{"id":121220,"date":"2013-08-13T08:22:04","date_gmt":"2013-08-13T06:22:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=121220"},"modified":"2013-08-13T08:22:04","modified_gmt":"2013-08-13T06:22:04","slug":"greske-mmf-a-u-grckoj-nisu-nista-novo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/13\/greske-mmf-a-u-grckoj-nisu-nista-novo\/","title":{"rendered":"\u2018Gre\u0161ke\u2019 MMF-a u Gr\u010dkoj nisu ni\u0161ta novo"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/MMF.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-62541\" title=\"MMF\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/MMF.jpeg\" alt=\"\" width=\"256\" height=\"192\" \/><\/a>Autor: Jerome Roos<\/strong><\/p>\n<p>Tri godine nakon prvog bejlauta, MMF je kona\u010dno skupio hrabrost da prizna da je na\u010dinio veoma ozbiljne gre\u0161ke pri re\u0161avanju gr\u010dke du\u017eni\u010dke krize. U zvani\u010dnom izve\u0161taju objavljenom pro\u0161le nedelje [druga nedelja juna, prim.prev.], Fond ka\u017ee da je, mada su osnovne mere koje je propisao bile dobre, potcenio negativan uticaj \u0161tednje na rast i zbog toga napravio ekonomske prognoze koje su bile previ\u0161e optimisti\u010dne prema odr\u017eivosti gr\u010dkog duga. Tamo gde je za period izme\u0111u 2009. i 2012 MMF predvideo kontrakciju ekonomskog autputa od 5,5%, gr\u010dka ekonomija je zapravo izgubila 17%, a tamo gde je MMF predvideo nezaposlenost od 15% do 2012, prava cifra je iznosila 25%. Toliko o tobo\u017enjoj neoliberalnoj \u201epri\u010di o uspehu\u201c drakonske \u0161tednje, o kojoj su evropski lideri buncali u svojim deliri\u010dnim kolektivnim zabludama o dugu.<\/p>\n<p>A ipak, mada su ova naizgled \u0161okantna priznanja zauzela udarne naslove medija kao da se radi o nekakvom velikom otkrovenju, tu\u017ena je istina da nam, u stvari, nisu rekla ni\u0161ta novo. Zapravo, Gr\u010dki institut za rad i tink tenk IOVE su napravili prognoze koje su bile zastra\u0161uju\u0107e sli\u010dne realnom ishodu. MMF sada govori da je gr\u010dki dug trebalo poni\u0161titi jo\u0161 2010. ili 2011, ali tvrdi da je primena te mere bila politi\u010dki neprihvatljiva onim zemljama \u2013 \u010ditaj: Nema\u010dkoj, Francuskoj i Holandiji \u2013 \u010dije su banke bile u velikoj meri izlo\u017eene gr\u010dkom dugu. Sem toga, ovo nije ni\u0161ta novo: MMF samo ponavlja iste argumente koje su stotine hiljada besnih Grka iznele 2011, kada su okupirale trg Sintagma kako bi se suprotstavile glasanju parlamenta za memorandum o \u0161tednji, koji im je nametnut od strane EU\/MMF-a. Tada su demonstranti bili otpisani kao sumanuti ekstremisti. Sada \u010dak i MMF pokazuje da su bili u pravu.<\/p>\n<p>Ali postoji jo\u0161 jedan \u2013 zloslutniji \u2013 na\u010din na koji MMF-ova zakasnela mea culpa nije ni\u0161ta novo. \u010cinjenica je da su, jo\u0161 od 1980-ih, ovakvi samokriti\u010dni izve\u0161taji Fonda konstantna odlika njegovog re\u0161avanja me\u0111unarodnih finansijskih kriza. Iz nekog razloga, svaki put kada izbije du\u017eni\u010dka kriza, MMF nastupi nametanjem istih kratkovidih bejlauta, mera \u0161tednje i tr\u017ei\u0161nih reformi \u2013 a zatim, nekoliko godina kasnije, do\u0111e do zaklju\u010dka da je na\u010dinio veoma ozbiljne gre\u0161ke u re\u0161avanju krize. Pa ipak, nikada ne menja kurs: kada izbije slede\u0107a kriza, jednostavno reprodukuje isti stari scenario \u2013 stabilizacija, privatizacija, liberalizacija. Ni\u0161ta drugo ne mo\u017ee da zadovolji tr\u017ei\u0161ta, tako da du\u017enici jednostavno moraju da zapnu iz petnih \u017eila kako bi zadovoljili ortodoksna neoliberalna pravila strukturalnog prilago\u0111avanja.