{"id":118212,"date":"2013-07-09T08:20:09","date_gmt":"2013-07-09T06:20:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=118212"},"modified":"2013-07-09T08:20:09","modified_gmt":"2013-07-09T06:20:09","slug":"podmukli-kancerogeni-u-nasoj-okolini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/09\/podmukli-kancerogeni-u-nasoj-okolini\/","title":{"rendered":"Podmukli kancerogeni u na\u0161oj okolini"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/otrov.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-118213\" title=\"otrov\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/07\/otrov.jpg\" alt=\"\" width=\"99\" height=\"105\" \/><\/a>Opasne hemikalije vrebaju i iz predmeta u kojim ih uop\u0161te ne o\u010dekujete i podmuklo naru\u0161avaju va\u0161e zdravlje.<\/p>\n<p>Da nije dovoljno samo zdravo se hraniti i imati redovnu fizi\u010dku aktivnost kako biste bili zdravi, dokazuje i \u010dinjenica da mnogi predmeti s kojima dolazimo u dodir svakodnevno predstavljaju rizik za na\u0161 organizam.<\/p>\n<p>Nnekoliko najopasnijih:<\/p>\n<p><strong>Deterd\u017eent za ve\u0161<\/strong><\/p>\n<p>Opasna hemikalija: 1,4-dioxane<\/p>\n<p>Nivo pretnje: 3 (na skali od 1-5)<\/p>\n<p>Deterd\u017eenti mo\u017eda uklanjaju mrlje, ali iza sebe ostavljaju i opasne hemikalije. Jedna grupa za o\u010duvanje \u017eivotne sredine je 2011. otkrila da se u deterd\u017eentima za ve\u0161 nalazi 1,4-dioksan. Ova hemikalija nije dokazano kancerogena za ljude, ali je kod mi\u0161eva izazvala tumore jetre i nosa.<\/p>\n<p>\u0160to je jo\u0161 gore, ne\u0107ete je na\u0107i na deklaraciji, jer predstavlja ne\u010disto\u0107u, a ne sastojak deterd\u017eenta.<\/p>\n<p>Kako da se za\u0161titite: Odaberite \u201czelene\u201d deterd\u017eente, ili nau\u010dite da \u010ditate izme\u0111u redova. Polietilen, polietilen glikol, PEG, poliokietilen, i sve re\u010di koje sadr\u017ee \u201coxynol\u201d ili \u201ceth\u201d su signal da se u deterd\u017eentu mo\u017eda nalazi dioksan.<\/p>\n<p><strong>Majice koje se ne gu\u017evaju<\/strong><\/p>\n<p>Opasna hemikalija: Formaldehid<\/p>\n<p>Nivo pretnje: 2<\/p>\n<p>Postoje dokazi da je ova hemikalija odgovorna za nazalne i respiratorne kancere kod ljudi.<\/p>\n<p>Kako da se za\u0161titite: Izbegavajte takve tkanine i opredelite se za prirodne materijale, koji dodu\u0161e moraju da se peglaju. Ako ste navikli da koristite ode\u0107u koja se ne gu\u017eva, barem je operite pre nego \u0161to je obu\u010dete prvi put.<\/p>\n<p>Jedan ciklus pranja mo\u017ee smanjiti otpu\u0161tanje formaldehida i za 60 odsto.<\/p>\n<p><strong>Pomfrit, \u010dips, hleb&#8230;\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>Opasna hemikalija: Akrilamid<\/p>\n<p>Nivo pretnje: 3<\/p>\n<p>Akrilamid je hemikalija koja se koristi za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda, ali vol\u0161ebno dolazi i do na\u0161e trpeze.<\/p>\n<p>Naime, kada se hrana bogata ugljenim hidratima sprema na visokim temperaturama, amino kiselina asparagin reaguje sa \u0161e\u0107erom u hrani i formira akrilamid.<\/p>\n<p>U kontaktu sa ovom hemikalijom, dolazi do mutacija DNK, koje kasnije mogu dovesti do kancera.