{"id":119692,"date":"2013-07-28T07:31:34","date_gmt":"2013-07-28T05:31:34","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=119692"},"modified":"2013-07-28T09:29:58","modified_gmt":"2013-07-28T07:29:58","slug":"zasto-se-kaze-lupa-ko-maksim-po-diviziji-pijan-ko-majka-lije-krokodilske-suze","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/28\/zasto-se-kaze-lupa-ko-maksim-po-diviziji-pijan-ko-majka-lije-krokodilske-suze\/","title":{"rendered":"Za\u0161to se ka\u017ee: Lupa ko Maksim po diviziji, pijan ko majka, lije krokodilske suze…"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Evo obja\u0161njenja nekih od 15.000 idioma koje koristimo u svakodnevnom jeziku, a ne znamo njihovo porijeklo, poput nad\u017eak-babe, Potemkinovih sela, \u0161panskog sela…<\/p>\n

Idiomi su ustaljeni izrazi ili frazeologizmi kojima se slu\u017eimo kako bi \u0161to slikovitije objasnili ne\u0161to. Kako biste u svakodnevnom govoru ove naro\u010dite izraze koristili onako kako treba, nije zgoreg da znate kako su neki, od ukupno 15.000 njih, nastali.<\/p>\n

Izdvajamo obja\u0161njenja onih s kojima se, prema slobodnoj procjeni, naj\u010de\u0161\u0107e susre\u0107emo.<\/p>\n

Lupa kao Maksim po diviziji<\/p>\n

Fraza se koristi kada ho\u0107emo da ka\u017eemo da neko pri\u010da sva\u0161ta, a ne ka\u017ee zapravo ni\u0161ta, jednom rije\u010dju lupa gluposti. Iako na prvi pogled djeluje kao da je rije\u010d o nekom \u010dovjeku, istina je da je \u201cmaksim\u201d zapravo mitraljez nazvan po njegovom konstruktoru Hajramu Stivensu Maksimu. Kori\u0161\u0107en je u Prvom svjetskom ratu, a ispaljivao je 200 metaka u minuti.<\/p>\n

Pijan k\u2019o majka<\/p>\n

Fraza se koristi za one, koji su se ba\u0161 dobro \u201cnacvrcali\u201d. Postoje dva obja\u0161njenja njenog porijekla. Prema prvom, ljekari su u stara vremena kao anesteziolo\u0161ko sredstvo za olak\u0161avanje muka porodiljama koristili rakiju, te su \u010desto pred sam poro\u0111aj majke bile vi\u0161e nego o\u0161amu\u0107ene.<\/p>\n

Prema drugom, pojam \u201cmajka\u201d u ovoj frazi upotrijebljen je u zna\u010denju zemlje. Razumije se, zemlja mora da bude \u201cpijana\u201d (\u010ditaj: natopljena vodom) da bi donijela plodove. Potvrdu ovog obja\u0161njenja nalazimo \u010desto u \u0161irem obliku ove fraze, koja glasi: \u201cPijan kao majka zemlja\u201d.<\/p>\n

(Gas) do daske<\/p>\n

Fraza se koristi kada ho\u0107emo da ka\u017eemo da ne\u0161to radimo kako treba, do samog kraja. Obja\u0161njenje je jednostavno. Pod ispod papu\u010dice za gas \u010desto se naziva daskom. Odavde se idiom \u201cdo daske\u201d pro\u0161irio i na ostale primjere, ozna\u010davaju\u0107i \u00a0\u201cdo kraja\u201d.<\/p>\n

Plakati kao godina<\/p>\n

Idiom se koristi kada ho\u0107emo da ka\u017eemo da se neko ba\u0161 naplakao.<\/p>\n

Obja\u0161njenje: Rije\u010d godina je nekada ozna\u010davala oluju, ki\u0161u! Dokaz ovog tuma\u010denja mo\u017ee se na\u0107i u rje\u010dnicima Matice srpske i SANU. Kada se zamijene termini, slo\u017ei\u0107ete se, vi\u0161e je nego jasno zna\u010denje ove fraze.<\/p>\n

Slijepi putnik<\/p>\n

Ovim idiomom se slu\u017eimo kada ho\u0107emo da ka\u017eemo da se neko pro\u0161vercovao. Obja\u0161njenje je, me\u0111utim, dvojako. Prema prvom, poteklo je od toga \u0161to su nekada slijepe osobe prevo\u017eene besplatno.Prema<\/p>\n

drugom, putnici bez karte su nakon izlaska na svjetlost dana poslije skrivanja po bud\u017eacima bivali zaslijepljeni svjetlo\u0161\u0107u\u2026 No, lingvista Milan \u0160ipka tvrdi da nijedno od ovih obja\u0161njenja nije uvjerljivo i da se zapravo radi o jednostavnom prevodu njema\u010dkog \u201cblinder Passagier\u201d. Pridjev \u201cblind\u201d zna\u010di \u201cslijep\u201d, ali je nekada ozna\u010davao i \u201cprikriven\u201d.<\/p>\n

\u0160panska sela<\/p>\n

Idiomom se slu\u017eimo kada ho\u0107emo da ka\u017eemo da je nekome ne\u0161to nerazumljivo, nepoznato ili strano. Postavljja se pitanje za\u0161to ne ka\u017eemo \u201cportugalska\u201d, \u201cnjema\u010dka\u201d ili \u201crumunska\u201d sela?<\/p>\n

Obja\u0161njenje daje lingvista Milan \u0160ipka u knjizi \u201cZa\u0161to se ka\u017ee\u201d. Prema njegovom zapa\u017eanju, rije\u010d je o doslovnom prevodu njema\u010dkog izraza \u201cspanische D\u00f6rfer\u201d, s istim zna\u010denjem kao i kod nas.<\/p>\n

