{"id":120849,"date":"2013-08-09T09:45:15","date_gmt":"2013-08-09T07:45:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=120849"},"modified":"2013-08-09T09:45:15","modified_gmt":"2013-08-09T07:45:15","slug":"neuspeh-elita","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/09\/neuspeh-elita\/","title":{"rendered":"Neuspeh elita"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/JURGEN-HABERMAS.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-120850\" title=\"JURGEN-HABERMAS\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/08\/JURGEN-HABERMAS.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"204\" \/><\/a>Pi\u0161e:J\u00fcrgen Habermas<\/p>\n<p>Wolfgang Sch\u00e4uble je nedavno u nekoliko velikih evropskih novina objavio \u010dlanak pod naslovom \u201eNe\u0107emo nema\u010dku Evropu\u201c, kako bi opovrgovao tvrdnje da Nema\u010dka pri\u017eeljkuje vode\u0107u ulogu u Evropskoj uniji. Sch\u00e4uble je, uz nema\u010dku ministarku rada, poslednji \u201eEvropljanin\u201c zapadnonema\u010dkog tipa u kabinetu Angele Merkel. On je sve drugo sem revizioniste koji namerava da prese\u010de sve veze Nema\u010dke sa Evropom i time razori temelje stabilnosti u posleratnoj Evropi. On je svestan problema \u010dijeg povratka svi Nemci treba da se pla\u0161e.<\/p>\n<p>Posle osnivanja carstva 1871, Nema\u010dka je zauzela fatalnu, donekle hegemonijalnu poziciju u Evropi, koju najbolje opisuju re\u010di Ludwiga Dehiosa: \u201epreslaba da njome vlada, a prejaka da se u nju integri\u0161e\u201c. Sve to je utabalo put ka katastrofama 20. veka. Zahvaljuju\u0107i uspehu evropskog ujedinjenja ni podeljna, a kasnije ni ujedinjena Nema\u010dka nije mogla ponovo da padne u isto isku\u0161enje. U njenom najboljem interesu je da se u ovom pogledu ni\u0161ta ne promeni. Ali nije li se situacija promenila?<\/p>\n<p>Wolfgang Sch\u00e4uble reaguje na trenutnu opasnost. Upravo je on taj koji gura Merkelin tvrdi kurs stvaraju\u0107i pukotine koje prete da rasture evropsko jezgro. On je taj koji se u klubu ministara evrozone opire zahtevima \u201ezemalja primalaca\u201c za promenom politike. Najnoviji primer jeste spre\u010davanje nastanka bankarske unije koja je trebalo da u\u010dini zajedni\u010dkim tro\u0161kove likvidacije banaka.<\/p>\n<p>Sch\u00e4uble ne odstupa ni za jotu od kancelarkinih upustava da se nema\u010dki gra\u0111ani smeju opteretiti samo kreditnim garancijama koje finansijska tr\u017ei\u0161ta uvek zahtevaju, a zbog otvoreno prijateljske \u201epolitike spasa\u201c i redovno dobijaju. Insistiranje na ovom kursu uklju\u010duje naravno i pomo\u0107 gr\u010dkim malim i srednjim preduze\u0107ima od 100 miliona evra, koje je nedavno bogati ujak iz Berlina podario svom namu\u010denom ro\u0111aku iz Atine.<\/p>\n<p>\u010cinjenica je da Angela Merkel Francuskoj i \u201ezemljama juga\u201c name\u0107e spornu kriznu politiku, dok joj kupovinom evroobveznica Evropska centralna banka pru\u017ea neophodnu podr\u0161ku. Istovremeno Nema\u010dka pori\u010de odgovornost za katastrofalne posledice, koju ona preuzima vr\u0161enjem \u2013 kako molim? potpuno normalne \u2013 hegemonijalne uloge. Pomislimo samo na groznu nezaposlenost mladih na jugu Evrope kao jedne od posledica prevaljivanja tereta \u0161tednje na najslabije karike nekog dru\u0161tva.