{"id":119380,"date":"2013-07-23T07:27:07","date_gmt":"2013-07-23T05:27:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=119380"},"modified":"2013-07-23T07:27:07","modified_gmt":"2013-07-23T05:27:07","slug":"srbija-je-postala-zemlja-treceg-sveta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/23\/srbija-je-postala-zemlja-treceg-sveta\/","title":{"rendered":"Srbija je postala zemlja Tre\u0107eg sveta"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-119381\" title=\"Svetlane (Vukovic i Lukic)\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-300x163.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"163\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-300x163.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-580x315.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-450x244.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-480x261.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-235x127.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-75x40.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-350x190.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic-220x119.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Svetlane-Vukovic-i-Lukic.jpg 640w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Autor: Dejan Ko\u017eul<\/strong><\/p>\n<p>Svetlana Luki\u0107 i Svetlana Vukovi\u0107 od 2000. godine putem emisije i sajta Pe\u0161\u010danik prate demokratski razvoj mladog \u010deda zvanog Srbija. Nedavno su bile u Istanbulu, pratile proteste na ulicama, \u010dime smo i zapo\u010deli razgovor.<\/p>\n<p><em>Kako vam izgledaju protesti na ulicama Istanbula? Koliko od toga dopire do nas?<\/em><\/p>\n<p>Uzbudljivo je gledati kako mladi Turci prvi put u istoriji svoje zemlje poku\u0161avaju da stvore civilno dru\u0161tvo, tra\u017ee vi\u0161e slobode i ne pristaju da budu podmi\u0107eni ekonomskim prosperitetom koji im je donela Erdoganova vladavina u prethodnih 11 godina. Ne pristaju da im zbog toga Erdogan i njegova Partija pravde i razvoja, koja ima apsolutnu vlast, uskra\u0107uje slobodu izra\u017eavanja i okupljanja, odre\u0111uje koja je umetnost \u201cislamska\u201d, koja vrsta obla\u010denja i pona\u0161anja \u017eena je \u201cislamska\u201d. Jednom re\u010dju, tim mladim ljudima sa Taksima dosta je ne samo Erdoganovog autoritarnog na\u010dina vladavine, nego uop\u0161te paternalisti\u010dkog karaktera turske dr\u017eave, onoga \u0161to oni nazivaju devlet baba (otac-dr\u017eava). Me\u0111utim, model te svemo\u0107ne, autoritarne i centralisti\u010dke dr\u017eave nisu izmislili islamisti, oni su ga u velikoj meri nasledili od kemalista. Autoritarni na\u010din vladanja, gu\u0161enje ljudskih prava, negiranje genocida nad Jermenima, turski nacionalizam\u2026 sve to nije izmislio Erdogan, ve\u0107 su ti defekti ugra\u0111eni u temelje Ataturkove Turske. Na Taksimu, prvi put u svojoj istoriji, hiljade gra\u0111ana, me\u0111u kojima su anarhisti, komunisti, liberali, Kurdi, aleviti\u2026 sa velikom stra\u0161\u0107u poku\u0161ava da stvori novu Tursku. Problem je \u0161to je ve\u0107ina njihovih sunarodnika zadovoljna ekonomskim prosperitetom zemlje; oni podr\u017eavaju \u201ciranizaciju\u201d dru\u0161tva, obla\u010de svoje \u0107erke u burke, demonstriraju u znak podr\u0161ke egipatskoj Muslimanskoj bra\u0107i. U Istanbulu se na ulici ose\u0107a koliko je zemlja podeljena \u2013 postoji stra\u0161na energija koja u\u010das mo\u017ee da eskalira u nasilje. Nije da to pri\u017eeljkujem, jer mi se \u010dini da \u0107e Erdoganova policija biti jo\u0161 brutalnija, ali za razliku od Beograda i Srbije, vidi se da su ljudi \u017eivi. Kada se vratite u Beograd, kao da ste si\u0161li nekoliko hiljada milja pod more gde se ni\u0161ta ne pomera. Kao da su svi hibernirani. U zemlji koja se raspada i u kojoj vi\u0161e niko nema ni volje ni snage da zaustavi entropiju.