{"id":119596,"date":"2013-07-26T08:18:31","date_gmt":"2013-07-26T06:18:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=119596"},"modified":"2013-07-26T08:18:31","modified_gmt":"2013-07-26T06:18:31","slug":"snowdenu-u-sad-u-prijeti-mucenje-i-smrt","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/26\/snowdenu-u-sad-u-prijeti-mucenje-i-smrt\/","title":{"rendered":"Snowdenu u SAD-u prijeti mu\u010denje i smrt"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

Marjorie Cohn, ameri\u010dka pravna stru\u010dnjakinja i ljudsko-prava\u0161ka aktivistica, za H-Alter govori o progonu istaknutih ameri\u010dkih zvi\u017eda\u010da Edwarda Snowdena i Bradleya Manninga, kao i o nastavku te\u0161kih kr\u0161enja ljudskih prava u Guantanamu: George Bush i Dick Cheney predvodili su zavjeru \u010diji je cilj bio kr\u0161enje ameri\u010dkih i me\u0111unarodnih zakona koji zabranjuju mu\u010denje. Obamino kori\u0161tenje bespilotnih letjelica i ubijanje putem njih je protuzakonito. Foto: tjsl.edu<\/p>\n

Dok svjetski mediji neumorno naga\u0111aju finalnu destinaciju odbjeglog zvi\u017eda\u010da Edwarda Snowdena, u njegovoj mati\u010dnoj zemlji odvija se sudski postupak \u010diji bi tijek, a vrlo vjerojatno i neki budu\u0107i epilog, mogao poslu\u017eiti kao komparativni hodogram kroz usud biv\u0161eg djelatnika Nacionalne sigurnostne agencije (NSA), u slu\u010daju njegovog izru\u010denja SAD-u. Bradleyu Manningu, ameri\u010dkom vojniku koji je navodno proslijedio enormne koli\u010dine klasificirane dokumentacije “WikiLeaksu” prijeti do\u017eivotna zatvorska kazna uz fatalnu stavku u optu\u017enici o “pomaganju neprijateljima”.<\/p>\n

U isto vrijeme, dobar dio zatvorenika, koji se u Guantanamu nalaze na neodre\u0111eno vrijeme i dalje \u0161trajkaju gla\u0111u, a Obamina administracija ih nastoji “urazumiti” prisilnim i po mnogima nezakonitim hranjenjem proteinskim napojem kroz nosne \u0161upljine.<\/p>\n

Sve ove doga\u0111aje pomno prati i – putem izvje\u0161taja, kolumni, eseja – dokumentira Marjorie Cohn, ameri\u010dka pravna stru\u010dnjakinja i profesorica na pravnom fakultetu Thomas Jefferson. Doti\u010dna se ve\u0107 godinama bavi ljudskim pravima na me\u0111unarodnoj razini, s posebnim naglaskom na njihovo kr\u0161enje od strane SAD-a, bilo da je rije\u010d o aktualnoj Obaminoj vladi ili onoj njegova prethodnika. \u0160tovi\u0161e, Marjorie Cohn je, uporno se pridr\u017eavaju\u0107i “racionalnog” pravni\u010dkog leksika, bila jedna od rijetkih koji su javno tvrdili da bi se George Bush i njegovi podre\u0111enici trebali na\u0107i na sudskoj instanci nadle\u017enoj za ratne zlo\u010dine po\u010dinjene tijekom decenijskog “rata protiv terora”. Potonji eufemizam je, na koncu, zajedni\u010dki uzro\u010dno-posljedi\u010dni nazivnik za sve navedene slu\u010dajeve, koje \u0107emo pomnije razmotriti u intervjuu s Marjorie Cohn.<\/p>\n

Koja je trenutna situacija sa zatvorenicima u Guantanamu?<\/em><\/p>\n

Preko stotinu pritvorenika \u0161trajkalo je gla\u0111u. Prema nekim izvje\u0161tajima, neki od pritvorenih pojedinaca prekinuli su \u0161trajk, ali zasad ne postoje vjerodostojni podaci o takvim informacijama.<\/p>\n

