{"id":119798,"date":"2013-07-29T08:46:46","date_gmt":"2013-07-29T06:46:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=119798"},"modified":"2013-07-29T08:46:46","modified_gmt":"2013-07-29T06:46:46","slug":"skopje-2013","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/29\/skopje-2013\/","title":{"rendered":"Skopje 2013"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n

\u041ebilje\u017eavanje 50-godi\u0161njice od katastrofalnog zemljotresa odvija se pod motom \u201eSkopje pamti\u201c. Ro\u0111ena ne\u0161to prije ovog doga\u0111aja, jedva i da imam sa\u010duvane uspomene, a i one koje imam ne odnose se na tada\u0161nji izgled mog rodnog grada; sve su li\u010dne prirode. Istina je da svaka generacija pamti samo ono \u0161to je iskusila i s \u0107im je \u017eivjela.<\/p>\n

Zemljotres je zatekao mene, brata i majku kod mog ujaka u Titovom U\u017eicu, dok je samo moj otac do\u017eivio zemljotres. Moje su uspomene na taj period samo refleksije nekih scena: moja rasplakana mati slu\u0161a na radiju \u010ditanje spiska poginulih, strepe\u0107i da ne \u010duje ime mog oca, ja igram balet na onu klasi\u010dnu muziku koja se \u0161iri u vrijeme pauza ili joj bri\u0161em suze; moj stariji brat je hrabri i ka\u017ee da je tata jako brz i da \u0107e ute\u0107i stihiji. Sre\u0107om sve je bilo u redu na kraju.<\/p>\n

Sa godi\u0161njicama ili bez njih, ovo je ipak dan koji izaziva \u017ealost i uspomene onih koji su izgubili svoje drage. Mi ostali pamtimo, ali samo povr\u0161no. I, na\u017ealost, \u010dak i obilje\u017eavanja zemljotresa se smje\u0161ta u sada\u0161nji politizovani kontekst. Skopje je postalo alfa i omega svih politi\u010dkih i politikantskih debata posljednjih godina. Evo, i ovih dana neki prave paralelu (ma koliko ona bila neprili\u010dna, pa i mu\u010dna) izme\u0111u zemljotresa kao prirodnu katastrofu koja je pogodila grad, ali koja je omogu\u0107ila i da se on ponovo izgradi kao novo moderno Skopje, i onoga \u0161to se naziva politi\u010dkom katastrofom od 2006. godine neovamo. \u010cak se i \u201elijek\u201c za dana\u0161nji izgled grada tra\u017ei, ako ne u (metafori) \u201efrancuskog klju\u010da\u201c, onda u nekom drugom ,zemljotresu\u2019 koji bi zbrisao ono \u010demu se pripisuju ne samo kvalifikacije (ki\u010d), nego i dijagnoze. Upravo tako!<\/p>\n

Poislednjih nekoliko godina kao da \u017eivimo u budu\u0107nosti – u nekom Skopju 2014, odnosno s projektom koji je mijenjao i jo\u0161 uvijek mijenja li\u010dni opis grada u kome \u017eivi tre\u0107ina populacije. \u010cak i oni koji su se nedavno doselili, centralno podru\u010dje je ne\u0161to \u0161to odskoro otkivaju i \u010dude mu se. O starijim \u017eiteljima i da ne govorim… Da, svi mi imamo problem da uspostavimo odnos sa vlastitim gradom! Jer politika je tu da suflira da li nam se ne\u0161to treba dopasti ili je bolje ako se sve kritikuje i odbacuje.<\/p>\n

Moj stav u odnosu na Skopje 2014. je dobro poznat: nalazim se u redu \u017eestokih kriti\u010dara, jer ma kako gledala, on nikada nije ni bio osmi\u0161ljen samo kao arhitektonski i\/ili umjetni\u010dki projekat. Ovo je klasi\u010dni primjer (zlo)upotrebe arhitekture i umjetnosti (ako se uop\u0161te i mo\u017ee govoriti u umjetni\u010dke vrijednosti ovih djela) u funkciji socijalnog i nacionalnog in\u017eenjeringa i odgovaraju\u0107e politike sje\u0107anja. O (ne)pravnim i finansiskim aspektima ove \u201ea\u017edaje\u201c i da ne govorim… Ipak, iz hora kriti\u010dara ne mogu da prihvatim dvije stvari: prvo, da ovo \u0161to se de\u0161ava u centralnom dijelu Skopja jeste ekskluzivni izraz \u201egruevizma\u201c, i drugo – da bukvalno sve ne valja.<\/p>\n