<\/p>\n<p>Fond je i za vreme latinoameri\u010dke du\u017eni\u010dke krize 1980-ih izneo preterano optimisti\u010dne prognoze rasta u kontekstu \u0161tednje. Tada su ta predvi\u0111anja poslu\u017eila za legitimizaciju primene mera koje su slu\u017eile uskim interesima velikih banaka spre\u010davanjem prevremenog smanjenja dugova. Ba\u0161 kao i danas, MMF je tako\u0111e bio primoran da prizna \u2013 retrospektivno \u2013 da \u201enije uspeo da predvidi\u201c dubinu i trajanje krize. Kao \u0161to je zvani\u010dni istori\u010dar MMF-a, D\u017eejms Bauton, primetio u svojoj obimnoj studiji o MMF-ovih trideset godina re\u0161avanja kriza, Fond je patio od \u201enedostatka predostro\u017enosti [do kojeg je do\u0161lo] zbog optimizma pri procenjivanju perspektive rasta latinoameri\u010dkih zemalja.\u201c Zaista, njegovi programi \u0161tednje su \u201ebili zasnovani na prognozama brzog nastavka ekonomskog rasta\u201c, koji se nije dogodio. To je navelo Karen Lisakers, budu\u0107u izvr\u0161nu direktorku MMF-a, da zaklju\u010di kako se \u201efond pona\u0161a kao uteriva\u010d ban\u010dinih ugovora o zajmu\u201c.<\/p>\n<p>Ipak, ni\u0161ta od toga nije spre\u010dilo Fond da Azijskim tigrovima nametne jo\u0161 o\u0161triju politiku uslovljavanja krajem 1990-ih kada su te zemlje upale u krizu. Tokom isto\u010dnoazijske krize MMF se ponovo na\u0161ao na udaru zbog nametanja \u0161tednje i tr\u017ei\u0161nih reformi koje su, po svemu sude\u0107i, u mnogome i\u0161le izvan okvira \u2013 \u010dak i direktno protiv \u2013 njegovog institucionalnog mandata da obezbe\u0111uje me\u0111unarodnu finansijsku stabilnost. U svom bestseleru Globalizacija i njeni nezadovoljnici, D\u017eozef Stiglic, koji je u vreme krize bio glavni ekonomista Svetske banke, javno je prekorio MMF zbog katastrofalnog insistiranja na \u0161tednji. U izve\u0161taju iz 1999, fond je zaklju\u010dio da su \u201emere propisane Ju\u017enoj Koreji, Indoneziji i Tajlandu bile ispravne, ali da je postojala su\u0161tinska gre\u0161ka: MMF je pretpostavio da \u0107e njegovi programi brzo povratiti poverenje u tr\u017ei\u0161te, \u0161to nisu u\u010dinili.\u201c To je navelo \u010dak i konzervativnog ekonomistu koji se zala\u017ee za slobodno tr\u017ei\u0161te, Jagdi\u0161a Bagvatija, da ukori fond zbog kontraproduktivnog pristupa re\u0161avanju krize, tvrde\u0107i da je MMF tom prilikom radio isklju\u010divo u interesu velikih banaka sa Vol strita.<\/p>\n<p>Ako su ova sveobuhvatna ekonomska uru\u0161avanja i posledi\u010dno uni\u0161tavanje \u017eivota miliona gra\u0111ana Latinske Amerike i Azije stvarno bili samo \u201egre\u0161ke\u201c, proiza\u0161le iz neta\u010dnih polaznih pretpostavki i manjkavog ekonometrijskog modelovanja, o\u010dekivalo bi se da \u0107e me\u0111unarodna institucija koja zapo\u0161ljava stotine doktoranata Ajvi Liga i Oksbrid\u017ea vremenom u\u010diti iz tih gre\u0161aka i do\u0107i do ne\u0161to kredibilnijeg re\u0161enja. E pa ne\u0107e. Nakon argentinske finansijske krize 2001-2002, fond je jo\u0161 jednom priznao da je na\u010dinio niz \u201egre\u0161aka\u201c istorijskih razmera, koje su kulminirale u najve\u0107e nepla\u0107anje dr\u017eavnog duga u svetskoj istoriji. Kao \u0161to se biv\u0161i izvr\u0161ni direktor MMF-a, Majkl Kamdesus, nedavno prisetio: \u201eVerovatno smo napravili mnogo glupih propusta i gre\u0161aka u Argentini.