{"id":120733,"date":"2013-08-08T11:05:36","date_gmt":"2013-08-08T09:05:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=120733"},"modified":"2013-08-08T11:05:36","modified_gmt":"2013-08-08T09:05:36","slug":"moramo-slomiti-zacarani-krug","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/08\/moramo-slomiti-zacarani-krug\/","title":{"rendered":"Moramo slomiti za\u010darani krug"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Josip Jagi\u0107<\/strong><\/p>\n

Kako ocjenjujete novi prora\u010dun EU, uzev\u0161i u obzir da je za rje\u0161avanje problema nezaposlenosti mladih namijenjeno samo \u0161est milijardi eura do kraja 2015. godine?<\/em><\/p>\n

Cijeli bud\u017eet, ne samo dio koji se odnosi na nezaposlenost mladih, nije dovoljan kako bi se rije\u0161ili problemi koji nas o\u010dekuju u periodu do 2020. godine. Ako pogledate doneseni bud\u017eet, on je 80 milijardi eura manji od prethodnog, a imamo i novu \u010dlanicu, Hrvatsku. Zbog toga kritiziramo veli\u010dinu bud\u017eeta, njegovu strukturu, nepostojanje jedinstva oko prora\u010duna. Uostalom, nije pokriven ni mogu\u0107i deficit Unije od 90 milijardi eura samo do kraja ove godine. Zato zahtijevamo od \u010dlanica da podmire svoje obaveze, jer ako to ne u\u010dine, ne\u0107emo mo\u0107i platiti ni obaveze koje Uniji sti\u017eu na naplatu sada u kolovozu. Unija se ne mo\u017ee zadu\u017eivati, mi na kraju dana moramo u kasi imati barem jedan euro. Bez tog novca ljudi ne\u0107e mo\u0107i provoditi programe.<\/p>\n

Je li nezaposlenost najva\u017enije pitanje za europsku ljevicu danas?<\/em><\/p>\n

Da, svakako. Nezaposlenost, siroma\u0161tvo, dru\u0161tvena isklju\u010denost i posebno nezaposlenost mladih. Politika \u0161tednje i smanjivanja prora\u010duna za javne usluge, zapo\u0161ljavanje, zdravstvo i obrazovanje te manja javna potro\u0161nja op\u0107enito imaju konkretne posljedice na pove\u0107anje nezaposlenosti. Vidimo izravnu vezu izme\u0111u \u0161tednje u javnom sektoru i smanjenja zaposlenosti. Trebamo i zahtijevamo poslove koji nisu prekarni, zato tra\u017eimo program protiv nezaposlenosti mladih. \u0160est milijardi eura ne mo\u017ee na odr\u017eiv na\u010din u sljede\u0107e dvije godine rije\u0161iti problem zaposlenosti mladih u EU.<\/p>\n

Minimalac za cijelu EU<\/strong><\/p>\n

Je li EU mogla srezati druge programe kako bi preusmjerila novac u zapo\u0161ljavanje?<\/em><\/p>\n

Naravno. Po\u010dnimo od poljoprivrede, najve\u0107e stavke prora\u010duna, ili od financiranja novog europskog GPS programa, ili od velikih programa istra\u017eivanja i razvoja. Prvo su se neke dr\u017eave \u010dlanice dogovorile da \u0107e te programe same financirati, a kad su shvatile da za to nemaju novca prebacile su financiranje na EU, ali nisu dale novac za to. Kada vidite da je novi prora\u010dun 80 milijardi eura manji, jasno je da tog novca nema. Radi se o \u0161est milijardi eura, od kojih \u0107e se tri milijarde uzeti iz Europskog socijalnog fonda, koji se koristi za pomaganje ljudima kako bi iza\u0161li iz siroma\u0161tva kroz programe osposobljavanja. No nitko jo\u0161 nije rekao otkud \u0107e se izvu\u0107i preostale tri milijarde eura. Zato ovaj prora\u010dun nije dobar. On nije transparentan i pitamo se otkud \u0107e do\u0107i taj novac. Dr\u017eave \u010dlanice tijekom izvr\u0161avanja prora\u010duna 2007-2013. nisu uplatile 55 milijardi eura koje su trebale za sufinanciranje programa, pa neki programi nisu izvr\u0161eni.<\/p>\n