<\/p>\n<p>U ovom kontekstu, poruka \u201ene\u0107emo nema\u010dku Evropu\u201c ne izgleda ba\u0161 najbolje. Formalno gledano, odluke u Evropskom savetu se donose jednoglasno. Me\u0111utim, Angela Merkel kao samo jedan od 28 \u010dlanova ovog saveta nepokolebljivo zastupa nacionalne interese, ili ono \u0161to pod nacionalim interesom smatra. Nema\u010dka iz svoje dominantne ekonomske pozicije izvla\u010di koristi sve dotle dok evropski partneri ne posumnjaju u Nema\u010dku privr\u017eenost Evropi. Tako je i Sch\u00e4ubleov \u010dlanak, barem tako meni izgleda, odgovor na nezadovoljstvo drugih zemalja \u010dlanica EU koje je izazvano dvostrukom igrom nema\u010dke vlade.<\/p>\n<p>Uprkos stavu Francuske i zemalja u krizi, sve izolovanija nema\u010dka vlada u ime navodno naizbe\u017enog tr\u017ei\u0161nog imperativa forsira strogu politiku \u0161tednje. Uprkos \u010dinjenicama, ona smatra da sve dr\u017eave \u010dlanice evrozone mogu same da odlu\u010duju o svojim bud\u017eetskim i ekonomskim politikama, a u slu\u010daju nu\u017ede bi uz pomo\u0107 kredita iz \u201efondova za spas\u201c trebalo da same \u201emodernizuju\u201c i u\u010dine konkurentnijom svoje dr\u017eave i ekonomije.<\/p>\n<p>Ova fikcija suvereniteta jeste udobna pozicija za Nema\u010dku, jer je time kao ja\u010di partner po\u0161te\u0111ena negativnih efekata koje zbog njene politike trpe slabije \u010dlanice EU. Mario Draghi je jo\u0161 pre godinu dana upozoravao: \u201enije legitimno a jo\u0161 manje ekonomski odr\u017eivo kada ekonomska politika jedne zemlje ugro\u017eava celu monetarnu uniju\u201c.<\/p>\n<p>Moramo stalno da ponavljamo: suboptimalni uslovi, pod kojima danas funkcioni\u0161e evrozona, posledica su nepotpune politi\u010dke unije. Stoga re\u0161enje ne le\u017ei u prebacivanju problema na ple\u0107a dr\u017eava u krizi. Oktroisanom politikom \u0161tednje ne mogu se eliminisati ekonomske neravnote\u017ee unutar evrozone. Otklanjanje ili barem ubla\u017eavanje ovih razlika na srednji rok mogla bi da donese usagla\u0161ena fiskalna, monetarna i socijalna politika. Da bi izbegli opasnost da nas ovaj put odvede u neku vrstu tehnokratije, morali bi da pitamo gra\u0111ane \u0161ta oni misle o demokratskom jezgru Evrope. Wolfgang Sch\u00e4uble to vrlo dobro zna.<\/p>\n<p>Evropska politika upala je u zamku, koju je Claus Offe tako bespo\u0161tedno ilustrovao: \u201eukoliko ne \u017eelimo da odustanemo od monetarne unije, institucionalna reforma, koja opet iziskuje odre\u0111eno vreme, sa jedne strane je neophodna a sa druge nepopularna\u201c. Zato politi\u010dari koji se nadaju reizboru ovaj problem guraju pod tepih. U procepu je pre svih nema\u010dka vlada koja je svojim delovanjem odavno preuzela odgovornost za celu Evropu. Ona je tako\u0111e i jedina koja mo\u017ee da pru\u017ei podstrek za odlu\u010dni korak napred, za \u0161ta mora da dobije i podr\u0161ku Francuske. Nije re\u010d o sitnicama, ve\u0107 o projektu u koga su u poslednjih vi\u0161e od pola veka najve\u0107i evropski dr\u017eavnici ulagali sve svoje snage.