{"id":117835,"date":"2013-07-04T10:33:39","date_gmt":"2013-07-04T08:33:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=117835"},"modified":"2013-07-04T10:33:39","modified_gmt":"2013-07-04T08:33:39","slug":"nova-europa-moze-doci-samo-odozdo-prema-gore","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/04\/nova-europa-moze-doci-samo-odozdo-prema-gore\/","title":{"rendered":"Nova Europa mo\u017ee do\u0107i samo odozdo prema gore"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Etienne Balibar<\/strong><\/p>\n

Opet uzbuna. Stari francusko-njema\u010dki par, motor ili ko\u010dnice stvaranja Europe – ovisno o stavu pojedinca – samo \u0161to nije do\u0161ao do samouni\u0161tenja. Bismo li trebali odati nekoliko neugodnih istina na\u0161im susjedima Nijemcima, koji \u0107e mo\u017eda postati na\u0161im gospodarima, ili da prvo po\u010distimo ispred svojih vrata i prihvatimo kompromise kojima bismo izbjegli najgore? Smatram da bi bilo bolje shvatiti \u0161to se zbiva uzimaju\u0107i u obzir europski ensamble u cjelini \u010dije \u0107e sve sastavnice potonuti ili se spasiti istovremeno. Stvaranje Europe stalo je zbog bud\u017eetskih ograni\u010denja. U o\u010dima javnosti ono je diskreditirano. No time nije isklju\u010den jedinstveni politi\u010dki sustav koji, posr\u0107u\u0107i, ide dalje \u2013 sistem koji nije niti nacionalni niti federalni, nego amalgam negativnih u\u010dinaka ovoga dvoga i koji \u0107e odsada nadalje odre\u0111ivati sve. Ovo postaje sve jasnije u svjetlu najnovijih doga\u0111aja u Italiji i Francuskoj.<\/p>\n

Kratka anamneza krize sredi\u0161ta Italija na to uzvra\u0107a naizgled nepovratnom neupravljivo\u0161\u0107u, kona\u010dnim ishodom Berlusconijeve epohe i \u2018\u2019revolucije odozgo\u201d koja je, po naredbama iz Brisela i Frankfurta, dovela na vlast skupinu tehnokrata usko povezanih s globalnim financijama. U nedostatku lijeve alternative, nesposobna talijanska politi\u010dka klasa sada se poku\u0161ava spasiti prelaze\u0107i iz parlamentarizma u predsjedni\u010dki sustav. No ovaj poku\u0161aj odvija se putem fikcionalnoga nacionalnog jedinstva koje uop\u0107e nema popularne osnove: njegov je uspjeh sve samo ne siguran. Francuska, navodno za\u0161ti\u0107ena od nestabilnosti zahvaljuju\u0107i institucijama Pete republike, tako\u0111er predosje\u0107a vlastitu propast. Izabran na temelju obe\u0107anja da \u0107e obrnuti razvitak socijalne nesigurnosti, predsjednik Hollande i dalje nema tu mo\u0107, ili sposobnost \u2013 ili volju \u2013 da se sukobi s financijskim kapitalizmom koji svaki njegov pokret dr\u017ei pod kontrolom. Njegovi poku\u0161aji da prona\u0111e protute\u017eu stvaraju\u0107i federaciju \u201clatinske Europe\u201d ili okupljaju\u0107i susjede da se bore protiv terorizma u Africi su propali; on tek mo\u017ee oscilirati izme\u0111u nepopularnosti i tr\u017ei\u0161nih sankcija pod opasno\u0161\u0107u da se bori protiv oboje. Neupravljivost s jedne strane i nepokretnost s druge \u010dine ono \u0161to zovemo sistemskom krizom.<\/p>\n

Ali ne zaboravimo da kriza ima nacionalne uzroke. Oni, pak, proistje\u010du iz europskih stanja, a njihove posljedice ti\u010du se \u010ditave Europe \u2013 i neizbje\u017eno \u0107e pogor\u0161ati krizu ako se ne izna\u0111e sveobuhvatno rje\u0161enje. Kriza vi\u0161e ne utje\u010de samo na \u201cperiferiju\u201d, nego i na dvije osnivaju\u0107e nacije zajednice, najmo\u0107nije nakon Njema\u010dke. Kako je propalo osnivanje federalnih institucija, budu\u0107i da ih niti jedna dr\u017eava zapravo nije \u017eeljela, politika se jo\u0161 uvijek odre\u0111uje u skladu s odnosima mo\u0107i me\u0111u zemljama \u010dlanicama. Paraliza je neizbje\u017ena, ako ne i potpuno razila\u017eenje. A narodi koji okrenu le\u0111a Uniji postat \u0107e njezine prve \u017ertve.<\/p>\n