Nedavno je sad ve\u0107 biv\u0161i premijer Luksemburga Jean Claude Juncker predlo\u017eio jedinstveni minimalac u eurozoni. Bi li on pomogao uravnote\u017eenju europskog Sjevera i Juga? Je li mogu\u0107e posti\u0107i konsenzus oko tog pitanja u EU parlamentu?<\/p>\n

Mi tako\u0111er zahtijevamo minimalac, ali na razini cijele Unije, i to ovisan o nacionalnoj nadnici. Ako \u017eelite da gra\u0111ani koji rade ne padnu ispod granice siroma\u0161tva, minimalac mora iznositi 60 posto prosje\u010dne pla\u0107e u dr\u017eavi \u010dlanici. To je jedan od na\u0161ih najva\u017enijih zahtjeva. No minimalac ne\u0107e rje\u0161iti probleme siroma\u0161nih. On mora do\u0107i u kombinaciji s programima zapo\u0161ljavanja, obrazovanja, odr\u017eivog gospodarskog razvoja. Dodatno, Juncker to zahtijeva samo za eurozonu i bez konkrentih brojki. Pogledajte Njema\u010dku, mnogi rade prekarne poslove i moraju tra\u017eiti i socijalnu pomo\u0107. Trebamo ustanoviti minimalni socijalni i ekolo\u0161ki standard, \u0161to zna\u010di pristup kvalitetnim socijalnim uslugama. Takve je programe potrebno koordinirati na razini Unije. Dodatno, opasno je raditi razliku izme\u0111u \u010dlanica eurozone i ostalih \u010dlanica Unije. Kako to opravdati, kako stvoriti zajedni\u010dku ekonomsku politiku ako stvarate podjele? Nadnica mora omogu\u0107iti dostojanstven \u017eivot bez siroma\u0161tva.<\/p>\n

Mislite li da je mogu\u0107a reindustrijalizacija Europe, o kojoj je pri svojem nedavnom posjetu Zagrebu govorio Markus Beyrer, direktor Business Europe? On tvrdi da EU, ako ne vrati takve poslove, ima socijalnu bombu. Mislite li da su europske kompanije spremne na to?<\/em><\/p>\n

Rasprava o novoj industrijskoj politici iznimno je va\u017ena i ta politika u konkretnoj je vezi s na\u0161im zahtjevom za neukidanjem javnih usluga te prestankom njihove privatizacije. Postavlja se pitanje kakvu industriju trebamo, ho\u0107e li ona biti odr\u017eiva i okoli\u0161u ugodna, takva da gleda na nove na\u010dine borbe protiv globalnog zagrijavanja, dakle pitanje o tome uspostavljamo li industriju koja \u0107e na odgovaraju\u0107i na\u010din \u0161tititi na\u0161 \u017eivotni prostor. Ako pogledate na\u0161e odnose s Kinom, visok je potencijal za sukobe, posebno u trgovinskoj politici.<\/p>\n

Kakve povratne informacije dobijate od poslodavaca i velikih kompanija po tom pitanju?<\/em><\/p>\n

Ovisi od kompanije do kompanije. U Njema\u010dkoj postoje sjajne kompanije poput Volkswagena koje ve\u0107 tridesetak godina postavljaju standarde u za\u0161titi svojih radnika, ne samo u Njema\u010dkoj, nego i globalno. Postoje uprave kompanija koje tra\u017ee od zaposlenika da se kratkoro\u010dno odreknu dijela pla\u0107e kako bi olak\u0161ali opstanak na tr\u017ei\u0161tu, i radnici se s tim slo\u017ee. No radnici su isto tako vidjeli u mnogim kompanijama da su time otvorili vrata vi\u0161estrukim rezanjima svojih prava \u010dime je teret krize u potpunosti prevaljen na njihova ramena. To nije po\u0161teno i sada radnici ka\u017eu da je dosta. Pogledajte \u0160panjolsku ili Gr\u010dku, tamo ne \u0161trajkaju samo zaposlenici javnih slu\u017ebi, nego i privatnih kompanija.<\/p>\n

Trebamo i socijalnu uniju<\/strong><\/p>\n

\u0160to se dugoro\u010dno mo\u017ee u\u010diniti kako bi se rije\u0161ila kriza u EU? Tko bi trebao platiti harmonizaciju odnosa europskog Sjevera i Juga? Jesu li to njema\u010dki porezni obveznici?<\/em><\/p>\n

