{"id":118150,"date":"2013-07-09T08:22:32","date_gmt":"2013-07-09T06:22:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=118150"},"modified":"2013-07-08T09:23:10","modified_gmt":"2013-07-08T07:23:10","slug":"30-godina-svjetla-rijeci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/09\/30-godina-svjetla-rijeci\/","title":{"rendered":"30 godina Svjetla rije\u010di"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Boji\u0107 je glavni urednik franjeva\u010dkog mjese\u010dnog lista Svjetlo rije\u010di. Na Franjeva\u010dkoj teologiji u Sarajevu predaje komunikologiju. Direktor je Internacionalnog Multireligijskog Interkulturnog Centra IMIC – “Zajedno” u Sarajevu. S njim smo razgovarali o Svjetlu rije\u010di, franjevcima, religiji i nacionalizmu, intelektualcima, \u201cdevalvaciji\u201c vjere…<\/p>\n

Prometej<\/strong> Od pokretanja Svjetla rije\u010di, mjese\u010dnika bosanskih franjevaca, pro\u0161lo je ve\u0107 30 godina. Opi\u0161ite nam ukratko koncepciju tog lista i njegov razvoj od 1983. godine do dana\u0161njeg dana.<\/em><\/p>\n

Koncepcija lista je sadr\u017eana u Izjavi koju su pokreta\u010di objavili u prvom broju Svjetla rije\u010di (travanj, 1983), ali ona je razvijana i u godinama poslije. U toj programatskoj izjavi izneseni su povijesni specifikumi bosanskih franjevaca, karakteristi\u010dni za sva podru\u010dja njihova djelovanja u Bosni, pa tako i za ono publicisti\u010dko. Stoga i program lista, makar je rije\u010d o jednom vjerskom listu, nadilazi strogo konfesionalno i crkveno, i nastavljaju\u0107i na dotada\u0161nju bosansko-franjeva\u010dku publicisti\u010dku tradiciju \u017eeli pratiti novu teologiju medija, suvremena dru\u0161tvena zbivanja, njegovati otvoreni dijalog s drugima, usvajati na\u010dela novinarske etike ali i uop\u0107e civilizacijska dostignu\u0107a moderne i sekularne ideje. Moglo bi se kazati kako koncept Svjetla rije\u010di slijedi najva\u017eniju paradigmu bosanskih franjevaca a ona je utemeljena Zvizodvi\u0107evim susretom sa sultanom na milodra\u0161kom polju, kojim je posvjedo\u010dena vjernost \u017eivotu i djelovanju i nastojanju da se ono nastavi usprkos svim promjenama i te\u0161ko\u0107ama ili “zahvaljuju\u0107i” ba\u0161 njima. Najbolje ju je izrazio u novijoj povijesti, u kontekstu u kojem mi ovdje govorimo (kontekst moderne i novih ideja, kulture, publicistike itd.) Ivan Frano Juki\u0107 \u2013 prvi i najistaknutiji predstavnik modernih ideja u Bosni i Hercegovini, progonjen od onda\u0161njih vlasti, ali i neshva\u0107en me\u0111u svojim franjevcima. Moglo bi se spomenuti i mnoge druge bosanske franjevce na \u010dijim idejama i djelovanju izrasta koncept Svjetla rije\u010di, ali iz novije povijesti spomenimo Josipa Marku\u0161i\u0107a u ime svih onih koji su, okupljeni oko Dobrog pastira, i dru\u0161tveno i kulturno i publicisti\u010dki anga\u017eirani slijedili tu paradigmu, uklju\u010duju\u0107i i dana\u0161nje \u017eivu\u0107e franjevce. Takav na\u010din \u017eivota i djelovanja bosanskih franjevaca nije nailazio i ne nailazi na op\u0107e odobravanje, osobito ne u nacionalisti\u010dkim i klerikalisti\u010dkim krugovima. On ponekad ne nailazi na odobravanje ni me\u0111u nekim bosanskim franjevcima. No, to je slu\u010daj i s mnogim drugim medijima koji se ne \u017eele dodvoravati i prilago\u0111avati masama i zbog njih spu\u0161tati ljestvicu vrednota.<\/p>\n

Prometej<\/strong> Za\u0161to su hercegova\u010dki franjevci, koji su do 1992. sudjelovali u izdavanju lista, napustili projekt? Koji je to neoprostiv \u201cgrijeh\u201c po\u010dinjen, \u0161to je to u Svjetlu rije\u010di bilo za njih neprihvatljivo?<\/em><\/p>\n