<\/p>\n<p>Kako da se za\u0161titite: Uvek sami spremajte hranu i to na \u0161to ni\u017eim temperaturama. Ako pr\u017eite, izbegavajte da jedete delove koji su pocrneli. Tako\u0111e, poma\u017ee i ako krompire potopite u vodu dva sata pre spremanja.<\/p>\n<p><strong>Papirne \u010da\u0161e<\/strong><\/p>\n<p>Opasna hemikalija: Stiren<\/p>\n<p>Nivo pretnje: 1<\/p>\n<p>Postoje osnovane sumnje da je stiren kancerogen za ljude i da se razla\u017ee na prostije hemikalije koje izazivaju o\u0161te\u0107enja DNK.<\/p>\n<p>Kako da se za\u0161titite: Izbegavajte papirne \u010da\u0161e, naro\u010dito za kafu, budu\u0107i da reaguje na visokim temperaturama.<\/p>\n<p><strong>Sme\u0111i pirina\u010d<\/strong><\/p>\n<p>Opasna hemikalija: Arsenik<\/p>\n<p>Nivo pretnje: 5<\/p>\n<p>Pojedini brendovi sme\u0111eg pirin\u010da sadr\u017ee vi\u0161e arsenika, nego \u0161to je to slu\u010daj sa belim. Arsenik mo\u017ee onesposobiti sistem regeneracije DNK i dovesti do kancerogenih mutacija.<\/p>\n<p>Kako da se za\u0161titite: Isperite pirina\u010d pre pranja dok voda ne postane potpuno prozirna. Kupite ve\u0107i lonac i kuvajte pirina\u010d u \u0161to ve\u0107oj koli\u010dini vode, a zatim ocedite vi\u0161ak te\u010dnosti, umesto da \u010dekate da je zrnca upiju.<\/p>\n<p>Nedeljno nemojte jesti vi\u0161e od dva obroka koja sadr\u017ee sme\u0111i pirina\u010d.<\/p>\n<p><strong>Elektronske cigarete<\/strong><\/p>\n<p>Opasna hemikalija: Nitrozamin<\/p>\n<p>Nivo pretnje: 3<\/p>\n<p>Elektronske cigarete mogu predstavljati rizik za kancer gotovo jednako kao \u201cprave\u201d. Nitrozamin, kancerogeni sastojak duvana, nalazi se i u nekim brendovima elektronskih cigareta.<\/p>\n<p>\u010cak i ako niste pu\u0161a\u010d, mo\u017eda dolazite u dodir s njom, jer se mo\u017ee formirati i kada kiselina iz va\u0161eg \u017eeluca odreaguje sa nitritima i nitratima iz brze hrane i mesnih prera\u0111evina.<\/p>\n<p>Kako da se za\u0161titite: Ako pu\u0161ite bilo koju vrstu cigareta, vreme je da ih ostavite. Prema studiji sprovedenoj na Univerzitetu u Viskonsinu, pu\u0161a\u010di koji postepeno smanjuju broj cigareta, pre prestanka pu\u0161enja, ili pre\u0111u na elektronske cigarete, \u010de\u0161\u0107e se vra\u0107aju duvanu, od onih koji jednostavno \u201cpreseku\u201d.<\/p>\n<p>Smanjite i unos prera\u0111evina ili promenite na\u010din na koji spremate hranu. Kuvanje i pe\u010denje u rerni su mnogo bolji od pr\u017eenja.<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Opasne hemikalije vrebaju i iz predmeta u kojim ih uop\u0161te ne o\u010dekujete i podmuklo naru\u0161avaju va\u0161e zdravlje. Da nije dovoljno samo zdravo se hraniti i imati redovnu fizi\u010dku aktivnost kako biste bili zdravi, dokazuje i \u010dinjenica da mnogi predmeti s kojima dolazimo u dodir svakodnevno predstavljaju rizik za na\u0161 organizam. Nnekoliko najopasnijih: Deterd\u017eent za ve\u0161 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-118212","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118212","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=118212"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118212\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=118212"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=118212"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=118212"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}