Va\u017eno je shvatiti porijeklo uzroka ove situacije ako \u017eelimo prona\u0107i izlazni put. Istaknut \u0107u dva temeljna uzroka. Prvi se mo\u017ee svesti na jednu rije\u010d: neobuzdano \u0161irenje nejednakosti. Ponajprije socijalne nejednakosti koja se javlja u svim zemljama (uklju\u010duju\u0107i Njema\u010dku), ali se \u0161iri jednako nejednakim intenzitetom po zemljama i regijama \u2013 nejednakost unutar nejednakosti moglo bi se re\u0107i, koja se dodatno i dramati\u010dno pogor\u0161ava krizom, dovode\u0107i odre\u0111ene mediteranske zemlje do okrutnosti koja se ne razlikuje mnogo od rata. Ova fragmentacija dru\u0161tva suprotna je deklarativnim ciljevima Unije.<\/p>\n

Malo je vjerojatno da \u0107e predstavni\u010dki sustavi jo\u0161 dugo izdr\u017eati, a apsurdno je misliti da se politika zajednice mo\u017ee restrukturirati bez da se problem rije\u0161i nekom vrstom oporavka sustava socijalne skrbi.<\/p>\n

Time dolazimo do drugog uzroka: ponovni porast nacionalizama od kojeg pate jednako \u201cdominantne\u201d kao i \u201cdominirane\u201d europske sile. Lako je mogu\u0107e da je europski projekt podcijenio otpornost nacionalizma, ne samo zbog kulturnih \u010dimbenika ili tragova koje su ostavile velike dvadesetostoljetne tragedije, nego zbog \u010dinjenice da su socijalne i solidarne slu\u017ebe stvorene ponajprije na temelju ideje nacionalne kohezije. A opet, jasno je da je pomak prema monetarnoj zajednici u slu\u017ebi \u010disto kompetitivnog ekonomskog poretka u Europi pokrenuo rat svih protiv sviju u kojem ja\u010di gazi slabijeg prije nego \u0161to se sam izlo\u017ei \u0161oku globalizacije u kojem su svi svedeni na status pukog pijuna.<\/p>\n

Ima li nade za bolesnika? Suo\u010deni s takvim razvojem doga\u0111aja, nema jednostavnog rje\u0161enja, budu\u0107i da valja prona\u0107i zajedni\u010dki jezik za mi\u0161ljenja koja su u ovom trenutku neprijateljska, i k tome jo\u0161 svrgnuti tendencije koje su postale nepovredive. Razlog vi\u0161e da odmah razmotrimo restrukturiranje Unije u svrhu stvaranja druga\u010dije Europe.<\/p>\n

Potonje, kao \u0161to je Ulrich Beck to\u010dno istaknuo u svojoj posljednjoj knjizi, mo\u017ee do\u0107i samo \u201codozdo prema gore\u201d ili od neometane evolucije gra\u0111anskih inicijativa, se\u017eu\u0107i od debata do prosvjeda pa \u010dak i do ustrajnih pobuna pred ishodima ove krize. Me\u0111utim, to je sve pod jednim uvjetom \u2013 da se prosvjed ne razvije u stanje ve\u0107inskoga nacionalisti\u010dkog mu\u010deni\u0161tva i da se poka\u017ee sposobnim ponuditi alternative koje imaju smisla ve\u0107ini gra\u0111ana \u0161irom kontinenta.<\/p>\n

Sasvim je jasno da bi bila nu\u017ena pojava povijesnog vo\u0111e, zajedno s politi\u010dkim prijedlogom razumljivim svakome na njegovom jeziku. Neki su spominjali europski New Deal. Njega o\u010dito ne\u0107emo dobiti od gospo\u0111e Merkel. Ja bih me\u0111utim bio spreman tvrditi da bi on trebao do\u0107i od Njema\u010dke, ili bi ga ona barem trebala prenijeti, ne zato \u0161to je Njema\u010dka \u201csredi\u0161te svega\u201d, nego zato \u0161to nam je prvi zadatak uvjeriti njema\u010dki narod da ustupi (relativne) koristi koje stje\u010de vlastitom umi\u0161ljenom ekonomskom superiorno\u0161\u0107u onome \u0161to je, dugoro\u010dno gledano, op\u0107i interes. Ovo poti\u010de \u010ditav niz \u201cako\u201d, od kojih je svaki pojedini te\u017eak, a sveukupni uspjeh veoma nevjerojatan. Ali ba\u0161 zato moramo ustrajati na njihovoj nu\u017enosti.<\/p>\n

Zarez<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suo\u010davanje s hitno\u0161\u0107u potrebe restrukturiranja \u010ditavog sistema prvi je korak prema rje\u0161avanju krize, a ta promjena sustava mo\u0107i \u0107e se ostvariti samo gra\u0111anskim akcijama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-117835","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117835","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117835"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117835\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117835"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117835"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117835"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}