O tome za\u0161to su hercegova\u010dki franjevci napustili Uredni\u0161tvo lista, vi\u0161e bi svakako mogli kazati urednik i \u010dlanovi uredni\u0161tva toga vremena. No, stvari su, \u010dini se, iz kasnijeg razvoja doga\u0111aja postale prili\u010dno jasne. Bila je to ipak nepremostiva razlika u vi\u0111enju Bosne i Hercegovine, posebno Bosne, hrvatskog pitanja i bosanskih katolika i Hrvata. Ta razlika postoji i danas, iako su rat, pora\u0107e i osobito slu\u017ebena politi\u010dko-medijska agitacija uz pristajanje i nekih vjerskih poglavara u\u010dinili da se i me\u0111u bosanskim Hrvatima i katolicima (na\u017ealost, i nekim bosanskim franjevcima) pro\u0161iri “hercegova\u010dki sindrom” odbacivanja Bosne i Hercegovine kao dr\u017eave i dru\u0161tva, kao povijesne datosti i kulturne, sociolo\u0161ke i politi\u010dke mogu\u0107nosti. Trebalo bi puno vi\u0161e prostora da se analizira taj kompleksni fenomen, ali jasno je i neutralnom promatra\u010du da ovakav koncept Svjetla rije\u010di nije spojiv s onima koji su podr\u017eavali i podr\u017eavaju hercegbosansku, kasnije samoupravnu, pa troentitesku i kona\u010dno “narodno-saborsku” politiku i koji i danas \u017eale \u0161to se ciljevi te politike nisu ostvarili. S tim u vezi treba kazati kako hercegova\u010dke franjevce ne mo\u017eemo jednostavno teretiti \u2013 jer je rije\u010d o op\u0107oj tendenciji i jer to na koncu spada na eti\u010dko-vjerni\u010dku razinu \u2013 zbog \u0161utnje o zlu koje se doga\u0111alo na “njihovu” podru\u010dju, zbog \u0161utnje o progonima i zlo\u010dinima nad ljudima druge vjere i nacionalnosti, osobito nad Bo\u0161njacima zbog \u0161utnje o logorima. No, mo\u017ee ih se sasvim jasno teretiti da su sasvim jasno i konkretno bili sudionici (ponekad i kreatori) u politici koja je za cilj imala preseljenje (tj. etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, a onda i ubijanje i progon) bosanskih Hrvata te njihovo “udomljivanje” na “svome” \u2013 na hercegova\u010dkoj kr\u0161noj grudi. Jo\u0161 se nitko ozbiljnije nije pozabavio tim segmentom ratne pri\u010de, posebno na\u010dinima manipulacije prognanih bosanskih katolika i njihovim \u017eivotima u “hercegova\u010dkom su\u017eanjstvu”. Ni danas se ni\u0161ta bitno nije promijenilo: ve\u0107ina hercegova\u010dkih franjevaca i dalje stoji uz tu politiku i s prezirom, podsmijehom i omalova\u017eavanjem gledaju na sve koji o tome kriti\u010dki govore. U neformalnim razgovorima s tim ljudima dolazi jo\u0161 vi\u0161e do izra\u017eaja monstruoznost te politike, odsutnost bilo kakve samokritike pa i empatije za desetke tisu\u0107a ljudi koji su bili \u017ertve etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, ali i nezadovoljstva i gor\u010dine \u0161to hercegbosanski projekt nije sproveden do kraja. Neki od njih su anga\u017eirani i u hercegova\u010dkom Ve\u010dernjem listu \u2013 mediju koji se me\u0111u bosansko-hercegova\u010dkim Hrvatima nametnuo kao \u201ehrvatski i katoli\u010dki\u201c koji gotovo svakodnevno otvoreno i ujedno podmuklo likuje nad sada\u0161njom sudbinom bosanskih Hrvata, medij koji podgrijava mr\u017enju protiv muslimana i u kojem nema nijedne kriti\u010dke rije\u010di o republi\u010dko-srpskoj ili hercegbosanskoj politici. Ali zato su te stranice pune tekstova o \u201emuslimanskim zavjerama\u201c i opasnostima za \u201ehri\u0161\u0107anski savez\u201c Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Oni su dio velike ideolo\u0161ke ma\u0161inerije koju podr\u017eavaju i ve\u0107ina profesora Sveu\u010dili\u0161ta u Mostaru, ali i kulturne i druge institucije, gotovo bez iznimke.<\/p>\n