Jo\u0161 2006. godine, za vrijeme Georga Busha, Komisija za ljudska prava Ujedinjenih naroda zaklju\u010dila je da je prisilno hranjenje zatvorenika u Guantanamu ekvivalent mu\u010denja. Neprofitni think thank Constitution Project, koji se bavi i tretmanom zatvorenika zaklju\u010dio je pak kako je “neprimjereno, prisilno i nedobrovoljno hranjenje” zatvorenika bilo ra\u0111eno “fizi\u010dki utjeranim cjev\u010dicama za hranu u nosnice zatvorenika koji su bili u potpunosti vezani”.<\/p>\n

Kako je onda mogu\u0107e da i Obamina administracija radi istu stvar?<\/em><\/p>\n

Obamina administracija, kao i Busheva, ne \u017eeli da zatvorenici u Guantanamu umru. Bilo bi izrazito sramotno kad bi zatvorenici u ameri\u010dkom pritvoru umrli zbog prosvjeda protiv pritvora s neodre\u0111enim vremenskim razdobljem i kao rezultat samih zatvorskih uvjeta. Zbog toga se u Guantanamu neki zatvorenici prisilno hrane.<\/p>\n

Nedavno ste napisali kako su predsudska saslu\u0161anja petero osumnji\u010denika za planiranje 11. rujna – odr\u017eana sredinom lipnja – otkrila da se ameri\u010dka vlada vodi presumpcijom krivnje u ovom slu\u010daju.<\/em><\/p>\n

Visoki vladini du\u017enosnici, uklju\u010duju\u0107i i predsjednike Busha te nakon toga Obamu, davali su izjave sugeriraju\u0107i krivnju nekih od optu\u017eenika, \u0161to je dovelo do nepropisnog utjecaja na vojnu komisiju tijekom izrade optu\u017enice. Isto tako, odvjetnici obrane i stru\u010dnjaci za mitigaciju bili su li\u0161eni mogu\u0107nosti susreta sa svojim klijentima prije nego \u0161to je vojna komisija donijela odluku o sadr\u017eaju optu\u017enice protiv optu\u017enika.<\/p>\n

Koje su, prema va\u0161em mi\u0161ljenju, pravne i ljudskoprava\u0161ke implikacije vojnih su\u0111enja protiv zatvorenika u Guantanamu?<\/em><\/p>\n

Vojne komisije vode se uz smanjenu razinu propisanog pravnog postupka zbog \u010dega optu\u017eenicima nisu osigurana sva prava koja optu\u017eenici na ameri\u010dkim saveznim sudovima ina\u010de imaju. Ameri\u010dke vojne vlasti nadalje kr\u0161e institut povjerljivosti odnosa odvjetnik-klijent, dok optu\u017eenicima nije dopu\u0161teno prisustvovanje svim ro\u010di\u0161tima prije samog sudskog procesa. Mu\u010denje nekih optu\u017eenika i izjave do kojih su vojne vlasti do\u0161le putem tih mu\u010denja tako\u0111er su doprinos nepo\u0161tenom utjecaju na tijek sudskih postupaka.<\/p>\n

Kakva bi kazna, prema va\u0161oj procjeni, mogla sna\u0107i Edwarda Snowdena u slu\u010daju da ga se izru\u010di SAD-u?<\/em><\/p>\n

Moj je stav od po\u010detka da bi Snowdenu trebalo odobriti azil jer on ima osnovani strah od proganjanja – mu\u010denja, a mo\u017eda i smrtne kazne – u slu\u010daju da ga se izru\u010di SAD-u.<\/p>\n

Podr\u017eavatelji masivnog sustava nadzora kojeg je Snowden razotkrio tvrde kako je isti legalan.<\/em><\/p>\n

Na to mogu kratko kazati kako je masivnim nadzorom bez individualizirane sumnje izravno prekr\u0161en \u010cetvrti amandman Ustava SAD-a, koji zabranjuje bezrazlo\u017ena, odnosno nerazumna pretra\u017eivanja i privo\u0111enja.<\/p>\n

Neki ameri\u010dki visokorangirani politi\u010dari oti\u0161li su korak dalje pa zazivaju procese protiv novinara koji su objavili informacije koje su dobili od Snowdena, novinare poput Guardianovog Glenna Greenwalda.<\/em><\/p>\n