\u201c Zahvaljuju\u0107i tome, 60% Argentinaca je skliznulo u siroma\u0161tvo, dok je zemlja iskusila najdublju ekonomsku depresiju u svojoj istoriji.<\/p>\n<p>Tokom prethodnih trideset godina svet je iskusio preko stotinu finansijskih kriza. Do sada je MMF na svaku od njih odgovorio istim nefunkcionalnim propisivanjem mera brze fiskalne kontrakcije, bagatelnih privatizacija i dalekose\u017enih neoliberalnih tr\u017ei\u0161nih reformi. U ogromnoj ve\u0107ini slu\u010dajeva odgovaranje ortodoksnim merama je doprinelo produbljivanju recesije, gubitku miliona radnih mesta i humanitarnim tragedijama neizrecivih razmera. Ako istu gre\u0161ku ponovite sto puta, mo\u017ee li se ona i dalje smatrati gre\u0161kom? Ili smo suo\u010deni sa namernom reprodukcijom ideolo\u0161kog scenarija koji, prebacivanjem celokupnog tereta prilago\u0111avanja na le\u0111a najsiroma\u0161nijih i najslabijih stanovnika zadu\u017eenih zemalja, slu\u017ei uskim interesima privatnih kreditora?<\/p>\n<p>Kada se posmatra u tom svetlu, MMF-ova sklonost ka pogre\u0161nim prognozama zaista deluje kao skupa gre\u0161ka. Nedavna studija ekonomiste Dejvida Stuklera i epidemiologa Sand\u017eeja Basua, zasnovana na obilju statisti\u010dkih podataka, otkriva da \u201e\u0161tednja ubija\u201c. Otkriv\u0161i dramati\u010dan porast stope samoubistava, infekcija HIV-om i ponovno izbijanje malarije u Gr\u010dkoj, autori zaklju\u010duju da su \u201emnoge zemlje pretvorile svoje recesije u prave epidemije, uni\u0161tavaju\u0107i ili okon\u010davaju\u0107i na hiljade \u017eivota nerazumnim poku\u0161ajem balansiranja bud\u017eeta i ja\u010danja finansijskih tr\u017ei\u0161ta.\u201c \u010cak i kada bismo pretpostavili da su mere koje je MMF propisao bile zasnovane na pukim \u201egre\u0161kama\u201c, takve gre\u0161ke moraju imati posledice. Odgovorni za gre\u0161ke bi u najmanju ruku trebalo da izgube posao i reputaciju. Ipak, istinski demokratska pravna dr\u017eava bi nalagala da takav masovni pokolj bude ka\u017enjiv po zakonu \u2013 visokim zatvorskim kaznama.<\/p>\n<p>Ali uprkos vi\u0161estrukom priznanju svojih gre\u0161aka, niko iz Fonda nikada nije izgubio posao zbog propisivanja smrtonosnih mera \u0161tednje. Nijedan \u0161ef niti ekonomista MMF-a nikada nisu bili uhap\u0161eni za nametanje \u2013 ili, barem, opravdavanje \u2013 mera koje bukvalno ubijaju hiljade ljudi i uni\u0161tavaju \u017eivote miliona. Naravno da nisu. Na kraju krajeva, tu se ne radi o odgovornosti, ve\u0107 o legitimnosti. Priznavanjem svojih gre\u0161aka, MMF ne preuzima odgovornost za svoje postupke; on naprosto poku\u0161ava da ubedi svet da ozbiljno pristupa ekonomskoj \u201enauci\u201c, da prihvata \u010dinjenicu da su njegove mere propale zbog manjkavog ekonometrijskog modelovanja \u2013 samo da bi iznova primenio iste te mere kada to bude zahtevala sistemska \u201eneophodnost\u201c prilikom slede\u0107e du\u017eni\u010dke krize. Priznavanje gre\u0161aka je deo iste ideolo\u0161ke dimne zavese koja je navela MMF da nametne dramati\u010dnu \u0161tednju od Meksika do Tajlanda, i od Argentine do Gr\u010dke. Ono je bezna\u010dajno.