{"id":118889,"date":"2013-07-17T08:32:55","date_gmt":"2013-07-17T06:32:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=118889"},"modified":"2013-07-17T08:32:55","modified_gmt":"2013-07-17T06:32:55","slug":"diploma-i-sta-sa-njom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/17\/diploma-i-sta-sa-njom\/","title":{"rendered":"Diploma i \u0161ta sa njom"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Aleksej-Kisjuhas.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-118890\" title=\"Aleksej-Kisjuhas\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/Aleksej-Kisjuhas-300x159.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"159\" \/><\/a>Autor: Aleksej Ki\u0161juhas<\/strong><\/p>\n<p>Govor koji se navodno \u010duo na proslavi apsolventske ve\u010deri studenata Filolo\u0161kog fakulteta u Beogradu uzburkao je ovda\u0161nje dru\u0161tvene mre\u017ee. Pod pretpostavkom da je doti\u010dni verno prenesen u \u0161tampanim medijima, sam govor se po\u010deo \u0161iriti doma\u0107im internetima. I to brzinom la\u017enih motivacionih citata Ive Andri\u0107a ili la\u017enih izjava Merilin Monro, svejedno.<\/p>\n<p>Za eventualno neobave\u0161tene, re\u010d je o obra\u0107anju apsolventima navedenog fakulteta koje je bilo posve\u0107eno odbrani profesije profesora, ve\u010ditim temama \u201epravih vrednosti\u201c, uz sporadi\u010dnu pljuvku po rijaliti programima, onako, umesto kusura. A iako je vlada Da\u010di\u0107-Vu\u010di\u0107 poslala tezu o \u201edve Srbije\u201c na \u0111ubri\u0161te istorije, mi\u0161ljenja o ovom govoru danas su podeljena poput tog bla\u017eenopo\u010div\u0161eg rova. I zato, \u010dak i ako posredi nije autenti\u010dna stvar, ve\u0107 nekakav marketin\u0161ki trik ili sli\u010dna ujdurma, objavljene i na\u0161iroko \u201e\u0161erovane\u201c re\u010di zaslu\u017euju pa\u017enju i komentar kao fenomen nezavisan od izvora.<\/p>\n<p>Prvo, ispravni momenti. Prosvetni sistem je zaista u potpunom haosu i demonstrira jedino to da je dno pomi\u010dno. Zatim, ru\u0161enje motivacije kod ljudi anga\u017eovanih u prosveti je va\u017ean problem, a govor karakteri\u0161e i jedna ipak lucidna rasprava o ispraznom karakteru mnogih novih zanimanja. Kona\u010dno, savetima o tome da budu\u0107i profesori treba da izvuku najbolje iz svojih u\u010denika, da treba da prepoznaju njihov trud i sli\u010dno, zaista se nema \u0161ta mnogo prigovoriti. Me\u0111utim, saveti o tome da treba voleti svoju zemlju i ostajati u njoj ve\u0107 su nas jahali. U\u010denje dece patriotizmu, tom poslednjem uto\u010di\u0161tu hulja? Bilo je dosta za jedan \u017eivot.<\/p>\n<p>S druge strane, navedeni govor je i dru\u0161tveno anahron i individualno arogantan. Na primer, do zvanja profesora zapravo se uop\u0161te ne mora sti\u0107i upornim i vrednim radom, kako se u govoru tvrdi. Od sitno ispisanih pu\u0161kica do krupno sa\u017evakanih skripti, mnogi dana\u0161nji profesor nije uradio svoj doma\u0107i zadatak dok je bio na fakultetu. A do vlasni\u0161tva nad restoranima, firmama i privatnim avionima \u2013 koji se u govoru kontrastiraju profesorluku \u2013 mo\u017ee se sti\u0107i preko no\u0107i, ali i izuzetnim radom i trudom. Odmeravanje ta dva truda sa jasnim sklonostima prema prvom mo\u017ee nam prijati, ali ga to ne \u010dini manje bahatim. Zatim, uporno se i samozaljubljeno poni\u017eavaju gotovo sve ostale profesije, a \u010dak se i \u010dasovi srpskog jezika (\u201eglavni predmet, prvi u rubrici u dnevniku\u201c) uzdi\u017eu iznad ostalih.