{"id":120588,"date":"2013-08-07T08:44:10","date_gmt":"2013-08-07T06:44:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=120588"},"modified":"2013-08-07T08:44:10","modified_gmt":"2013-08-07T06:44:10","slug":"ponovno-rodenje-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/08\/07\/ponovno-rodenje-povijesti\/","title":{"rendered":"Ponovno ro\u0111enje Povijesti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Alain Badiou<\/strong><\/p>\n

U ovom trenutku po cijeloj Turskoj veliki dio obrazovane mlade\u017ei vodi op\u0107i pokret protiv vladinih represivnih i reakcionarnih praksi. Ovo je veoma va\u017ean trenutak u onome \u0161to sam nazvao \u2018\u2019ponovnim ro\u0111enjem Povijesti\u2019\u2019. U mnogim zemljama cijeloga svijeta mlade\u017e iz osnovne i srednje \u0161kole i fakulteta, uz podr\u0161ku dijela intelektualaca i srednje klase, o\u017eivljavaju poznatu Maovu uzre\u010dicu: \u2018\u2019Ispravno je pobuniti se.\u2019\u2019 Zauzimaju trgove i ulice, simboli\u010dka mjesta, mar\u0161iraju, pozivaju na slobodu, \u2018\u2019pravu demokraciju\u2019\u2019 i novi \u017eivot. Zahtijevaju da vlada ili promjeni svoju konzervativnu politiku ili da ostavku. Odupiru se nasilnim napadima dr\u017eavne policije.<\/p>\n

Povijesna buna? Ovo su karakteristike onoga \u0161to sam nazvao neposrednim ustankom: jedna od potencijalnih snaga narodnog revolucionarnog politi\u010dkog djelovanja, u ovom je slu\u010daju to obrazovana mlade\u017e i dio pla\u0107ene sitne bur\u017eoazije, ustaje u vlastito ime protiv reakcionarne dr\u017eave. S odu\u0161evljenjem ka\u017eem: neka to \u010dine! Ali time se otvara problem trajanja i opsega ustanka. Ispravno je djelovati, ali \u0161to je pravi razlog tome u smislu promi\u0161ljanja i za budu\u0107nost?<\/p>\n

Cijelo se pitanje svodi na to je li ovaj hrabri ustanak sposoban utrti put pravoj povijesnoj buni. Buna je povijesna \u2013 kao \u0161to je bio slu\u010daj samo u Tunisu i Egiptu, \u010diji ishod borbe jo\u0161 uvijek nije poznat \u2013 kada pod zajedni\u010dkim geslima objedini ne samo jednoga nego vi\u0161e potencijalnih aktera nove revolucionarne politike: na primjer, uz obrazovanu mlade\u017e i srednju klasu, velike dijelove mlade\u017ei radni\u010dke klase, radnike, \u017eene iz naroda, zaposlenike niskog ranga i sli\u010dno. Ovaj pomak od neposrednog ustanka ka masovnim prosvjedima stvara uvjete za novu vrstu organizirane politike koja bi bila trajna i koja bi objedinila snagu naroda sa zajedni\u010dkim politi\u010dkim idejama postaju\u0107i time sposobna mijenjati cjelokupnu situaciju u doti\u010dnoj zemlji.<\/p>\n

Poznato mi je da su neki na\u0161i turski prijatelji svjesni ovog problema. Oni tri stvari znaju sigurno: da moraju to\u010dno utvrditi proturje\u010dja, da pokret ne smije krenuti smjerom \u2018\u2019\u017eelje za Zapadom\u2019\u2019 i da je nu\u017eno, povrh svega, priklju\u010diti se narodnim masama u osmi\u0161ljavanju, s ljudima druga\u010dijim od sebe \u2013 radnicima, maloljetnim zaposlenicima, \u017eenama iz naroda, seljacima, nezaposlenima, strancima, i tako dalje \u2013 oblika politi\u010dke organizacije koji su jo\u0161 nevi\u0111eni.<\/p>\n