Prvo bi njema\u010dke porezne obveznike trebalo upoznati s \u010dinjenicom da ne pla\u0107aju dugove koje su stvorili gr\u010dki radnici ili nezaposleni, nego politi\u010dka oligarhija i banke, a me\u0111u njima i njema\u010dke banke te akteri na me\u0111unarodnom financijskom tr\u017ei\u0161tu. Krah ekonomija u Gr\u010dkoj, \u0160panjolskoj, Italiji, Portugalu ili Irskoj utje\u010de i na njema\u010dku ekonomiju, jer smo mi Nijemci puno novca zaradili upravo prodajom na\u0161e robe na njihovim tr\u017ei\u0161tima i ako oni ne mogu kupiti na\u0161e proizvode, propada i njema\u010dka industrijska baza. Moramo slomiti taj za\u010darani krug. Te\u0161ko je to shvatiti prekarnim radnicima u Njema\u010dkoj, to da im neprijatelji nisu isti takvi prekarni radnici u Gr\u010dkoj, \u0160panjolskoj ili isto\u010dnoj Europi. Nisu odgovorni svi Grci, nego bogate gr\u010dke neplati\u0161e poreza, krivi su i njema\u010dki bogata\u0161i i kompanije koje u Njema\u010dkoj izbjegavaju pla\u0107anje poreza. Zato podr\u017eavamo zahtjev gr\u010dke Syrize za revizijom duga, zahtjev da se doka\u017ee koji dio duga je opravdano nastao, koji dio je posljedica gr\u010dke neodgovornosti, a koji dio duga je rezultat poteza aktera na financijskom tr\u017ei\u0161tu i politike \u0161tednje. Njema\u010dki porezni obveznici trebaju shvatiti da smo sada dio istog ekonomskog sustava i zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161ta te da, ako solidarno ne platimo sada, puno \u0107emo du\u017ee svi zajedno ispa\u0161tati.<\/p>\n

Zna\u010di, podr\u017eavate stvaranje fiskalne unije?<\/em><\/p>\n

Uvjetno. Upozoravali smo da je uvo\u0111enje eura slo\u017een proces i zahtjevali smo i uvo\u0111enje socijalne unije i zajedni\u010dke ekonomske i ekolo\u0161ke vlasti. Bez tih komponenti i bez zajedni\u010dke politi\u010dke vlasti kroz parlament, nije mogu\u0107e imati funkcionalnu zajedni\u010dku valutu. Ne mo\u017eete imati efikasnu monetarnu politiku ako ne koristite i druge elemente vlasti.<\/p>\n

Me\u0111utim, kako \u0107ete disciplinirati politi\u010dke oligarhije bez provo\u0111enja politika \u0161tednje?<\/em><\/p>\n

Podr\u017eavam svaku mjeru usmjerenu konkretno protiv gr\u010dke politi\u010dke oligarhije, jer vjerujem da su ti ljudi odgovorni za situaciju u svojoj zemlji i da ne sudjeluju solidarno u posljedicama krize sa svojim sugra\u0111anima. Trebamo kazniti njih, a ne gra\u0111ane Gr\u010dke. Glavne mjere \u0161tednje usmjerene su protiv javnih usluga, javnih dobara i minimalnih pla\u0107a, a ne idu na teret utajiva\u010da poreza i najbogatijih \u010dlanova oligarhije. Politika \u0161tednje koja ka\u017enjava sve gra\u0111ane nije korektna, teret u skladu sa svojom imovinom moraju podnijeti i najbogatiji. Syriza je dala konkretne prijedloge za rje\u0161avanje krize, poput konferencije o dugu kakvu je imala i Njema\u010dka 1953. godine, kada se tra\u017eila revizija njema\u010dkog duga, u paketu s ulaganjima koja bi potakla reorganizaciju gr\u010dke ekonomije i industrijske politike. Ljude u lokalnim zajednicama treba potaknuti da solidarno poma\u017eu jer su javne slu\u017ebe kolabirale. Zdravstvo je kolabiralo, djeca idu u \u0161kolu, a nemaju \u0161to jesti. To mora biti zadatak politi\u010dkih stranaka, da pomognu izgradnju sustava solidarnosti, pomognu siroma\u0161nima, pomognu bolesnima da do\u0111u do lije\u010dni\u010dke pomo\u0107i. Lije\u010dnici su se organizirali u Ateni i poma\u017eu im. To je izazov za stranke ljevice u cijeloj EU.<\/p>\n