<\/p>\n<p>U govoru se kritikuje \u010dak i praksa promene zanimanja (\u201efoliranti koji menjaju profesije kao prljave \u010darape\u201c), u jednoj prili\u010dno stati\u010dnoj viziji koja je u nesaglasju sa stvarno\u0161\u0107u i zahtevima savremenog dru\u0161tva. Profesori marksizma, te op\u0161tenarodne odbrane i dru\u0161tvene samoza\u0161tite su, prema ovakvim porukama, trebali ostajati u svojim \u010darapama, koliko god da vonjaju? Kona\u010dno, zar je dovoljno samo samozadovoljno biti profesor? Profesorke sociologije, dakle, profesije ovog kolumniste, jesu i Mirjana Markovi\u0107 i Vesna Pe\u0161i\u0107. Bi\u0107e da se ne broji samo seksi diploma. Jer, da je tako, njena jedina funkcija bila bi u tome da se majka u frizerskom salonu, a otac u kafani (mo\u017ee i obrnuto, moderno je doba) pohvali da je derle diplomiralo.<\/p>\n<p>Svakako najdramati\u010dniji trenutak govora je poziv na \u201ekretanje u rat protiv svih starleta, sponzoru\u0161a, peva\u010dica, manekenki, tajkuna i biznismena\u201c. Veli govorancija da se bitke vode u u\u010dionici i da traju po 45 minuta, dakle stilska je figura i mo\u017eemo da odahnemo, ali, zaista \u2013 u rat? Otkud ta neodoljiva privla\u010dnost onih bolje obrazovanih da sa ratoborne visine gledaju na one koji to nisu? Da li je to taj famozni bolonjski \u201edodatak diplomi\u201c? Posebna je tema \u0161to govor karakteri\u0161e fundamentalna logi\u010dka gre\u0161ka: on polazi od premise da je obrazovni sistem uru\u0161en a deca nezainteresovana, a zatim gradi argumente oko toga da je jedino diploma (profesora) va\u017ena, te da samo ona istinski hvata boga za testis (\u201eOd \u010dasa srpskog do kosmosa!\u201c). Bi\u0107e da se do \u010dasova logike nije stiglo, od tolikog \u010duvanja \u201ena\u0161eg jezika i kulture\u201c.<\/p>\n<p>U \u010demu je zaista problem ili logi\u010dka gre\u0161ka? U tome \u0161to navedeni govor zapravo ne govori o obrazovanju, ve\u0107 o popisu dru\u0161tvenih problema iz jednog vrlo li\u010dnog i uskogrudog ugla. A u trenucima kada o nekakvom \u0161kolovanju i govori, on govori o formi, a ne o su\u0161tini: kako se pona\u0161ati pred drugima, kako unaokolo deliti patriotske i kulturnja\u010dke lekcije i kako istovremeno dr\u017eati i nos i trajnu visoko. Mo\u017eda je to sasvim u redu i prikladno za apsolventsko ve\u010de \u2013 malo motivacije nije na odmet dok \u017euljaju \u0161tikle i padaju bretele. Su\u0161tina uop\u0161te nije u navodnom autoru govora, ve\u0107 u onom mnogobroju spremnih delitelja ovog teksta koji time poru\u010duju da i oni dele takve stavove jer su i sami, ah, tako visoko obrazovani. A to \u0161to se u\u010dilo no\u0107 pred ispit, polagalo na \u201ebubice\u201c i napijalo zbog \u0161estice, tada je manje va\u017eno.