<\/p>\n<p>U ovom konkretnom slu\u010daju, MMF je imao i jasne skrivene motive za objavljivanje naizgled samokriti\u010dnog izve\u0161taja. Kao \u0161to je istakao gr\u010dki ekonomista Janis Varufakis: \u201eEkonomisti MMF-a razmatraju izlazak iz Trojke, i sada pripremaju teren za to.\u201c Razlog zbog kojeg MMF \u017eeli da iza\u0111e iz Trojke je jednostavan: ne \u017eeli da mu primenjene mere, \u010dijem je nametanju i sam pomogao, a koje sada o\u010digledno po\u010dinju da se raspadaju, naru\u0161e ugled. Na izvestan na\u010din, Fond je jednostavno prvi koji je napustio brod, jo\u0161 jednom prebacuju\u0107i odgovornost na druge kako bi o\u010duvao sopstveni legitimitet. On sada optu\u017euje Evropsku komisiju za manjak iskustva u upravljanju krizama, istovremeno krive\u0107i Francusku i Nema\u010dku za opstrukciju ranijeg restruktuiranja gr\u010dkog duga. Ali ostaje \u010dinjenica da se sam MMF \u2013 u svakoj prilici od 1982. \u2013 \u017eustro protivio takvim restruktuiranjima duga, istovremeno pokazuju\u0107i zapanjuju\u0107e malo ume\u0107a u samom upravljanju krizama.<\/p>\n<p>Mo\u017eda bi, dakle, trebalo da MMF-ovu mea culpa posmatramo u radikalno druga\u010dijem svetlu. Mo\u017eda to nisu samo gre\u0161ke, ve\u0107 namerna reprodukcija klasi\u010dnog ideolo\u0161kog scenarija \u2013 scenarija koji je s vremena na vreme potrebno relegitimizovati barem pru\u017eanjem iluzije nau\u010dne rigoroznosti i institucionalne uslu\u017enosti. Janis Varufakis stoga gre\u0161i kada tvrdi da Ju\u017ena Evropa sada treba da se udru\u017ei sa MMF-om kako bi se suprotstavila sna\u017enoj kampanji sa Severa u korist \u0161tednje. Vreme je da se prestane sa slu\u0161anjem MMF-ove prazne retorike i da se po\u010dne sa obra\u0107anjem pa\u017enje na njegove postupke: ako nam je prethodnih trideset godina njegovog tvrdoglavo pogre\u0161nog re\u0161avanja kriza pokazalo bilo \u0161ta, to je da \u0107e Fond \u2013 uprkos eventualnoj samokritici \u2013 uvek biti \u201euteriva\u010d ban\u010dinih ugovora o zajmu\u201c i, stoga, krajnje nepouzdan partner za one koji budu uhva\u0107eni u du\u017eni\u010dku zamku.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/kontra-punkt.info\/magazin\/greske-mmf-a-u-grckoj-nisu-nista-novo\" target=\"_blank\">Kontra-punk<\/a>t\/<a href=\"http:\/\/roarmag.org\/2013\/06\/the-imfs-mistakes-on-greece-are-nothing-new\/\" target=\"_blank\">Roarmag<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tokom prethodnih trideset godina svet je iskusio preko stotinu finansijskih kriza. Do sada je MMF na svaku od njih odgovorio istim nefunkcionalnim propisivanjem mera brze fiskalne kontrakcije, bagatelnih privatizacija i dalekose\u017enih neoliberalnih tr\u017ei\u0161nih reformi. U ogromnoj ve\u0107ini slu\u010dajeva odgovaranje ortodoksnim merama je doprinelo produbljivanju recesije, gubitku miliona radnih mesta i humanitarnim tragedijama neizrecivih razmera. Ako istu gre\u0161ku ponovite sto puta, mo\u017ee li se ona i dalje smatrati gre\u0161kom?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-121220","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121220","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=121220"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/121220\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=121220"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=121220"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=121220"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}