{"id":118586,"date":"2013-07-13T16:38:38","date_gmt":"2013-07-13T14:38:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=118586"},"modified":"2013-07-13T16:38:38","modified_gmt":"2013-07-13T14:38:38","slug":"cuvarkuca-lijek-za-sve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/13\/cuvarkuca-lijek-za-sve\/","title":{"rendered":"\u010cuvarku\u0107a lijek za sve"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>\u010cuvarku\u0107a je zanimljiva biljka koja se \u010desto koristi kao lijek u narodnoj medicini. Interesantna je po\u010dev\u0161i od svog naziva, preko izgleda, pa do ljekovitih svojstava.<\/p>\n

Naziv je dobila zbog narodnog vjerovanja da \u010duva i \u0161titi ku\u0107u i porodicu od po\u017eara, bolesti, udara groma, vampira, vje\u0161tica i ostalih nepo\u017eeljnih pojava.<\/p>\n

\u010cuvarku\u0107a je mesnata, so\u010dna biljka, debelih, ovalnih listova slo\u017eenih u rozetu. U sredini biljke razvija se cvjetna stabljika koja nosi skup, naj\u010de\u0161\u0107e ru\u017ei\u010dastih, cvjetova.<\/p>\n

LJEKOVIT SOK IZ LISTA: Analizom je utvr\u0111eno da je \u010duvarku\u0107a bogata antibakterijskim materijama i polisaharidima koji blagotvorno djeluju na imuni sistem. \u010cuvarku\u0107a sadr\u017ei jabukovu i mravlju kiselinu i njihove soli. Njeno mesnato, so\u010dno li\u0161\u0107e bere se tokom ljeta, za vrijeme cvjetanja. Kao i kod aloje, za lije\u010denje se koristi svje\u017ee cije\u0111en sok iz listova koji poma\u017ee kod nervnog rastrojstva, padavice, nemirnih snova i dje\u010djih strahova.<\/p>\n

Svje\u017ee zdrobljeni listovi ili svje\u017ee iscije\u0111en sok blagotvorno djeluju na bradavice, \u010direve, rane i opekotine, kurje o\u010di, ten i sun\u010deve pjege. Oblog od svje\u017ee cije\u0111enog soka listova \u010duvarku\u0107e poma\u017ee u ubla\u017eavanju bolova i smanjuje otok od uboda insekta.<\/p>\n

RASTVARA CERUMEN U UHU: Ipak, svje\u017e sok \u010duvarku\u0107e od pamtivjeka se koristi kao terapija za upalu uha i nagluvost, naro\u010dito ako je posljedica nakupljanja cerumena, \u010dvrstog, \u017eutog sekreta. Sok \u010duvarku\u0107e ga rastvara, \u0161to automatski dovodi do popu\u0161tanja pritiska u u\u0161ima.<\/p>\n

Ako vas mu\u010de bolovi u u\u0161ima, uzmite nekoliko listova \u010duvarku\u0107e, prepolovite ih i iscijedite u uvo nekoliko kapi soka. On u u\u0161noj \u0161upljini treba da stoji veoma kratko, ali to \u0107e biti dovoljno da bol popusti, a zatim potpuno prestane.<\/p>\n

Kad je rije\u010d o lije\u010denju opekotina, potrebno je ne\u0161to vi\u0161e listi\u0107a \u010duvarku\u0107e iz kojih \u0107ete sok istisnuti direktno na bolno mjesto, dok se za lije\u010denje rana od udaraca, nagnje\u010denja i otoka koristi mast od ove dragocjene biljke.<\/p>\n

MAST ZA OPEKOTINE I RANE: Od \u010duvarku\u0107e mo\u017eete napraviti mast koja poma\u017ee kod opekotina i rana. U dublju posudu stavite \u0161aku smrvljenih listi\u0107a \u010duvarku\u0107e, devet ka\u0161ika vode i 200 grama sitno isjeckanog svinjskog sala, pa kuvajte na tihoj vatri dok ne po\u010dne da se odvaja mast. Kad se smjesa ujedna\u010di, procijedite je kroz sito i sipajte u porcelanske posude. Sa\u010dekajte da se mast ohladi i stegne, pa posude stavite u fri\u017eider ili na neko drugo hladno i mra\u010dno mjesto. Ova mast se koristi za lije\u010denje rana, a dobra je i za ubla\u017eavanje pjega od sun\u010danja.<\/p>\n

POMA\u017dE KOD \u010cIRA NA \u017dELUCU: Ako imate \u010dir na \u017eelucu ili obilne menstruacije, probajte \u010daj od \u010duvarku\u0107e. Jednostavno se priprema i veoma je ljekovit. U \u010detvrt litra vode stavite 12 grama osu\u0161enih ili 10 grama svje\u017eih listova \u010duvarku\u0107e i kuvajte 15 minuta, a zatim procijedite i ostavite da se prohladi. Ujutro popijte \u0161olju \u010daja na prazan \u017eeludac, a kasnije na svakih sat vremena po jednu supenu ka\u0161iku, dok ne popijete pripremljenu koli\u010dinu.<\/p>\n

Ovaj \u010daj je dobar i za ispiranje usta ako imate afte ili ranice, te za ispiranje grla zahva\u0107enog gnojnom anginom.<\/p>\n

Pominjao je i Karlo Veliki<\/p>\n

\u010cuvarku\u0107a (Sempervivum tectorum) je vi\u0161egodi\u0161nja biljka iz porodice Crassulaceae. Zovu je brojim imenima: gromovna trava, gromovik, vazda\u017eiv, cmili\u0107, glavoto\u0107. Uzgaja se uglavnom kao ukrasna biljka, a ima i ljekovito djelovanje. Postoji veliki broj sorti. Vrlo je otporna na su\u0161u i visoke temperature. Poznata je od davnina, \u010dak se spominje u dokumentima Karla Velikog kao “biljka koju svi moraju uzgajati na krovovima ku\u0107a”, jer je smatrano da \u0161titi od vatre i udara groma. Zbog tog mita (lat. tectorum – na krovu) dobila je i svoj latinski naziv tectorum.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010cuvarku\u0107a je zanimljiva biljka koja se \u010desto koristi kao lijek u narodnoj medicini. Interesantna je po\u010dev\u0161i od svog naziva, preko izgleda, pa do ljekovitih svojstava. Naziv je dobila zbog narodnog vjerovanja da \u010duva i \u0161titi ku\u0107u i porodicu od po\u017eara, bolesti, udara groma, vampira, vje\u0161tica i ostalih nepo\u017eeljnih pojava. \u010cuvarku\u0107a je mesnata, so\u010dna biljka, debelih, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":118587,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-118586","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=118586"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118586\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/118587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=118586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=118586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=118586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}