<\/p>\n<p>Ironi\u010dno, ali upravo bi famozne starlete, u pauzi \u010ditanja \u201eTolstojevskog\u201c, potpisale ovako fini manifest diplomi kao sredstvu za trpanje prstiju u oko drugima. Ideje poput ovih zapravo su isprazne besmislice \u201efinih ljudi Srbije\u201c koji, kada amaterski ne glume Paola Koelja ili Nika Vuji\u010di\u0107a, razotkrivaju duboko zatvorenu svest. \u017delju za preoblikovanjem sveta isklju\u010divo po sopstvenom ukusu i li\u010dnom shvatanju vrednosti i kulture, uz \u017eelju za regrutovanjem armije koja \u0107e misliti isto.<\/p>\n<p>I ovaj kolumnista i asistent dr\u017ei mnoge ve\u017ebe studentima na univerzitetu. Iz sociologije, discipline koja nije prva po rubrikama u dnevniku niti po rubrikama Zavoda za zapo\u0161ljavanje. I (budu\u0107i) sociolozi pate od predimenzionirane slike o samima sebi, u \u010demu ih on na svojim \u010dasovima poku\u0161ava i razuveriti i obeshrabriti. Govori im da umesto da menjaju dru\u0161tvo, a mnogi se upisuju sa tom namerom, prvo poku\u0161aju da ga dobro razumeju. I to da bi taj kratak trenutak vremena koji nazivamo \u017eivotom ispunili smislom. I ube\u0111uje ih u to da polaganje ispita i sticanje diplome zapravo i nisu toliko va\u017eni. Jer su na\u0161i \u017eivoti kratki, te\u0161ki i u krajnjoj liniji besmisleni. Da li zaista \u017eelimo da ih potro\u0161imo u ube\u0111ivanju drugih da nemaju pojma i krojenju sveta po svojoj volji?<\/p>\n<p>Ne, svojoj egzistenciji smo du\u017eni jedno usredsre\u0111ivanje na puno ozbiljnija pitanja i na mnogo ve\u0107e i \u010dvr\u0161\u0107e stvari u sveop\u0161toj sitno\u0107i i banalnoj prolaznosti. Ta \u010dvrsta stvar je znanje i ono zapo\u010dinje radoznalo\u0161\u0107u. . Jednim interesovanjem i stra\u0161\u0107u za spoznajom sebe i sveta unaokolo, za preispitivanjem i istra\u017eivanjem bez unapred zadatih re\u0161enja i svesrdnog nutkanja pravih vrednostiDakle, u usvajanju \u0161irokog znanja o svetu u kojem \u017eivimo, koje je zapravo samo sebi cilj. Ne da bismo bili bolji od drugih, ve\u0107 da bismo bili bolji za sebe. Klju\u010d je u postavljanju pitanja koja su \u201eve\u0107a od \u017eivota\u201c i na\u0161e tupe egzistencije koju zovemo karijerom. Tek tada razbijamo za\u010darani krug banalnosti i prozaike. Me\u0111u mladim ljudima koji dolaze na fakultete treba probuditi neprekidnu \u017eelju za zapitano\u0161\u0107u i za saznavanjem, a ne \u017eelju za deljenjem lekcija i posmatranjem drugih sa visine. Filozofska poenta je zavoleti ljubav prema znanju, a ne prema profesiji. Samo tada diploma ima smisla.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.danas.rs\/danasrs\/kolumnisti\/diploma_i_sta_sa_njom.889.html?news_id=264295\" target=\"_blank\">Danas<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p> Jednim interesovanjem i stra\u0161\u0107u za spoznajom sebe i sveta unaokolo, za preispitivanjem i istra\u017eivanjem bez unapred zadatih re\u0161enja i svesrdnog nutkanja pravih vrednostiDakle, u usvajanju \u0161irokog znanja o svetu u kojem \u017eivimo, koje je zapravo samo sebi cilj. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-118889","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118889","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=118889"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118889\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=118889"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=118889"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=118889"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}