti\u010dke nauke, kao i umjetnosti, jedva vezuju kraj s krajem, ali razvoj i inovacije su prioritet. Jasno, tamo se ne uspijeva s diplomom ve\u0107 sa sposobnostima, talentom i pravim znanjem.<\/p>\n

Va\u017eno je da svako sam i iskreno ocijeni kakve afinitete ima, \u010dime \u017eeli da se bavi, jer u pitanju je \u010ditav \u017eivot! Posve\u0107enost svom poslu je od ogromne va\u017enosti, jer od toga ne zavisi samo uspjeh u karijeri, nego i dobar dio li\u010dne sre\u0107e i osje\u0107aj samoostvarenosti. Voljela bih da \u017eivimo u dru\u0161tvu u kome se i bez diplome mo\u017ee biti po\u0161tovan i mo\u017ee se voditi dostojanstven \u017eivot. Profesija nije samo uslov za egzistenciju, nego ne\u0161to s \u010dime provodimo vi\u0161e vremena nego sa voljenim osobama. Izaberite mudro! Ako slu\u010dajno, nasuprot preporukama vlade, zakucate na moja vrata, po\u017eelje\u0107u vam da budete motivirani, ambiciozni, ali i hrabri. Da bi postali stvarni \u010dinilac u ovom dru\u0161tvu koje se raspada po svim \u0161avovima, sa ovakvom strukom \u0107ete se sukobljavati sa velikim problemima, sa \u017eivim ljudima i mo\u0107nicima, \u0430 spasa ne\u0107ete mo\u0107i na\u0107i u ti\u0161ini neke laboratorije. Po\u017eelje\u0107u vam da dobijete puno znanja, ali najprije da razvijete sposobnost kriti\u010dkog i kreativnog mi\u0161ljenja. Sve do diplomiranja budite pravi studenti – aktivni, kriti\u010dni, drski ako treba, buntovni, ali ne dopu\u0161tajte da vas podvrgnu drilu i stave u ma\u0161ineriju. \u0410 formalnom \u0161kolovanju ne dopustite da smeta va\u0161em obrazovanju, kako je govorio jedna brilijantan i duhovit \u010dovjek. Neka vam je sa sre\u0107om, ma koji put odabrali!<\/p>\n

Nova Makedonija<\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dragi studenti, jedno je sigurno: s diplomom koja nije iz dru\u0161tvenih nauka i sa znanjem stranih jezika, vrata razvijenih zemalja \u0107e vam, ipak, biti malo otvorena, i pored toga \u0161to vizna liberalizacija visi o koncu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-121727","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121727","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=121727"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121727\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=121727"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=121727"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=121727"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}