<\/p>\n<p><strong>Energija se tro\u0161i na pre\u017eivljavanje<\/strong><\/p>\n<p><em>Jesu li mogu\u0107e paralele izme\u0111u protesta u Turskoj sada i onoga \u0161ta se u Srbiji de\u0161avalo 1990-ih?<\/em><\/p>\n<p>Mi smo 1990-ih imali autoritarnog ali voljenog vo\u0111u, rat, izolaciju, ekonomsku propast. Bili smo svetski parija. I Turska ima svog autoritarnog i voljenog vo\u0111u, ali on im je obezbedio \u010detverostruko pove\u0107anje standarda, unapredio socijalno i zdravstveno osiguranje, a Turska je postala ozbiljan regionalni faktor. To su jako razli\u010dite polazne osnove za srpski i turski pokret otpora. Zajedni\u010dko im je to \u0161to su protiv sebe imali ogromnu ve\u0107inu stanovni\u0161tva koja je podr\u017eavala vo\u0111e i kojoj ne smeta taj zoolo\u0161ki nacionalizam. Zajedni\u010dko srpskoj i turskoj republici je i to \u0161to, kako je to rekao Orhan Pamuk, u njenim podrumima ima mnogo le\u0161eva: jermenski su stari jedan vek, a srebreni\u010dki nekoliko godina, od kojih je 409 pokopano pre nekoliko dana. Pozicija pobunjenih Turaka je te\u0161ka jer je velik deo stanovni\u0161tva profitirao od ekonomskog razvoja, ljudi su se masovno uklju\u010dili u tu neoliberalnu trku koja se mo\u017ee videti na istanbulskim ulicama od ranog jutra \u2013 svi su zadihani i grozni\u010davi. Pa ipak, mnogo se ljudi uklju\u010dilo u pobunu. Povod je bilo drve\u0107e u parku Gezi, a zavr\u0161ilo se sukobom sa policijom, tra\u017eenjem vi\u0161e slobode. Kod nas su se ovih dana pobunili protiv se\u010de jednog hrasta i na hrastu se sve i zavr\u0161ilo. Svi su sre\u0107ni i zadovoljni jer \u0107e ministar Velimir Ili\u0107, po li\u010dnom nare\u0111enju Aleksandra Vu\u010di\u0107a, ako treba sagraditi nuklearni ki\u0161obran iznad hrasta. Nemam ni\u0161ta protiv hrasta, samo vidim da se ovde sve pretvara u burlesku.<\/p>\n<p><em>U \u010demu je onda problem?<\/em><\/p>\n<p>Kada je ogroman deo stanovni\u0161tva doveden u poziciji da se bori za goli \u017eivot, onda je mogu\u0107nost da se dese socijalni protesti minimalna, jer svu energiju tro\u0161ite na pre\u017eivljavanje. Ne postoji ni neka ideja, neki cilj oko kog bi se ljudi okupili. Dr\u017eava je sistematski ne samo tolerisala, nego kreirala 20.000 sindikata. Ako ima toliko sindikata, zna\u010di da ih ustvari nema, a samim tim nemogu\u0107 je i bilo kakav ozbiljniji sindikalni protest. Ako ljudi i iza\u0111u na ulicu, neka nam je bog na pomo\u0107i: siroma\u0161ni su, gnevni, destruktivni, ali na prvi mig od nezadovoljnih radnika postaju frustrirani Srbi i umesto ispred zgrade Vlade, odu ispred ameri\u010dke, turske, hrvatske ambasade. Nestalo je, skoro bez traga, i ono \u0161to smo stvorili 1990-ih, civilni sektor, manje gra\u0111anske stranke koje bi mogle da pomognu u artikulaciji tog gneva. Sve je to nestalo. Ostao je samo kralj Aleksandar Vu\u010di\u0107 i njegov narod, a izme\u0111u njih niko. To je jako mu\u010dna i besperspektivna situacija.<\/p>\n<p><em>Kamo se izgubila ta energija u civilnom sektoru? Da li je sve zaista bilo samo u novcu kojeg bar 1990-ih nije manjkalo?