Ne smijemo samo \u010dekati<\/strong><\/p>\n

Europska centralna banka je klju\u010dnu kamatnu stopu spustila na rekordno nisku razinu. \u0160to mislite o tome?<\/em><\/p>\n

To je dobra odluka, ali ECB bi morao modificirati svoje djelovanje i postati tzv. lender of last resort, odnosno posu\u0111ivati novac izravno dr\u017eavama umjesto da ga emitira prema bankama, koje ga zatim koriste za svoje ciljeve i ne plasiraju novac klijentima uz ni\u017eu kamatu. Zato tra\u017eimo da ECB posu\u0111uje izravno dr\u017eavama.<\/p>\n

Bi li to pro\u0161lo u Europskom parlamentu?<\/em><\/p>\n

Pogledate li rasprave u Vije\u0107u, neke dr\u017eave \u010dlanice to ve\u0107 tra\u017ee, a blokiraju one koje od toga nemaju izravne koristi. U Parlamentu bi to ve\u0107ina podr\u017eala, pa i zna\u010dajan dio konzervativaca.<\/p>\n

Mislite li da je budu\u0107nost europske ljevice ponovno osvajanje nekih prava koja se sada \u010dine izgubljenima?<\/em><\/p>\n

Da. To je na\u010din da europska ljevica oja\u010da. Drugo \u0161to je va\u017eno, a posebno u zemljama isto\u010dne Europe, jest uvjeriti ljude da dana\u0161nje socijalisti\u010dke stranke imaju druga\u010dije poimanje socijalne dr\u017eave i solidarnosti od onoga kakvo je bilo u isto\u010dnom bloku. Danas se borimo za individualna prava i slobode, ali i prava kolektiva. Nau\u010dili smo iz povijesti. Uspjeli smo to u isto\u010dnoj Njema\u010dkoj gdje smo bili izgubili povjerenje gra\u0111ana. Na\u0161 je cilj borba za bolje radne i \u017eivotne uvjete i pronala\u017eenje demokratskog na\u010dina za osiguranje boljeg \u017eivota u budu\u0107nosti. Nije dovoljno re\u0107i da \u017eivimo u imperijalizmu i da \u0107emo \u010dekati da on propadne. Moramo raditi. U Europskom parlamentu imamo nedovoljno \u010dlanova iz isto\u010dne Europe u na\u0161oj frakciji. Neophodno je da dobijemo vi\u0161e povratnih informacija iz tih zemalja.<\/p>\n

Ho\u0107ete li vi\u0161e sura\u0111ivati sa socijaldemokratima u Parlamentu?<\/em><\/p>\n

S njima imamo ambivalentan odnos. Najbolje odnose imamo sa Zelenima koji dosta rade na ljudskim pravima i za\u0161titi okoli\u0161a, \u0161to je i nama va\u017eno. Sa socijaldemokratima sura\u0111ujemo i podr\u017eavamo ih kad se sla\u017eemo s njihovim prijedlozima. Uostalom, tamo je puno dru\u0161tveno odgovornih ljudi, kao i me\u0111u liberalima i me\u0111u zelenima, s kojima tako\u0111er sura\u0111ujemo na konkretnim pitanjima. Daleko smo od ve\u0107ine u EP, ali ako je bilo \u0161to u interesu radnika, siroma\u0161nih, nezaposlenih, imigranata ili manjina, na tome sura\u0111ujemo s drugima, pa \u010dak i s konzervativcima.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Autorka: Josip Jagi\u0107 Kako ocjenjujete novi prora\u010dun EU, uzev\u0161i u obzir da je za rje\u0161avanje problema nezaposlenosti mladih namijenjeno samo \u0161est milijardi eura do kraja 2015. godine? Cijeli bud\u017eet, ne samo dio koji se odnosi na nezaposlenost mladih, nije dovoljan kako bi se rije\u0161ili problemi koji nas o\u010dekuju u periodu do 2020. godine. Ako pogledate […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":120735,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-120733","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120733","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=120733"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120733\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/120735"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=120733"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=120733"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=120733"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}