Prometej<\/strong> Svjetlo rije\u010di se uglavnom optu\u017euje da je premalo hrvatsko i katoli\u010dko, od strane onih \u2013 kako ja vidim \u2013 kojima je hrvatstvo i katoli\u010danstvo, i to kao ideolo\u0161ka i identitarna kategorija, \u010desto ispred etike i samoga kr\u0161\u0107anstva. Kako tome odgovoriti?<\/em><\/p>\n

Takvi prigovori prate Svjetlo rije\u010di otkako je pokrenuto: ve\u0107 tada (1983) se govorilo da bosanski franjevci pokre\u0107u \u201elijevo orijentirani list\u201c kako bi istisnuli vjerske medije iz Hrvatske, ponajprije Glas Koncila. Oni koji danas prigovaraju Svjetlu rije\u010di da je \u201epremalo hrvatsko i katoli\u010dko\u201c, razumijevaju hrvatstvo u nacionalisti\u010dkom i fa\u0161isti\u010dko-endehazijskom kontekstu \u2013 onako kako ga je razumijevala hrvatska politika u Drugom svjetskom ratu, pa onda devedesetih ali i danas, a katoli\u010danstvo kao ne\u0161to \u0161to se po prirodi stvari poistovje\u0107uje s hrvatstvom, a onda i kao puku poslu\u0161nost vo\u0111ama katolika u Bosni i Hercegovini koji ga nerijetko svode na hijerarhijsko-klerikalni katolicizam. Nacionalna i vjerska pripadnost su va\u017eni elementi identiteta i Svjetlo rije\u010di nastoji uva\u017eavati i prava i interese katolika i Hrvata, ali ne na spomenutoj matrici koju zagovaraju njihovi samoprozvani branitelji, a zapravo profiteri la\u017eiranog “nacionalnog i vjerskog jedinstva”.<\/p>\n

Najbolje se to primjerice vidi u prilozima o prognanim katolicima i Hrvatima \u2013 reporta\u017eama koje od po\u010detka rata svjedo\u010de o obi\u010dnim ljudima, njihovim sudbinama i zlim politikama koje su ih dovele u taj polo\u017eaj. O tim katolicima i Hrvatima u drugim vjersko-hrvatskim medijima jedva da se ne\u0161to pi\u0161e a i kad se pi\u0161e, onda se to \u010dini iz klerikalno-nacionalne perspektive koja stereotipizira nacionalnu i vjersku pripadnost na matrici tu\u0111manovsko-bobanovske politike. No, treba re\u0107i i to, da i mnogi sve\u0107enici i vjernici vi\u0161e prihva\u0107aju tzv. hijerahijsko nacionalizirano katoli\u010danstvo i novinarstvo koje ga podr\u017eava i hrani: va\u017enije im je da se pi\u0161e o tome gdje su kardinali i biskupi bili, s kim su se sastali, na kojim su se lokalnim, regionalnim i sli\u010dnim vjerskim, politi\u010dkim i kulturnim manifestacijama i terevenkama pojavili. Oni uglavnom i \u010ditaju takve stvari, ali zato vrlo rijetko ozbiljne tekstove o vjeri. Sve\u0107enici su ih indoktrinirali da nekriti\u010dki bespogovorno i sluganski po\u0161tuju svoje vjerske poglavare do idolopoklonstva i da se ni slu\u010dajno ne upu\u0161taju u kritiku institucionalnog dijela Crkve. Tako ih najlak\u0161e dr\u017ee \u201epod kontrolom\u201c i njihovu jednostavnost i pozitivnu prostodu\u0161nost manipulativno instrumentaliziraju za odr\u017eavanje vjerske, kulturne i politi\u010dke zaostalosti. Za takve sve\u0107enike i uop\u0107e voditelje vjerskih zajednica vrijede one rije\u010di o pastirima koje \u017eestoko proziva prorok Izaija 56,10-11: \u201eSvi su mu stra\u017eari slijepi, i ni\u0161ta ne shva\u0107aju. Svi su oni psi nijemi, ne mogu lajati. Sanjaju i drijemlju, najmilije im spavati. Psi su to pro\u017edrljivi, nezasitni; pastiri su to bez razbora: svaki svojim putem okre\u0107e, svaki za dobitkom svojim.\u201c Pritom, kad smo ve\u0107 kod katoli\u010dkih sve\u0107enika, ne treba zaboraviti niti umanjiti sve ono pozitivno \u0161to su mnogi od njih u\u010dinili i u ratu i nakon rata, ne samo prema vlastitim vjernicima ve\u0107 i prema drugima, od Sarajeva, Tuzle, Zenice i Srednje Bosne do svih drugih regija, manjih gradova i mjesta. Takvih primjera ima mnogo i njih bi trebalo uspostaviti kao paradigmu i sada\u0161njeg djelovanja. I o tome pi\u0161e Svjetlo rije\u010di, ali je trenutno takva atmosfera u Katoli\u010dkoj crkvi na ovim prostorima da se o tome \u010desto \u0161uti jer nije po\u017eeljno govoriti o dijalogu, dobrim odnosima i suradnji s drugima, pogotovo ne u ve\u0107inski bo\u0161nja\u010dkim sredinama jer ih je trenutna hrvatska politika u BiH proglasila najve\u0107im nacionalnim neprijateljima s kojima nema su\u017eivota.<\/p>\n