Sudsko gonjenje novinara \u010diji je posao izvje\u0161tavanje o doga\u0111ajima izravno naru\u0161ava Prvi amandman ameri\u010dkog Ustava, koji jam\u010di slobodu medija. Optu\u017ebe protiv novinara bi obeshrabrile druge novinare da predano i u potpunosti obavljaju svoj posao.<\/p>\n

Dio ameri\u010dkih mainstream medija kritizira Snowdena jer je tra\u017eio, me\u0111u ostalim, i azil u Ekvadoru, Kubi i Venezueli.<\/em><\/p>\n

Snowden ima pravo zatra\u017eiti azil u bilo kojoj zemlji koja bi ga mogla odobriti. U svakom je slu\u010daju pohvalno da je Venezuela ponudila azil Snowdenu.<\/p>\n

\u010cini se tako\u0111er, kako je Snowden u ameri\u010dkoj javnosti gotovo isklju\u010divo predstavljen kroz dva opre\u010dna narativa; kao izdajica ili heroj.<\/em><\/p>\n

Brojni politi\u010dari, uklju\u010duju\u0107i i neke Demokrate, pri\u017eeljkuju sudsko gonjenje Snowdena, a neki ga uz to nazivaju i izdajicom. Ljudi s ljevice ga, s druge strane, vide kao heroja zbog razotkrivanja masivnog programa nadzora koji prijeti i naru\u0161ava privatnost gra\u0111ana. Ve\u0107ina Amerikanaca, me\u0111utim, koji su sudjelovali u anketama u tom kontekstu vide Snowdena kao zvi\u017eda\u010da, ne kao izdajicu.<\/p>\n

U nedavnom dokumentarcu povodom obljetnice slu\u010daja Watergate, jedan od intervjuiranih novinskih urednika kazao je kako Woodwardova i Bernsteinova pri\u010da, u slu\u010daju da se dogodila u vremenu sada\u0161njem, ne bi imala takav razoran i dugoro\u010dan utjecaj na ameri\u010dku historiju, jednostavno iz razloga \u0161to danas dr\u017eava ima mehanizme mo\u0107i koji su u to vrijeme bili nezakoniti i nedopustivi.<\/em><\/p>\n

Brojne se paralele mogu povu\u0107i izme\u0111u nadzora tijekom afere Watergate i nadzora koji dr\u017eava provodi danas, premda je zbog uznapredovanja tehnologije i postojanja Interneta dana\u0161nji nadzor gra\u0111ana znatno ve\u0107i. Me\u0111utim, zaklju\u010dci trenutne pri\u010de i dalje nisu napisani, tako da je nemogu\u0107e re\u0107i kakve \u0107e biti posljedice i \u0161to \u0107e se dogoditi.<\/p>\n

Iako je zvi\u017eda\u010d Bradley Manning priznao krivnju za deset to\u010daka optu\u017enice, temeljem kojih bi mogao dobiti dvadeset godina zatvora, vojni tu\u017eitelji inzistiraju na ostatku optu\u017enice – kr\u0161enje Espionage Acta i pomaganje neprijatelju – koja ima te\u017einu do\u017eivotnog zatvora i, u najgorem slu\u010daju, smrtne kazne. Koje su va\u0161e impresije?<\/em><\/p>\n

Su\u0111enje je gotovo pri kraju, ali i dalje nije jasno kakav bi epilog mogao biti. Osobno mislim kako \u0107e tu\u017eiteljima biti te\u0161ko dokazati kako je Manning imao namjeru pomo\u0107i “neprijatelju” samo zato \u0161to su dokumenti i dosjei koje je dao u javnost na\u0161li put do interneta te je al Qaeda na taj na\u010din do\u0161la do dijelova ove dokumentacije.<\/p>\n

Vi ste pak u vi\u0161e navrata napomenuli kako je “Manning ispunio svoju pravnu du\u017enost i prijavio ratne zlo\u010dine”, odnosno da je odbio poslu\u0161ati nezakonite naredbe nadre\u0111enih, koje je prije kopiranja spornih dokumenata upozorio da bi trebali reagirati na snimke potencijalnih ratnih zlo\u010dina iz Bagdada. Ho\u0107e li, po va\u0161em mi\u0161ljenju, Manningova obrana koristiti ovakve zaklju\u010dke?<\/em><\/p>\n