<\/p>\n<p>\u0160ta sa druge strane zna\u010di \u201enepopularno\u201c? Kada je neko politi\u010dko re\u0161enje razumno, trebalo bi da ga podr\u017ee i demokratski bira\u010di. A kada ako ne pred predstoje\u0107e parlamentarne izbore? Sve drugo je povla\u0111ivanje i zaba\u0161urivanje. Potcenjivanje bira\u010da uvek je bilo gre\u0161ka. Smatra\u0107u istorijskim neuspehom politi\u010dkih elita u Nema\u010dkoj ako i dalje nastave da zatvaraju o\u010di i da se pona\u0161aju kao da je sve u redu i da kratkovido cenkanje oko sitnih slova u ugovoru predstavljaju kao odgovor na sve probleme.<\/p>\n<p>Umesto toga one uznemirenim gra\u0111anima, pred koje do sada nije izneto nijedno va\u017eno evropsko pitanje, treba da ka\u017eu istinu. One moraju da ofanzivno vode jednu neizbe\u017eno polarizuju\u0107u raspravu o alternativama, od kojih nijedna nije besplatna. One tako\u0111e ne smeju vi\u0161e da \u0107ute o negativnim posledicama preraspodele koje \u201ezemlje davaoci\u201c, u svom dugoro\u010dnom interesu, na kra\u0107i i srednji rok moraju da prihvate kao jedino kostruktivno re\u0161enje krize.<\/p>\n<p>Znamo odgovor Angele Merkel \u2013 umiruju\u0107e izvrdavanje. Izgleda da njenoj zvani\u010dnoj pojavi nedostaje svaka normativna su\u0161tina. Od izbijanje gr\u010dke krize u maju 2010. i izgubljenih pokrajinskih izbora u Severnoj Rajni i Vestfaliji ona svaki svoj korak podvrgava oportunizmu opstanka na vlasti. Mudra kancelarka provla\u010di se od tada sa jasnim stavom, ali li\u0161enim su\u0161tine. I tokom njenog drugog mandata ona se svojski trudila da Bundestag po\u0161tedi svake kontroverzne teme, a o pa\u017eljivo odstranjenoj evropskoj politici ne treba tro\u0161iti ni re\u010di. Ona zna da odredi dnevni red, jer se opozicija pla\u0161i da bi kada bi insistirala na evropskim temama bila samlevena maljem \u201edu\u017eni\u010dke unije\u201c. I to od ljudi koji ponavljaju sve kao papagaji kada uop\u0161te imaju ne\u0161to da ka\u017eu.<\/p>\n<p>Evropa se nalazi u vanrednom stanju, a politi\u010dka mo\u0107 pripada onome ko odlu\u010duje o tome koje \u0107e se teme raspravljati u javnosti. Nema\u010dka ne stoji na ivici ambisa, ve\u0107 srlja u njega.<\/p>\n<p>Neuspeh elita? Svaka demokratska zamlja ima politi\u010dare kakve zaslu\u017euje. A od izabranih politi\u010dara o\u010dekivati neko pona\u0161anje koje odudara od rutine jeste zaista ne\u0161to neuobi\u010dajeno. Sre\u0107an sam \u0161to od 1945. \u017eivim u zemlji kojoj nisu potrebni heroji. Ne verujem ni u re\u010denicu da li\u010dnosti stvaraju istoriju, u svakom slu\u010daju ne u potpunosti. Znam samo da postoje vanredne situacije u kojima je mo\u0107 percepcije i imaginacije, hrabrost i spremnost na preuzimanje odgovornosti pojedinca ono \u0161to \u010dini razliku.<\/p>\n<p>Spiegel<\/p>\n<p>Izbor i prevod Miroslav Markovi\u0107<\/p>\n<p>Pe\u0161\u010danik.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Evropa se nalazi u vanrednom stanju, a politi\u010dka mo\u0107 pripada onome ko odlu\u010duje o tome koje \u0107e se teme raspravljati u javnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-120849","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120849","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=120849"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120849\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=120849"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=120849"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=120849"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}