Prometej<\/strong> Osim u pojedinim hrvatsko-katoli\u010dkim krugovima, Svjetlo rije\u010di se na\u0111e i kao meta bo\u0161nja\u010dkih nacionalista. Po meni, njima smeta postojanje ovakvog medija i izdava\u010dke ku\u0107e, dakle ljudi koji to rade \u2013 onakvih kakvi jesu, jer im ru\u0161e zami\u0161ljeni i sa stajali\u0161ta njihova nacionalizma po\u017eeljni koncept o zlim Hrvatima koji su, svi do jednoga, neprijatelji Bosne i Bo\u0161njaka. Jesam li upravu? Pred kakve izazove na\u0161u zemlju postavlja rast tog nacionalizma? Mo\u017ee li ju on dokraj\u010diti?<\/em><\/p>\n

Svaki kriti\u010dki otvoreni medij smeta nacionalistima neovisno iz kojeg naroda oni dolazili. U Svjetlu rije\u010di se mogu pro\u010ditati i kriti\u010dki tekstovi o velikosrpskom i republi\u010dkosrpskom nacionalizmu, ali i o hrvatskom i bo\u0161nja\u010dkom. Svjesno ih stavljam ovim redom \u2013 po njihovom povijesnom nastanku i po intenzitetu zla koji su napravili. Zajedni\u010dko je svim nacionalizmima i njihovim zagovara\u010dima da ne podnose nikakvu kritiku vlastite nacije. Kriti\u010dke tekstove Svjetla rije\u010di o srpskom i hrvatskom nacionalizmu ponekad prenesu i nacionalisti\u010dki, \u0161ovinisti\u010dki i fundamentalisti\u010dki mediji bo\u0161nja\u010dke ili muslimanske provenijencije. Ali kad je rije\u010d o bo\u0161nja\u010dkom nacionalizmu i njegovim akterima (primjerice tekstovi o Ceri\u0107u, vehabijama ili tobo\u017ee “bosanskim patriotama” koji su prikriveni bosanski unitaristi ili bo\u0161nja\u010dki nacionalisti), onda se to oprobanom logikom nacionalizma, razumijeva kao napad na Bosnu, Bo\u0161njake i muslimane. Kad god je Svjetlo rije\u010di pisalo, primjerice o bosanskim krstjanima, o Ahdnami, o povijesti, jeziku, ud\u017ebenicima i mnogim drugim temama koje se nisu poklapale sa sada\u0161njim bo\u0161nja\u010dkim ideologijama, ono je nailazilo na kritiku. I danas je to slu\u010daj kad god tekstovi ovog lista demistificiraju bo\u0161nja\u010dke nacionalne narative i nastojanja suvremene bo\u0161nja\u010dke historiografije da mistificira osmansko razdoblje, da proizvodi romanti\u010darske vizije i mitologije o “dobrim Bo\u0161njanima” koji su na ovim prostorima \u017eivjeli “od postanka svijeta i \u010dovjeka”, da glorificira Ahdnamu i sli\u010dne dokumente izvan njihova politi\u010dkog, dru\u0161tvenog i vjerskog konteksta.<\/p>\n