<\/em><\/p>\n<p>Nedostatak novca je problem, ali mislim da je to i alibi za ose\u0107aj nemo\u0107i i poraza. Ljudi su se umorili, ostarili, umrli. Mnogi su svoje delovanje striktno vezali uz rat i nisu uspeli da se sna\u0111u u civilnim uslovima. I sama se pitam da li smo mi zarobljenici 1990-ih, da li neke stvari ne vidim a trebalo bi. Koren na\u0161e propasti le\u017ei u \u010dinjenici da je ogroman deo stanovni\u0161tva podr\u017eavao Milo\u0161evi\u0107a. Desilo nam se sve \u0161to je logi\u010dno da se desi. Bilo je malo ljudi koji su iz pravih razloga bili protiv njega. Nije bilo dovoljno ljudi koji su hteli da vide da rat nisu osmislili i vodili samo Sloba i Mira, da su taj zlo\u010dina\u010dki i plja\u010dka\u0161ki sistem stvarali mnogi. Ta armija je izgubila nekoliko generala, uniforme su skinute, mnogi su se prestrojili u hodu, ali ne mnogo vi\u0161e od toga; iza\u0161li smo iz rata, ali u mir nismo stigli.<\/p>\n<p><strong>Tadi\u0107 kao neumesna \u0161ala<\/strong><\/p>\n<p><em>Da li je logi\u010dan sled doga\u0111aja aktuelna koalicija?<\/em><\/p>\n<p>Na\u017ealost, jeste. Varvari su sve vreme bili pred vratima. Od trenutka kada smo odustali od lustracije, vrata su im bila \u0161irom otvorena. Ljudi su dovoljno dugo davali \u0161ansu Demokratskoj stranci (DS) da se to ne desi, ali oni su sve to pojeli, upropastili. Pitanje nije bilo da li \u0107e, nego kada \u0107e im ta trula jabuka pasti u krilo. Probali smo da apelujemo da se, sprovo\u0111enjem zakona o lustraciji, ta vrata zatvore, makar za najozlogla\u0161enije Milo\u0161evi\u0107eve saradnike i kaskadere. Mnogi su nas ube\u0111ivali da to nije realno, da tra\u017eimo nemogu\u0107e. Taj tzv. politi\u010dki pragmatizam doveo nas je dotle da smo samo mogli da \u010dekamo Vu\u010di\u0107a i Ivicu Da\u010di\u0107a, u me\u0111uvremenu trule\u0107i sa Borisom Tadi\u0107em. Zid se najzad sam sru\u0161io.<\/p>\n<p><em>Usledila je debata u krugu tzv. druge Srbije. Pe\u0161\u010danik je kritikovan da je zastao u vremenu u kom se ve\u0107 i Vu\u010di\u0107 dovodi u ravan sa \u0110in\u0111i\u0107em. Kako vidite taj sukob?<\/em><\/p>\n<p>Kao izmi\u0161ljen. Tokom predizborne kampanje, jedan deo autora i sagovornika Pe\u0161\u010danika zalagao se za bele listi\u0107e. Neki me\u0111u njima su se predomislili i pozvali da se podr\u017ei manje zlo, a to je navodno Tadi\u0107; Vesna Pe\u0161i\u0107 je posle prvog kruga predsedni\u010dkih izbora pozvala da se glasa za Tomislava Nikoli\u0107a. To je bio taj dijapazon me\u0111u na\u0161im sagovornicima i saradnicima. Na kraju je pobedio Aleksandar Vu\u010di\u0107, odnosno DS je izgubio izbore i prakti\u010dno nestao sa politi\u010dke cene, a Tadi\u0107 sada izgleda kao neka neumesna \u0161ala. Zapomagao je kako su ga izdali intelektualci, odnosno beli listi\u0107i, najbli\u017ei saradnici, voljeni narod, ostao je glup do kraja. Sam se doveo u takvu besmislenu situaciju. Ako \u0107e te sru\u0161iti nekoliko intelektualaca, i to u zemlji u kojoj je to psovka, zna\u010di da nikada nije ni trebalo da postoji\u0161.<\/p>\n<p>Od formiranja nove vlade vodi se rasprava, koja je u me\u0111uvremenu prerasla u buncanje, da li u procenjivanju aktuelne politike treba uzimati u obzir njihovu politi\u010dku i ljudsku biografiju ili ne. Da li moral i politika imaju neke, makar i zaobilazne veze, najzad, da li su Vu\u010di\u0107 i Da\u010di\u0107 do\u017eiveli prosvetljenje, pokajali se za svoje grehe, prigrlili tzv. evropske vrednosti kao svoje najmilije. Svi komplimenti koji im sti\u017eu iz zemlje, rasejanja i sveta baziraju se skoro isklju\u010divo na onome \u0161to su zapo\u010deli da rade po pitanju severa Kosova. Insistiram na tome da su po\u010deli da rade, a \u0161ta \u0107e biti, vide\u0107emo.