Dvozna\u010dnost demokracije Na primjer, je li u Turskoj trenutno glavno proturje\u010dje izme\u0111u konzervativne muslimanske religije i slobode mi\u0161ljenja? Znamo da je opasno tako razmi\u0161ljati, \u010dak i usprkos tome \u0161to je to op\u0107e prihva\u0107eno mi\u0161ljenje me\u0111u zemljama kapitalisti\u010dke Europe. Naravno, sada\u0161nja turska vlada otvoreno iskazuje savezni\u0161tvo s dominatnom religijom. Iako se radi o muslimanskoj religiji, u kona\u010dnici je to manje bitan \u010dimbenik jer i dan danas Njema\u010dkom upravljaju kr\u0161\u0107anski demokrati, predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava svoju zakletvu pola\u017ee na Bibliju, predsjednik Putin u Rusiji konstantno povla\u0111uje ortodoksnom kleru, a izraelska vlada kontinuirano iskori\u0161tava \u017eidovsku religiju. Reakcionari su uvijek i svugdje koristili religiju za okupljanje dijela narodnih masa pod svoje vodstvo; nema ni\u010deg osobito \u2018\u2019muslimanskog\u2019\u2019 u tome i ne bi nas trebalo dovesti do zaklju\u010dka da je proturje\u010dje izme\u0111u religije i slobode mi\u0161ljenja sredi\u0161nje proturje\u010dje trenuta\u010dne situacije u Turskoj. Neka bude jasno da iskori\u0161tavanje religije slu\u017ei upravo tome da se zataje prava politi\u010dka pitanja, da se prikrije temeljni sukob izme\u0111u emancipacije narodnih masa i oligarhijskog razvoja turskog kapitalizma. Iskustvo nam pokazuje da religija kao osobno, privatno vjerovanje, nije ni na koji na\u010din nespojiva sa sudjelovanjem u emancipatorskoj politici. Upravo u tom tolerantnom smjeru, koji samo zahtijeva da se ne mije\u0161aju religija i dr\u017eavna mo\u0107, i da ljudi za sebe razlikuju religijsko opredjeljenje od politi\u010dkog uvjerenja, treba krenuti trenuta\u010dni ustanak kako bi stekao status povijesne pobune i stvorio novi politi\u010dki put.<\/p>\n

Jednako su tako na\u0161i prijatelji svjesni da ono \u0161to se sada stvara u Turskoj ne mo\u017ee biti \u017eelja za onime \u0161to ve\u0107 imaju bogatije i mo\u0107nije zemlje poput SAD, Njema\u010dke i Francuske. Rije\u010d \u2018\u2019demokracija\u2019\u2019 u tom je smislu dvozna\u010dna. \u017deli li narod stvoriti novu dru\u0161tvenu organizaciju koja stremi istinskoj ravnopravnosti? \u017dele li sru\u0161iti kapitalisti\u010dku oligarhiju kojoj je \u2018\u2019religijska\u2019\u2019 vlada sluga, a anti-religijske frakcije su bile, jednako u Turskoj kao i u Francuskoj, i mogu opet postati manje sposobni sluge? Ili samo \u017eele \u017eivjeti poput srednjih klasa ve\u0107ih zapadnih zemalja? Je li ovaj \u010din vo\u0111en idejom narodne emancipacije i jednakosti? Ili \u017eeljom da se stvori \u010dvrsto utemeljena srednja klasa koja \u0107e biti glavno upori\u0161te demokracije zapadnja\u010dkoga tipa, drugim rije\u010dima, potpuno podre\u0111eno autoritetu Kapitala? Pri\u017eeljkuju li oni demokraciju u njezinom izvornom politi\u010dkom zna\u010denju, to jest stvarnu mo\u0107 naroda koji name\u0107e svoju vlast zemljoposjednicima i imu\u0107nima, ili \u2018\u2019demokraciju\u2019\u2019 u sada\u0161njem zapadnja\u010dkom zna\u010denju \u2013 konsenzus o najokrutnijem kapitalizmu, pod uvjetom da on slu\u017ei srednjoj klasi i da ona mo\u017ee \u017eivjeti i govoriti kako \u017eeli, s obzirom na to da osnovni mehanizam poslovanja, imperijalizma i uni\u0161tenja svijeta ne\u0107e biti ometan? Ovaj \u0107e izbor odrediti je li trenuta\u010dni ustanak tek modernizacija turskog kapitalizma i njegova integracija u svjetsko tr\u017ei\u0161te, ili je doista vodi ka kreativnoj politici emancipacije daju\u0107i novi poticaj sveop\u0107oj povijesti komunizma.<\/p>\n