Etablirani nacionalizam je zasigurno jedan od najve\u0107ih problema ove zemlje iako i on prolazi kroz metamorfoze \u2013 on je danas sofisticiraniji i slu\u017ei se profinjenijom politi\u010dkom terminologijom nego primjerice devedesetih. No, on je i dalje izrazito mo\u0107an i najopasniji karcinom ovog dru\u0161tva i nosi u sebi potencijal budu\u0107eg zla \u2013 novog nasilja, klanja i ubijanja. Nerije\u0161ena nacionalna pitanja u Bosni i Hercegovini dodatno pothranjuju nacionalizme. Republi\u010dko-srpski je zadovoljen u Daytonu \u2013 nagra\u0111en za etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje, silovanja i ubijanja. Hrvatski je dijelom amortiziran dokidanjem Herceg-Bosne, ali ne odustaje od svojih pretenzija. Bo\u0161nja\u010dki sve vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja hrane\u0107i se najve\u0107im nacionalnim gubicima u ratu, stvaranjem mitova i la\u017eiranjem povijesti, nezainteresirano\u0161\u0107u za druge pa i isklju\u010divo\u0161\u0107u, proizvode\u0107i kolektivnu autoviktimizaciju vlastitog naroda s neprekrivenom \u017eeljom da svoju sastisfakciju dobije u miru \u2013 ve\u0107im teritorijem \u2013 ako je ikako mogu\u0107e cijelom Bosnom i Hercegovinom. No, u rasturanju i “razvaljivanju” ovog dru\u0161tva (iako se ne mo\u017ee govoriti o jednom dru\u0161tvu jer je ono izlomljeno u sebi) ili bolje kazano u rasturanju i “silovanju” zdrave ljudske pameti ne sudjeluje samo nacionalizam. U tome, posebno u zadnje vrijeme, sudjeluje gotovo s jednakim posljedicama “nominalna” socijaldemokracija koja je upala u nacionalisti\u010dko i etnokapitalisti\u010dko blato i u doslovnom smislu se zgadila ljudima i \u201eubila\u201c i ono malo dru\u0161tvene nade koja se o\u010dekivala upravo od nje. U tome sudjeluju i vjerske i akademske zajednice i mediji, pristaju\u0107i na sveobuhvatno manipuliranje nacionalnom simbolikom.<\/p>\n

Prometej<\/strong> Koje mjesto u Svjetlu rije\u010di imaju \u201coni drugi\u201c? Kakva je suradnja s intelektualcima, i uop\u0107e vrijednim ljudima, muslimanske, pravoslavne i ateisti\u010dke provenijencije?<\/em><\/p>\n

Svjetlo rije\u010di je franjeva\u010dki vjerski list i najve\u0107im dijelom je i upu\u0107en toj grupi \u010ditatelja (katolicima), ali u njemu nema klasificiranja na “prve” i “druge”. Ovaj list daje prostor drugima i poku\u0161ava njegovati dijalo\u0161ku otvorenost.<\/p>\n

Suradnja s intelektualcima razli\u010ditih nacionalnih, vjerskih i svjetonazorskih provenijencija je jako dobra \u0161to je jo\u0161 jedna karakteristika ovog lista. Zahvaljuju\u0107i upravo njima, ovaj list zadr\u017eava svje\u017eu intelektualnost i dijalo\u0161ku pluralnost. Upravo ponajbolje tekstove Svjetla rije\u010di, primjerice intervjue, potpisuju pripadnici drugih vjera, nacija i svjetonazora. Najslabija je suradnja s intelektualcima iz pravoslavnih krugova u Bosni i Hercegovini i uop\u0107e u ovoj regiji, ne zato \u0161to to Svjetlo rije\u010di ne bi htjelo, naprotiv, ve\u0107 zato \u0161to najve\u0107i dio njih otvoreno ili pre\u0161utno simpatizira velikosrpske i republi\u010dko-srpske politike, svetosavlja i kosovsko-metohijskih narativa \u2013 rije\u010dju \u2013 najrigidnije \u010detni\u0161tvo, \u0161to ovaj list \u010desto kritizira. Uz rijetke izuzetke, pravoslavni teolozi podr\u017eavaju getoiziranu velikosrpsku nebesko-svetosavsku naraciju u kojoj se i ratne zlo\u010dince \u010dasti i stavlja na oltare i u ikonostase.<\/p>\n