Ovdje nije rije\u010d o jednom politi\u010dkom lideru, pa ni o jednoj stranci na vlasti, ma kako bili mo\u0107ni. Li\u010dnosti rijetko stvaraju istoriju, obrnuto je daleko vjerovatnije. Gruevizam, kao i brankovizam, nisu fenomeni vezani za li\u010dnosti po \u010dijim se imenima nazivaju; ma koliko nama oni izgledali svemo\u0107ni u datim periodima, oni su, ipak, istoriski patuljci. Elite koje 20-tak godina upravljaju na\u0161im \u017eivotima su produkt na\u0161eg zeit\u00acge\u00acist-a. Ovo \u0161to se sada izdi\u017ee ispred o\u010diju je rezultat ili, ako preferirate, vizuelna predstava \u0107orsokaka u koje je zapala jedna neuspje\u0161na tranzicija, izraz kolektivne nacionalne\/nacionalisti\u010dke frustracije (potaknuta iznutra me\u0111uetni\u010dkim prepucavanjima i spolja \u2013 onim \u0161to je nedavno Samaras nazvao \u201eevropskim stavom\u201c u odnosu na spor oko imena Makedonija).<\/p>\n

S druge strane, moramo priznati da smo kao dru\u0161tvo konzervativni, inertni i nespremni za dramati\u010dne promjene. Sve do\u010dekamo skepsom, \u0161to i nije \u010dudo kod naroda kog su svi lagali i varali, a koji i sam vi\u0161e voli \u0161arene la\u017ei nego brutalnu istinu, pa se onda lako i razo\u010dara. U onoj gomili ima i lijepih stvari. Na primjer, ako ne uvrnem vrat da bih gledala gore ka ratnicima, ono dolje su lijepe fontane koje su oplemenili opu\u0161teni trg glavnog grada. Nisam \u010dula da se nekome ne dopada novi aerodrom ili \u017ei\u010dara do vrha Vodna. Ali, nepomirljivost i generalna kritika cijelog paketa je ono \u0161to, po shvatanju opozicije, odlikuje pravog kriti\u010dara Skopja 2014. Njihov najve\u0107i strah je da se nekome pone\u0161to mo\u017ee i dopasti – jer to je znak gubljenja silnog aduta u politi\u010dkoj borbi. Do ju\u010de najve\u0107eg opozicionog heroja, gradona\u010dalnika op\u0161tine Centar, sada napadaju svi oni koji su u njemu vidjeli ne\u0161to vi\u0161e od gradona\u010dalnika: od njega se o\u010dekuje da ru\u0161i spomenike, po\u010dev\u0161i od Trijumfalne porte. To je neko do\u0161apnuo i novinarima Financial Times-a, koji su to objavili, a da gradona\u010dalnika nisu ni pitali. To je trebalo poslu\u017eiti zbog dramatur\u0161kog efekta: vlast koja se ve\u0107 izgubila u svojim vizijama i gradona\u010dalnik koji \u0107e ih sprije\u010diti u tome.<\/p>\n

S obzirom na razmjere projekta i stepen njegove realizacije, postavlja se pitanje: \u0161ta sa gradom izvan ovih politi\u010dkih konsideracija? \u0160ta sa Skopjem 2013? \u0160ta sa ljudima koji \u017eive ovdje? Ako mene pitate, ja sam umorna od izbjegavanja \u0161etnje centrom grada; dosta mi je izvinjenja i neugodnosti ako stanem ispred nekog od spomenika (radi kojih postajemo nepravedni prema istinskim istorijskim li\u010dnostima) ili fontane. Uostalom, i na Prvomajskim protestom pjevali smo Internacionalu ta\u010dno ispod spomenika Aleksandru Makedonskom. Zaista, bilo je \u010dudno, surealno \u010dak, ali nema se kuda – to je taj centralni trg!<\/p>\n

Ne znam za druge, ali ja imam potrebu da \u017eivim u ovom gradu i da ne dopustim nikome da mi ga oduzme ili pretvori u strana\u010dku paradigmu. Dosta mi je izvinjavanja pred stranim gostima, kao da sam ja kriva zbog svega \u0161to je izgra\u0111eno protiv moje volje. I u njihovim zemljama gra\u0111ani se ne pitaju o va\u017enim stvarima, uklju\u010duju\u0107i i vojne intervencije ili osroma\u0161eni uranijum u mom regionu, a ja ne optu\u017eujem njih, niti mi se oni izvinjavaju.<\/p>\n