Prvi je taj izraz upotrijebio Johan Volfgang Gete u \u010duvenom romanu \u201cJadi mladoga Vertera\u201d. Nijemci su, naime, ono \u0161to je dolazilo iz dalekog \u0161panskog jezika osje\u0107ali kao strano i nerazumljivo.<\/p>\n

Takvi su izrazi, s istim zna\u010denjem, stvoreni i u drugim jezicima, npr. u \u0161panskom: \u201cesto es griego para mi\u201d (bukvalno: \u201cto je gr\u010dki za mene\u201d), isto kao i u engleskom: \u201cit`s Greek to me\u201d. \u0160panci ka\u017eu i: \u201cesto es arabigo para mi\u201d (\u201cto je arapski za mene\u201d), a Francuzi: \u201cc`est du chinois\u201d (\u201cto je kineski\u201d) ili \u201cc`est l`hebreu\u201d (\u201cto je jevrejski\u201d).<\/p>\n

Nad\u017eak-baba<\/p>\n

Ovim izrazom se slu\u017eimo kada ho\u0107emo da ka\u017eemo da je neko svadljiv i d\u017eangrizav.Obja\u0161njenje: Nad\u017eak je turcizam, koji imenuje davno zaboravljeno oru\u017eje, ali i oru\u0111e kojim se radilo na njivi. Njemu je kasnije u pogrdnom zna\u010denju dodat pojam \u201cbaba\u201d, kako bi njime \u0161to uvjerljivije bile nagr\u0111ene \u017eene \u201cnaopake\u201d naravi koje su dugim jezikom sjekle kao nad\u017eakom. O tome za\u0161to su \u017eene nepravedno progla\u0161ene ve\u0107im jezi\u010darama od mu\u0161karaca, i za\u0161to je baba od vajkada na Balkanu, za razliku od djeda, zloupotrebljavana u pe\u017eorativnom smislu \u0107emo drugom prilikom!<\/p>\n

Krokodilske suze<\/p>\n

Fraza ozna\u010dava la\u017eno oplakivanje ili sa\u017ealjenje nad nekim.<\/p>\n

Obja\u0161njenje: Vjerovali, ili ne, krokodil ponekad zaista pla\u010de, ali ne od tuge i \u017ealosti, ve\u0107 zato \u0161to su mu suzne i pljuva\u010dne \u017elijezde u tijesnoj vezi, pa kad pro\u017edire \u017ertvu, refleksno suzi, ta\u010dnije pu\u0161ta krupne suze. Oni, koji su imali prilike to da vide zaklju\u010dili su da ova zvijer odista oplakuje svoje \u017ertve. Tako je nastao ovaj idiom.<\/p>\n

Ni po babu, ni po stri\u010devima<\/p>\n

Idiom ozna\u010dava ne\u010diji pravedni sud i nepristrasnost. Obja\u0161njenje sti\u017ee iz narodne pjesme \u201cUro\u0161 i Mrnjav\u010devi\u0107i\u201d. Oni koji su je na vrijeme pro\u010ditali znaju da je u njoj Marko Kraljevi\u0107, pravi\u010dno, bez obzira na pritisak oca i stri\u010deva (mo\u0107nih feudalaca) presudio da cara Du\u0161ana treba da naslijedi jedino i isklju\u010divo njegov sin \u2212 kasnije car Uro\u0161 Nejaki. Time je Marko pored ostalog i ispo\u0161tovao zakletvu, koju je dao majci Jevrosimi.<\/p>\n

Potemkinova sela<\/p>\n

Fraza se koristi kada ho\u0107emo da naglasimo da je ne\u0161to obmana ili varka.<\/p>\n

Obja\u0161njenje podsti\u010de iz vremena ruske carice Katarine II, a vezano je za prevaru koju je osmislio cari\u010din ljubavnik, knez Georgije Aleksandrovi\u010d Potemkin, ina\u010de vrhovni komandant vojske i prvi ministar.<\/p>\n

On je, naime, uredio da se nakon rusko-turskog rata na brzinu dotjeraju ku\u0107e i dvori\u0161ta novoosvojenih krajeva i to samo kraj puta kojim je te 1787. godine prolazila Katarina Velika u pratnji austrijskog kolege Josifa II. Sve je izgledalo idealno: ku\u0107e sa predivnim fasadama, ba\u0161te pune cvije\u0107a, a na kapijama dotjerani seljaci, koji ne skidaju osmijeh s lica, ma\u0161u\u0107i carici.<\/p>\n

Potemkin je ovom prilikom Katarini pokazao i novosagra\u0111enu tvr\u0111avu u Hersonu\u2026 \u010citavu prevaru otkrio je cari\u010din prijatelj, francuski poslanik grof Segir, svjedo\u010de\u0107i u svojim memoarima \u201co obmani nesvakida\u0161njih razmjera\u201d. O naseobinama od kartona, seljacima u sve\u010danim no\u0161njama koje su premje\u0161tali du\u017e puta, d\u017eakovima punim pijeska umjesto \u017eita\u2026<\/p>\n

Nezavisne novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Evo obja\u0161njenja nekih od 15.000 idioma koje koristimo u svakodnevnom jeziku, a ne znamo njihovo porijeklo, poput nad\u017eak-babe, Potemkinovih sela, \u0161panskog sela… Idiomi su ustaljeni izrazi ili frazeologizmi kojima se slu\u017eimo kako bi \u0161to slikovitije objasnili ne\u0161to. Kako biste u svakodnevnom govoru ove naro\u010dite izraze koristili onako kako treba, nije zgoreg da znate kako su […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-119692","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119692","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=119692"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119692\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=119692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=119692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=119692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}