Dijalo\u0161ka otvorenost i suradnja s intelektualcima razli\u010ditih vjera, nacija i svjetonazora jedan je od najve\u0107ih razloga za\u0161to Svjetlo rije\u010di ne prihva\u0107aju neki katolici i Hrvati. Me\u0111u njima su najglasniji sve\u0107enici i franjevci u Hercegovini, ali i neki bosanski franjevci koji odbijaju na svojim \u017eupama Svjetlo rije\u010di zato \u0161to u njemu pi\u0161u \u201ebalije\u201c misle\u0107i pritom na bo\u0161nja\u010dke intelektualce. Takvih ima me\u0111u svim sve\u0107enicima i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, a pogotovo u hrvatskim katoli\u010dkim misijama u zapadnoj Europi gdje i unato\u010d tome Svjetlo rije\u010di ima dosta \u010ditatelja. Rije\u010d je naj\u010de\u0161\u0107e o neobrazovanim zatucanim nacionalistima \u2013 sitnim du\u0161ama i mediokritetima koji ne podnose duh, mi\u0161ljenje i druga\u010dijost i koji iz vlastite frustriranosti, ograni\u010denosti i tuposti mrze sve \u0161to je ljudsko, \u0161to je plemenito, \u0161to je dijalo\u0161ko, pluralno i sekularno. Me\u0111u njima su i tobo\u017ee “novi karizmatici” \u2013 jaha\u010di ovozemaljske apokalipse, navjestitelji pakla i \u0111avola, inspektori za moralizatorske inventure i seksualni moral, eksperti za ljudske genitalije. Oni stalno vr\u0161e antipropagandu me\u0111u vlastitim vjernicima hu\u0161kaju\u0107i ih da ne \u010ditaju ne samo Svjetlo rije\u010di, ve\u0107 i uop\u0107e ozbiljne medije, knjige ili \u0161tivo, da se svojim vulgarnim primitivnim komentarima nabacuju na uredni\u0161tvo lista i njegove suradnike. No, to od po\u010detka prati urednike i uredni\u0161tvo ovog lista.<\/p>\n

Prometej<\/strong> Svjetlo rije\u010di, koliko sam primjetio, nije ba\u0161 jednostavno \u0161tivo za \u010ditati. Ono se uzdiglo daleko iznad ve\u0107ine tiskanih i elektronskih medija lakih nota (uklju\u010duju\u0107i dakako i vjerske), koji se odr\u017eavaju na senzacionalizmu, povr\u0161nosti i jeftinim vijestima i porukama. Tu se sada name\u0107e pitanje, koliko je danas govor o Bogu trivijaliziran, koliko je vjera svedena na jednostavne formule i propise, koliko je postala psihoterapija i posljednje uto\u010di\u0161te? Koliko je, zapravo, samo razmi\u0161ljanje i propitkivanje vjere, a pogotovo dijalog s onima koji ne vjeruju, postavljen kao ne\u0161to nepo\u017eeljno i opasno?<\/em><\/p>\n

Ako se pod jednostavno\u0161\u0107u pretpostavlja ono \u0161to servira ve\u0107ina suvremenih medija \u2013 lake novinarske zalogaje, jeftine, banalne i siroma\u0161ne tekstove, onda Svjetlo rije\u010di nije jednostavno. Ali nije ni te\u0161ko za \u010ditanje, jer 84 stranice koliko ovaj mjese\u010dnik ima (ponekad i do sto stranica s posebnim prilozima primjerice za Bo\u017ei\u0107 i Uskrs ili dodacima o nekim va\u017enim temama) donose u razli\u010ditim rubrikama raznovrsni sadr\u017eaj koji na\u0161e suradnice i suradnici predstavljaju razumljivim i jednostavnim jezikom, imaju\u0107i pred o\u010dima i “obi\u010dne” ljude-\u010ditatelje. Svima njima je \u010dast pisati za Svjetlo rije\u010di i nastoje da i svoj jezik u\u010dine razumljivim \u010ditateljima i onda kad je rije\u010d o vrlo kompleksnim temama. Svjetlo rije\u010di, od svojih po\u010detaka do danas, najvi\u0161e zahvaljuje upravo tim ljudima koji prihva\u0107aju ovaj koncept i do\u017eivljavaju ga “svojim”. Ovdje treba spomenuti i sve \u010dlanove redakcije ovog lista \u2013 od po\u010detka do danas \u2013 koji ovaj list do\u017eivljavaju svojim i trude se da odr\u017eava dosada\u0161nju razinu i stvara novu kvalitetu. U ovom kontekstu \u017eelim spomenuti i tehni\u010dkog urednika (Branko R. Ili\u0107) koji je ovom listu s velikom bri\u017eno\u0161\u0107u i znanjem udahnuo i udahnjuje tehni\u010dku prepoznatljivost pogotovo otkad je pre\u0161ao u magazinski format.<\/p>\n

