{"id":119675,"date":"2013-07-27T09:31:47","date_gmt":"2013-07-27T07:31:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=119675"},"modified":"2013-07-27T09:31:47","modified_gmt":"2013-07-27T07:31:47","slug":"murva-najmocniji-prirodni-lijek-nadohvat-ruke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/27\/murva-najmocniji-prirodni-lijek-nadohvat-ruke\/","title":{"rendered":"Murva najmo\u0107niji prirodni lijek nadohvat ruke"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Dud ili murva je pomalo zaboravljeno, ali ukusno vo\u0107e, koje raste pojedina\u010dno posa\u0111eno ili samoniklo.<\/p>\n

U na\u0161im krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto.<\/p>\n

Od svih je sorti najaromati\u010dniji crni dud.<\/p>\n

Ovaj plod raste na istoimenom listopadnom stablu iz porodice Morus, \u010dije je li\u0161\u0107e poznato kao hrana dudovog svilca.<\/p>\n

Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka, jer zadnja propupa \u010dekaju\u0107i toplo vrijeme.<\/p>\n

Neko\u0107 je u dolini Neretve drvo duda bilo jako cijenjeno za izradu ba\u010dvi.<\/p>\n

Dud se uzgaja i radi pribavljanja svile od dudovog svilca.<\/p>\n

Sastav i ljekovitost duda<\/strong><\/p>\n

Plodovi duda sadr\u017ee slobodne organske kiseline (limunska i jabu\u010dna), vitamine C, B, K, A, i E, \u017eeljezo, kalij, mangan i magnezij, pektine i druge korisne tvari.<\/p>\n

Posjeduju veliku koli\u010dinu antioksidansa antocijanina.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci tvrde da dud zaslu\u017euje biti uvr\u0161ten u superhranu, jer sprje\u010dava starenje organizma i poma\u017ee kod mnogih bolesti.<\/p>\n

U lije\u010denju se koriste plodovi, listovi i kora.<\/p>\n

Crni dud<\/strong><\/p>\n

Ljekovita svojstva crnog duda zaista su brojna.<\/p>\n

Crni dud se u narodnoj medicini koristi protiv upale mokra\u0107nih kanala, bolesti usne \u0161upljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza buba i zmija.<\/p>\n

Svje\u017ei nedozreli dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blag laksativ.<\/p>\n

Njihov sok dobar je i za lak\u0161e iska\u0161ljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta.<\/p>\n

List crnog duda poznati je pu\u010dki lijek za sni\u017eavanje i regulaciju \u0161e\u0107era u krvi pa se \u010desto primjenjuje u \u010dajnim mje\u0161avinama za dijabetes.<\/p>\n

Bijeli dud<\/strong><\/p>\n

Bijeli dud ima veliku primjenu u kozmetici.<\/p>\n

Nalazi se u sastavu mnogih kozmeti\u010dkih preparata za izbjeljivanje ko\u017ee, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadr\u017ei inhibitore koji smanjuju sintezu melanina.<\/p>\n

Tako\u0111er se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja ko\u017ee, za tretman ko\u017ee oko o\u010diju, za toniziranje i \u010di\u0161\u0107enje lica.<\/p>\n

U lije\u010denju se koristi sli\u010dno kao i crni dud.<\/p>\n

Zabilje\u017eeno je i da djeluje kod artritisa, o\u010dnih bolesti, slabosti organizma i za opu\u0161tanje nervnog sustava.<\/p>\n

Po Jonathanu Hartwellu, autoru knjige “Biljke protiv raka”, sok bijelog duda mo\u017ee pomo\u0107i kod tumora grla.<\/p>\n

Ako ste u prilici, jedite obje vrste duda, jer \u0107ete od njih izvu\u0107i brojne blagodati.<\/p>\n

Kora duda<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 od vremena Dioskorida gorka kora korijena duda koristi se kao lijek protiv crijevnih parazita, naro\u010dito trakavice.<\/p>\n

Kora lije\u010di bolesti crijeva, \u017eeluca, dispepsiju te poma\u017ee kod trovanja hranom, alkoholom i gljivama.<\/p>\n

Prah dobiven od kore duda upotrebljava se izvana u obliku melema za br\u017ee zarastanje rana, a uvarak od kore pije se protiv povi\u0161enog krvnog tlaka.<\/p>\n

Ljekovita svojstva duda:<\/strong><\/p>\n

pomla\u0111uje organizam<\/p>\n

tjera parazite<\/p>\n

regulira razinu \u0161e\u0107era u krvi<\/p>\n

smanjuje rizik od degenerativnih bolesti<\/p>\n

ja\u010da bubrege<\/p>\n

\u010disti jetru<\/p>\n

poma\u017ee kod zatvora<\/p>\n

pobolj\u0161ava krvnu sliku<\/p>\n

ubla\u017eava simptome gripe i prehlade<\/p>\n

poma\u017ee kod trovanja hranom, alkoholom, gljivama<\/p>\n

sprje\u010dava nastanak sijedih vlasi<\/p>\n

ubrzava zarastanje rana<\/p>\n

koristi se protiv visokog tlaka<\/p>\n

Pripravci od duda<\/strong><\/p>\n

Plodovi duda i kora skupljaju se od lipnja do kolovoza, a li\u0161\u0107e u prolje\u0107e.<\/p>\n

Drvo ne napadaju nikakvi nametnici ni bolesti, tako da je rije\u010d o ekolo\u0161kim plodovima.<\/p>\n

Bobice se mogu\u00a0 jesti svje\u017ee ili su\u0161iti.<\/p>\n

U kulinarstvu dud se koristi kao bilo koje drugo vo\u0107e – od njega mo\u017eete napraviti sok, d\u017eem, sladoled, umak, koristiti ga za pripremu deserta i kola\u010da.<\/p>\n

\u010caj od lista crnog duda za dijabetes<\/strong><\/p>\n

Prelijte 50 grama li\u0161\u0107a duda s pola litre kipu\u0107e vode i ostavite na deset sati. Procijedite i pijte tijekom dana.<\/p>\n

Sirup protiv vru\u0107ice, upale i zatvora<\/strong><\/p>\n

Kilogram bobica crnog duda stavite u pola litre vode i dodajte dvije \u017elice jabu\u010dnog octa. Ostavite da odstoji 24 sata.<\/p>\n

Idu\u0107i dan pomije\u0161ajte smjesu s kilogramom sme\u0111eg \u0161e\u0107era ili drugim prirodnim sladilom po va\u0161oj \u017eelji (stevija, med, javorov sirup) i kuhajte do \u017eeljene gusto\u0107e.<\/p>\n

Ulijte u sterilizirane boce i pijte nekoliko puta na dan razrije\u0111eno s vodom.<\/p>\n

Napomena: Nemojte pretjerati s konzumiranjem plodova duda, jer mogu izazvati halucinaciju i probavne tegobe.<\/p>\n

Alternativa za vas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dud ili murva je pomalo zaboravljeno, ali ukusno vo\u0107e, koje raste pojedina\u010dno posa\u0111eno ili samoniklo. U na\u0161im krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto. Od svih je sorti najaromati\u010dniji crni dud. Ovaj plod raste na istoimenom listopadnom stablu iz porodice Morus, \u010dije je li\u0161\u0107e poznato kao hrana dudovog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":119676,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-119675","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119675","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=119675"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119675\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/119676"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=119675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=119675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=119675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}