Istini za volju, de\u0161avalo mi se da po\u010dnem sa obja\u0161njenjima i da dignem nemo\u0107no ramena, a da me oni pogledaju \u010dudno, jer ne vide nikakav grijeh u onome \u0161to gledaju naokolo. Onda tek shvatam kako smo preokupirani sami sobom, sa vlastitim predrasudama i osje\u0107ajem krivice, i da smo izgubili racionalnu distancu prema novoj stvarnosti. Politi\u010dki korektno pona\u0161anje u na\u0161oj intelektualnoj sredini pretpostavlja bacanje anatemu na svaki djeli\u0107 mozaika Skopja 2014. Iako su spomenici oblik ki\u010da, naj\u010de\u0161\u0107e zaboravljamo da ki\u010deraj nije drugo ime za masovnu kulturu, ono \u0161to se ljudima servira sa svih strana (i to ne samo na Balkanu): stil \u017eivota, na\u010din praktikovanja vjere, moda, mediji, zabava, TV serije…<\/p>\n

Htjeli mi proznati ili ne, ve\u0107ina voli ki\u010d. Stvarnoj i duhovnoj bijedi ne dolikuje umjetnost. Broj stranih posjetilaca Skopja je u velikom porastu – bez obzira da li dolaze da se \u010dude, krste, rugaju ili su turisti u potrazi za novim destinacijama, vidljivo je da se ki\u010d najlak\u0161e prodaje. U Makedoniji, kao i svuda na Balkanu, on je jo\u0161 jeftiniji nego drugdje. Onima kojima je Las Vegas lijep, sigurno ne\u0107e ni\u0161ta falitu u Skopji – bar je i\u0107e i pi\u0107e bolje od svega \u0161to su tamo probali.<\/p>\n

Najva\u017enije od svega je, \u010dini se, da grad zaista \u017eivi. Kao nikada ranije na obje strane Vardara je \u017eivo, \u0430 i etni\u010dka geta kao da popu\u0161taju. Preko Kamenog mosta se slivaju rijeke ljudi koji govore razli\u010ditim jezicima, ali koji bez straha \u0161etaju uli\u010dicama stare \u010dar\u0161ije i oko Aleksandra. Bitka politi\u010dkih elita je vidljiva u tome \u0161to se novi mostovi kupaju u blje\u0161tavilu, dok je Kameni most jedva osvijetljen i sveden na njegovu osnovnu funkciju, da obezbje\u0111uje prelaz preko rijeke.<\/p>\n

Ma koliko je projekat Skopje 2014 bio \u201enezdrav\u201c, jo\u0161 \u0161izofrenije bi bilo odbacivanje stvarnosti. \u010cini se da je prihvatanje te stvarnosti neophodno, ona se mora priznati, \u0161to ne zna\u010di i zaustavljanje brige o na\u0161em gradu. \u0422\u043e ne zna\u010di i da treba prestati protestovati protiv plana o postavljanju barokne fasade Gradskom trgova\u010dkom centru i \u0161panskim stepenicama, izme\u0111u ostalog, ali mora\u0107emo nau\u010diti \u017eivjeti s gradom onakvim kakav jeste. Uostalom, Skopje je mnogo vi\u0161e od centralnog podru\u010dja. Samo proteklih godina su porasli neki novi klinci; u njihovoj percepciji ono \u0161to vide i mjesta na kojima se igraju kao da je oduvijek tu i bilo. Ovo \u0107e biti njihovo Skopje nakon 50 godina. Dilema je u tome kako da se mi, odrasli, postavimo (come to terms) prema Skopju 2013, 2014, 2015… – i jo\u0161 va\u017enije, da li \u0107emo pizmu i predrasude prenijeti svojoj djeci, da bi i ona produ\u017eila \u017eivot u podijeljenom gradu. Sada vi\u0161e ne po etni\u010dkoj osnovi, nego po osnovi (ne)prihvatanja Skopja 2014.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najva\u017enije od svega je, \u010dini se, da grad zaista \u017eivi. Kao nikada ranije na obje strane Vardara je \u017eivo, \u0430 i etni\u010dka geta kao da popu\u0161taju.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-119798","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=119798"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119798\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=119798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=119798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=119798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}