Svjetlo rije\u010di, dakle, da se vratim na Va\u0161e pitanje, nije intelektualisti\u010dko u smislu nerazumljivog sofisterijskog znanstvenog diskursa kako se to \u010desto prigovara. Ve\u0107inu tekstova u Svjetlu rije\u010di zbog publicisti\u010dkog stila njegovih suradnica i suradnika, mogu razumjeti iole obrazovani ljudi. Dodu\u0161e, ti tekstovi jesu zahtjevni jer tjeraju na razmi\u0161ljanje, a kako su se na na\u0161im prostorima i uop\u0107e u ovom svijetu mnogi rastali s mi\u0161ljenjem, onda im te\u0161ko padaju. Ovaj list ne \u017eeli biti slikovnica s velikim naslovima i podnaslovima, niti se podrediti dominantnom suvremenom trendu infantilizacije, trivijalizacije, bigbrotherizacije i redcarpetizacije medija.<\/p>\n

Kad je rije\u010d uop\u0107e o vjerskim medijima (katoli\u010dkim, pravoslavnim, muslimanskim\u2026), govor o Bogu je trivijaliziran. Dodu\u0161e, to vrijedi i za cijelu pastoralnu praksu i vjeru ljudi na ovim prostorima. Ta vjera je svedena na emociju, folklor, na tradiciju i magiju. Vjernici ne znaju gotovo ni\u0161ta o vlastitoj vjeri osim onoga \u0161to su “na\u010duli” od svojih pastira koji su opet najve\u0107im dijelom teolo\u0161ki slabo obrazovani (unato\u010d zavr\u0161enim teolo\u0161kim fakultetima i diplomama) i od kojih ve\u0107inu i ne zanima \u201erast ljudi u vjeri\u201c, racionaliziranje vjere, ve\u0107 vi\u0161e sama pripadnost \u2013 mase koje su tim bolje \u0161to manje misle, \u0161to se vi\u0161e mo\u017ee njima manipulirati, \u0161to je njihova vjera primitivnija, \u0161to je njihov Bog i u odrasloj dobi infantilna, primitivna i patrijarhalizirana predod\u017eba mu\u0161kog ma\u010disti\u010dkog bo\u017eanstva. To je vrlo \u010desto i nacionalno obojeni Bog \u2013 katoli\u010dki, muslimanski ili pravoslavni Bog koji isklju\u010duje druge. Vjernici na ovim prostorima su izrazito neobrazovani, a njihovo znanje o svetim knjigama i religiji i vjeri uop\u0107e, naprosto je ispod svake razine. Pritom, treba kazati da su u tom starije generacije po\u0161tenije: oni ne znaju puno i njihova vjera jest gotovo isklju\u010divo tradicija i narodna pobo\u017enost, ali u njoj ima vi\u0161e i smisla, i ljudskosti i dobrote, nego je to slu\u010daj s mla\u0111im generacijama koji tobo\u017ee znaju vi\u0161e \u2013 posebno tzv. “novoobra\u0107enici” \u2013 ali koji su poluobrazovani u svemu pa tako i u vjeri, pa odatle onda agresivno isklju\u010divi prema drugima. Pritom je ve\u0107ina mladih ljudi podlo\u017ena indoktrinaciji, oni su laki plijen za sve vrste manipulacija i najve\u0107e “\u017ertve” na\u0161eg dru\u0161tveno-politi\u010dkog, socijalno-kulturnog, odgojno-obrazovnog i teolo\u0161ko-vjerskog kaosa. Oni dodu\u0161e studiraju, ali ne prihva\u0107aju svoj svijet i ne razmi\u0161ljaju o njemu, najve\u0107im dijelom ostaju nemisle\u0107a bi\u0107a, zaglupljeni i zatucani, nezainteresirani i za vlastiti studij, koji ostaju na “google-znanju” i “plagijat-bro\u0161uricama” profesora, ali su glasni, goropadni \u2013 njihova vjera je “turbo-folk” vjera, agresivna vjera koja se hrani najprizemnijim emocijama, od padanja u trans do agresivnog i pobje\u0161njelog svrstavanja uz najgore opcije. Kao \u0161to se razlikuju ozbiljna muzika od muzi\u010dkog \u0161unda, ozbiljna umjetnost od ki\u010da, tako se i ozbiljna vjera \u2013 osobna, i racionalna i osje\u0107ajna, ali tiha, nenametljiva, intimna vjera \u2013 razlikuje od vjere spektakla, opsjena, patolo\u0161ki optere\u0107ene tijelom, \u010daranjima i gatanjima.<\/p>\n