<\/p>\n<p>Ne postoji budu\u0107e vreme, ve\u0107 samo pro\u0161lo i sada\u0161nje. Na osnovu pro\u0161log vremena i onoga \u0161to se radi danas donosimo neke ocene i procene, kao medij, kao ljudi kojima je u opisu posla da kriti\u010dki sagledavaju \u0161to se de\u0161ava, analiziramo njihove konkretne postupke, a ne samo zgodne dosetke ili krupne re\u010di iza kojih izostaje neka konzistentna politika. Zato je taj spor izmi\u0161ljen i nametnut. Ako je pro\u0161lo vreme izbrisano a budu\u0107e ne postoji, ostaje nam dana\u0161nji dan; hajde da razgovaramo o tome \u0161ta smo to danas uradili, ali stvarno. Dovoljno smo inteligentni da mo\u017eemo da razlikujemo da je potez Ministarstva prosvete (ukidanje male mature, op.a.) takav kakav jeste ne zato \u0161to je ministar iz SPS-a, po mom mi\u0161ljenju zlo\u010dina\u010dke stranke, nego zato \u0161to je taj \u010dovek nesposoban, korumpiran itd. Hajde da vidimo \u0161ta danas nije u redu i \u0161ta bi trebalo da se uradi da ljudi ne bi \u017eiveli kao psi. Ali kao da je mnogima ispod \u010dasti da govore o sada\u0161njem stanju i vremenu. To mo\u017ee svaka budala, veliki umovi ne\u0107e da se tro\u0161e na trivijalnim temama kao \u0161to su zdravstvo, pravosu\u0111e, obrazovanje, kultura, ljudska prava, polo\u017eaj Roma, LGBT, nasilje nad \u017eenama. Ne, mi kao raspravljamo o tome da li je dobro \u0161to Vu\u010di\u0107 \u010dita, ako \u010dita, Radomira Konstantinovi\u0107a i Maksa Vebera. \u0160ta me briga i ako \u010dita. Zanima me da li je \u010ditao sa razumevanjem, \u0161ta je saznao iz toga, da li \u0107e novoste\u010denu pamet da sa\u010duva za sebe ili \u0107e je podeliti sa nama, tj. da li \u0107e najzad prestati da na rukovode\u0107a mesta u kulturnim institucijama dovodi fa\u0161iste. Mnogo je izmi\u0161ljenih tema koje se vuku mesecima i godinama, a prolaze slonovi, propadaju ljudi, prilike, dr\u017eava i dru\u0161tvo se raspadaju, postali smo zemlja Tre\u0107eg sveta.<\/p>\n<p><strong>Stvaranje \u0161ovinisti\u010dkih generacija<\/strong><\/p>\n<p><em>Kada sve sagledamo iz \u0161ireg, regionalnog ugla, slika je sli\u010dna. Kao da biografije politi\u010dara ne postoje, sa posebnom se pa\u017enjom prate samo izvinjenja, uglavnom isprazna i neempati\u010dna?<\/em><\/p>\n<p>Politi\u010dari na Balkanu uo\u010dili su da ovima na Zapadu gestovi ne\u0161to zna\u010de: izvini se nekoliko puta, idi na groblje i prekrsti se, ka\u017ei da \u0107e\u0161 kle\u010dati ako treba i odmah sti\u017eu pohvale. Svi izigravaju Vilija Branta, na sebi svojstven na\u010din. Zaboravljaju da je Brant kleknuo na kraju, prvo su neki zakoni doneti u Bundestagu, pa presude na su\u0111enjima pred doma\u0107im sudovima, pa su unete promene u obrazovni program, pa se ne\u0161to desilo u nema\u010dkom dru\u0161tvu, pa je na kraju usledio taj gest. Ne potcenjujem zna\u010daj simboli\u010dkih gestova, ali oni su bez sadr\u017eine, su\u0161tine. Neka su izvinjenja vi\u0161e zvu\u010dala kao uvrede \u017ertava. Imamo od koga da nau\u010dimo \u0161ta se radi kada jedna dr\u017eava ho\u0107e da se upristoji, da se distancira od svoje pro\u0161losti. Ne vidim da postoji sistematska analiza kako se do toga do\u0161lo, ko je za to odgovoran i \u0161ta o tome pi\u0161e u ud\u017ebenicima na kojima se vaspitavaju budu\u0107e generacije. Kako je mogu\u0107e da se ti navodno izvinjava\u0161 za zlo\u010dine, distancira\u0161 od zlo\u010dinaca, a u isto vreme u dr\u017eavne institucije postavlja\u0161 ljude koji su sve to inspirisali, podr\u017eavali i veli\u010dali, kako to da su Hitlerovi kolaboracionisti postali mu\u010denici koji su spasavali \u201csupstancu srpskog naroda\u201d? Ne, to ne ide jedno sa drugim.