Izbje\u0107i gre\u0161ke Zapada Krajnji kriterij svega ovoga u sr\u017ei veoma je jednostavan: obrazovana mlade\u017e mora poduzeti korake kojima \u0107e se pribli\u017eiti ostalim potencijalnim akterima povijesne pobune. Moraju pro\u0161iriti zanos pokreta onkraj vlastite socijalne egzistencije. Moraju stvoriti uvjete za su\u017eivot sa \u0161irim narodnim masama, za razmjenu misli i prakti\u010dnih inovacija nove politike. Moraju se oduprijeti isku\u0161enju da prigrle, radi vlastite koristi, zapadnja\u010dku koncepciju demokracije, \u0161to zna\u010di jednostavnu i sebi\u010dnu \u017eelju za srednjom klasom koja \u0107e u Turskoj postojati kao izborni i la\u017eno demokrati\u010dni klijent oligarhijske mo\u0107i integrirane u svjetsko tr\u017ei\u0161te kapitala i robe. To se zove savezni\u0161tvo s masama. Bez njega, sada\u0161nja zadivljuju\u0107a pobuna zavr\u0161it \u0107e kao suptilan i manje opasan oblik pre\u017eivljavanja dobro nam poznat u starim kapitalisti\u010dkim zemljama.<\/p>\n

Mi, intelektualci i borci Francuske i ostalih imu\u0107nih zemalja imperijalnog Zapada, preklinjemo na\u0161e turske prijatelje da izbjegnu uspostavu stanja kakvo nalazimo u na\u0161im zemljama. Vama, na\u0161im dragim turskim prijateljima, poru\u010dujemo: najve\u0107a usluga koju nam mo\u017eete u\u010diniti jest pokazati da vas va\u0161 ustanak vodi u prostore druga\u010dije od na\u0161ih, da stvara uvjete u kojima \u0107e materijalna i intelektualna korupcija u kojima se na\u0161e zemlje koprcaju biti nemogu\u0107e.<\/p>\n

Sre\u0107om, znam da u suvremenoj Turskoj, me\u0111u svi na\u0161im turskim prijateljima, postoje mogu\u0107nosti da se izbjegne pogre\u0161na \u017eelja da budu poput nas. Ova veli\u010danstvena zemlja duge i te\u0161ke pro\u0161losti mo\u017ee nas iznenaditi. Ona je idealno mjesto da se dogode veliki povijesni i politi\u010dki izumi.<\/p>\n

\u017divio ustanak turske mlade\u017ei i njihovi saveznici! \u017divjelo stvaranje novih izvora budu\u0107e politike!<\/p>\n

Preuzeto s bloga cengizerdem.wordpress.com<\/p>\n

S engleskog prevela Marta Matvijev<\/p>\n

Zarez<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tekst koji je francuski filozof Alain Badiou napisao i kao podr\u0161ku ali i kao upozorenje turskim prosvjednicima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":120589,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-120588","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120588","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=120588"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/120588\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/120589"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=120588"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=120588"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=120588"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}