Vjera, naravno, pru\u017ea ljudima i utjehu i smijemo govoriti o njoj i kao o \u201eposljednjem \u010dovjekovom uto\u010di\u0161tu\u201c u smislu da je ona \u017eivotni stav koji ne odustaje od nade protiv svake nade i koji se temelji na optimizmu i povjerenju u Boga. To je naravno posve ne\u0161to drugo od dana\u0161nje \u201eevent-vjere\u201c, hodo\u010dasni\u010dkog turizma i softcore-duhovnja\u0161tva upakiranog u teatralnost i duhovnja\u010dki muzi\u010dki \u0161und \u2013 duhovnja\u0161tva, kakvo se propagira primjerice preko sveti\u0161ta kao \u0161to je me\u0111ugorsko \u010dija se cijela \u201eteologija\u201c bazira na la\u017ei i manipulacijama, pri \u010demu se i sveto kao takvo i Bog na bizaran i perverzan na\u010din zloupotrebljava. Upravo je sumnja temeljni i konstitutivni element vjere. To je sumnja koja stalno postavlja pitanja o onom \u0161to se vjeruje, kako se vjeruje i o Onom u koga se vjeruje. Pritom je va\u017ean dijalog s onima koji ne vjeruju \u2013 koji ne pripadaju ni jednoj vjerskoj zajednici ili ne prakticiraju vjeru \u2013 jer su njihova pitanja najozbiljnija pitanja vjere. \u010ce\u0161ki teolog Tom\u00e1\u0161 Hal\u00edk na jednom mjestu ka\u017ee otprilike ovako (parafraziram): Sve druga\u010dije vjere i vjerovanja pa i ateisti\u010dku kritiku religije treba razumijevati kao korisne saveznike u tako potrebnoj obavezi da vlastitu vjeru pro\u010di\u0161\u0107avamo od ne\u010distih, iskrivljenih i opasnih oblika vjere. Mo\u017eda je upravo ‘vjera ateista’ nekad ona vjera veli\u010dine goru\u0161i\u010dina zrna koja brda premje\u0161ta za razliku od ‘velike vjere’ institucionaliziranih uniformiranih religijskih zajednica koje apsolutisti\u010dki \u017eele ovladati drugima. Ova ‘mala vjera’ je Bo\u017eja vjera, jer ono \u0161to je u ljudskim o\u010dima malo i ludo, u Bo\u017ejim je veliko i mudro, kako god na\u0161a ovostrana i ljudska logika to te\u0161ko prihva\u0107ala. Jedan od najve\u0107ih i najpoznatijih katoli\u010dkih teologa dvadesetog stolje\u0107a Karl Rahner je zastupao teolo\u0161ku poziciju po kojoj \u0107emo svi mi biti spa\u0161eni \u201eu ateisti\u010dkom modusu\u201c, koji zahtijeva da mi bezuvjetno i bez obzira na svoju vjersku pripadnost, kao i bez obzira na vjersku pripadnost drugoga iskazujemo dobrotu bli\u017enjem, \u010dovjeku pored nas, ljudima u nevolji.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drago Boji\u0107: Kad je rije\u010d uop\u0107e o vjerskim medijima (katoli\u010dkim, pravoslavnim, muslimanskim\u2026), govor o Bogu je trivijaliziran. Dodu\u0161e, to vrijedi i za cijelu pastoralnu praksu i vjeru ljudi na ovim prostorima. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-118150","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=118150"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/118150\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=118150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=118150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=118150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}