Dio dokumentacije koju je Manning procurio u javnost doista sadr\u017ei dokaze ratnih zlo\u010dina. Primjer je video poznat kao “Kolateralno ubojstvo”. \u010clan vojske ima du\u017enost da razotkrije i uka\u017ee na ratne zlo\u010dine. Naredba koja bi sugerirala supotno, odnosno prikrivanje ratnog zlo\u010dina, bila bi nezakonita. Zbog toga bi se moglo argumentirati kako je Manning djelovao zakonito kad je javnim u\u010dinio dokaze o ratnim zlo\u010dinima. Manningova obrana, me\u0111utim, ne\u0107e koristiti ove argumente budu\u0107i da je mala vjerojatnost kako bi ih vojni sud prihvatio kao takve.<\/p>\n

Kako su tretirali Manninga u zatvoru i \u0161to su kazali medicinski eksperti koji su ga pregledali?<\/em><\/p>\n

Prvih devet zatvorskih mjeseci Manninga su dr\u017eali u samici. To se mo\u017ee smatrati mu\u010denjem budu\u0107i da mo\u017ee dovesti do halucinacija, katatoni\u010dnog stanja i, kona\u010dno, samoubojstva. Manning je tako\u0111er bio potvrgnut poni\u017eavaju\u0107em tretmanu, pa su ga, primjerice, prisiljavali na potpuno skidanje odje\u0107e za potrebe zatvorske inspekcije. Prominentni psihijatri ve\u0107 su kritizirali ovakvo pona\u0161anje nadle\u017enih tijela. Ukoliko pak Edward Snowden bude izru\u010den SAD-u, mogu\u0107e je da \u0107e dijeliti Bradleyevu sudbinu. Ako ga ameri\u010dka vlada jo\u0161 optu\u017ei i za “pomaganje neprijatelju”, Snowden bi mogao dobiti i smrtnu kaznu.<\/p>\n

Prije dvije godine uredili ste knjigu “SAD i mu\u010denje: Ispitivanje, pritvaranje i zlostavljanje” u kojoj su brojni autori secirali “dugu ameri\u010dku vezu sa spornim metodama ispitivanja i mu\u010denja, \u010diji korijeni se\u017eu u pedesete godine pro\u0161loga stolje\u0107a”. To je pona\u0161anje, sugerira zbir eseja, kori\u0161teno, uglavnom tajno i van fokusa javnosti na “neprijateljima”, od tada pa do danas. Koliko su bili intenzivni ovi elementi ameri\u010dke politike tijekom navedenog razdoblja i \u0161to nam takvo pona\u0161anje mo\u017ee kazati o Guantanamu, ameri\u010dkoj politici prema latinoameri\u010dkim dr\u017eavama i drugim sli\u010dnim slu\u010dajevima?<\/em><\/p>\n

Brojni diktatori i vojni vo\u0111e latinoameri\u010dkih dr\u017eava nau\u010deni su metodama mu\u010denja u \u0161koli SAD-a. CIA je razvila priru\u010dnik za mu\u010denje kojeg su koristile ove zemlje. Neke od tih tehnika su kori\u0161tene u ameri\u010dkim pritvorima u Iraku, Afganistanu, Guantanamu i tajnim zatvorima. CIA je sudjelovala u mu\u010denju za vrijeme Busheve administracije. \u010cini se da je praksa okon\u010dana dolaskom Obamine vlade.<\/p>\n

U knjizi se tako\u0111er bavite psihi\u010dkim oblicima mu\u010denja. Koja je bila uloga psihologa i odvjetnika u normalizaciji mu\u010denja kao sastavnog dijela represivnog mehanizama Bushevog re\u017eima?<\/em><\/p>\n

Psiholozi su u Guantanamu pomagali u nasilnim i mu\u010dnim ispitivanjima i kr\u0161enju eti\u010dkih pravila. Bushevi odvjetnici, s druge strane, potpisivali su i odobravali dokumente koji su naknadno opravdavali mu\u010denje. Na taj su na\u010din kr\u0161ili ameri\u010dke i me\u0111unarodne zakone.<\/p>\n