<\/p>\n<p>Ako \u017eelite da mi postavite anketno pitanje i da zaokru\u017eim da li je dobro \u0161to je Nikoli\u0107 bio u Zagrebu, odgovor je DA. I \u0161ta da radimo sa tim? \u010cemu slu\u017ee posete ako se u na\u0161im zemljama sistematski i sistemski stvaraju generacije pravih \u0161ovinista, ksenofoba, rasista\u2026, za razliku od roditelja koji su bili komunisti, pa su se preko no\u0107i maskirali u usta\u0161e i \u010detnike iz filmova Veljka Bulaji\u0107a, a onda iz filma pre\u0161li u \u017eivot i po\u010deli da kolju kom\u0161ije. Sada ve\u0107 imamo nekoliko generacija koje su se obrazovale i socijalizovale u postratnom periodu, a to su deca od kojih be\u017eimo na ulici, to su deca koja se kre\u0107u u \u010doporu i koja, \u010dim Zvezda izgubi, idu pred tursku ili bosansku ambasadu da je kamenuju, a usput \u0107e prebiti nekoga za koga posumnjaju da je homoseksualac. Ako u svim istra\u017eivanjima govore da su im najgori neprijatelji \u0160iptari, balije, usta\u0161e i pederi, o kakvim prijateljskim posetama, izvinjavanjima, kle\u010danjima govorimo? Ako Srbija jednog dana i u\u0111e u EU, kako \u0107e ta deca na evropsko tr\u017ei\u0161te rada, gde \u0107e morati da rade u timu sa Afroamerikancima, muslimanima, gej ljudima? Njima su svi neprijatelji, ne treba nam vi\u0161e rat da neko ko nije na\u0161eg roda bude nasmrt prebijen nasred Terazija, kao Bris Taton. To samo dan-dva uznemiri ljude, a onda pro\u0111e, kao hladni letnji pljusak, strese\u0161 se i ide\u0161 dalje. Nama ako ne pogine 8.000 ljudi, onda nema veze. Pa i to se, u slu\u010daju Srebrenice, omalova\u017eava. Da je Bris Taton ostao invalid, nikom ni\u0161ta. Nezgodno je \u0161to je ba\u0161 umro od batina. Izgubili smo kriterijum \u0161ta je integritet tela, \u0161ta je \u017eivot. Ako di\u0161e\u0161 i baulja\u0161, super je. Sami sebi smo ukidali elementarne ljudske osobine i ljudsko dostojanstvo. Kada toga nemate, onda ne mo\u017eete ni da se bunite, a da ne govorimo o politi\u010dkoj kulturi koja nikada nije postojala. Kao u Turskoj \u2013 devlet baba. \u0106uti, slu\u0161aj, ja\u010di tla\u010di, trpen spasen, pognutu glavu sablja ne se\u010de. Sloboda je ovde uvek bila samo eksces.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.novossti.com\/2013\/07\/svetlana-lukic-srbija-je-postala-zemlja-treceg-sveta\/\" target=\"_blank\">Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svetlana Luki\u0107 i Svetlana Vukovi\u0107 od 2000. godine putem emisije i sajta Pe\u0161\u010danik prate demokratski razvoj mladog \u010deda zvanog Srbija. Nedavno su bile u Istanbulu, pratile proteste na ulicama,<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":119381,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-119380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=119380"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/119380\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/119381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=119380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=119380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=119380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}