Otvoreno se ve\u0107 godinama zala\u017eete za da se George Bush i njegov intimus Dick Cheney procesuiraju za ratne zlo\u010dine. Za\u0161to?<\/em><\/p>\n

Navedeni dvojac je predvodio zavjeru \u010diji je cilj bio kr\u0161enje ameri\u010dkih i me\u0111unarodnih zakona koji zabranjuju mu\u010denje. Oni su tako\u0111er svjesno zapo\u010deli nezakoniti i nepotrebni rat u Iraku, \u0161to je dovelo do nebrojenih smrtnih slu\u010dajeva i ozljeda.<\/p>\n

Ipak, do dana dana\u0161njeg nitko od visokih ameri\u010dkih du\u017enosnika nije sjedio na optu\u017eeni\u010dkoj klupi zbog navedenih krimena – ka\u017enjivih, po va\u0161em mi\u0161ljenju, zbog kr\u0161enja \u017denevske konvencije – \u010dak ni nakon dolaska Obame na vlast.<\/em><\/p>\n

U ovom kontekstu nitko nije kazneno odgovarao bez obzira na razinu zapovjedne odgovornosti. Obama o\u010dito ne \u017eeli postaviti presedane u procesuiranju visokih dr\u017eavnih du\u017enosnika, koji bi se mogli naknadno koristiti protiv njega i njegovih du\u017enosnika. S druge strane, aktualni predsjednik ne \u017eeli razljutiti Republikance, koji ionako preziru gotovo sve \u0161to radi.<\/p>\n

Mo\u017ee li se u tom kontekstu spominjati i Obamina aktualna politika kori\u0161tenja bespilotnih letjelica u brojnim zemljama diljem svijeta?<\/em><\/p>\n

Obamino kori\u0161tenje bespilotnih letjelica i ubijanje putem istih je protuzakonito, da ne govorimo da takva politika stvara jo\u0161 vi\u0161e neprijatelja SAD-u. Pravni postupak zasnovan na po\u0161tivanju zakona osigurava pravo svakog osumnji\u010denika na po\u0161teno su\u0111enje, a ne naprosto njihovo pogubljenje, \u0161to je slu\u010daj s aktualnom politikom ubijanja putem bespilotnih letjelica. \u017denevska konvencija, naime, zabranjuju svjesno i namjerno ubijanje.<\/p>\n

Povjesni\u010dar Michael Ignatieff napisao je kako “od N\u00fcrnberga nadalje, nijedna zemlja nije ulo\u017eila vi\u0161e u razvoju me\u0111unarodnog procesuiranja ratnih zlo\u010dina od SAD-a, nastoje\u0107i istodobno milom ili silom izuzeti ameri\u010dke gra\u0111ane, osobito vojnike, iz njihove prakti\u010dne primjene.” Kakav je va\u0161 komentar na “ameri\u010dki ekscepcionalizam” koji proizlazi iz takove teze?<\/em><\/p>\n

Sla\u017eem se s ovim komentarom. Sjedinjene Dr\u017eave odbijaju ratificirati Rimski statut Me\u0111unarodnog kaznenog suda, premda je ova zemlja vr\u0161ila pritisak za izru\u010denje Gadafijeve administracije Me\u0111unarodnom sudu za ratne zlo\u010dine. Busheva administracija je ucjenjivala stotinu zemalja uskra\u0107ivanjem me\u0111unarodne pomo\u0107i ukoliko ne pristanu na neizru\u010divanje gra\u0111ana SAD-a sudu za ratne zlo\u010dine. Polo\u017eaj Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u tom je, dakle, kontekstu licemjeran.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Marjorie Cohn: Moj je stav od po\u010detka da bi Snowdenu trebalo odobriti azil jer on ima osnovani strah od proganjanja – mu\u010denja, a mo\u017eda i smrtne kazne – u slu\u010daju da ga se izru\u010di SAD-u.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-119596","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119596","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=119596"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119596\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=119596"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=119596"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=119596"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}