{"id":117684,"date":"2013-07-02T12:32:05","date_gmt":"2013-07-02T10:32:05","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=117684"},"modified":"2013-07-02T12:32:05","modified_gmt":"2013-07-02T10:32:05","slug":"zasto-kucamo-u-drvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/02\/zasto-kucamo-u-drvo\/","title":{"rendered":"Za\u0161to kucamo u drvo?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Da li ste ikada kucali u drvo za sre\u0107u i vjerovatno usput rekli ne\u0161to poput ‘da se ne urekne?’ Ako jeste, da li ste znali da Balkan nije jedina regija na svijetu gdje ljudi kucaju u drvo za dobru sre\u0107u, ili da otjeraju lo\u0161u sre\u0107u? I na kraju, da li ste se ikada zapitali zbog \u010dega to ta\u010dno kucamo u drvo?<\/p>\n

Mnogi ljudi u Europi i Sjevernoj Americi kucaju u drvo potpuno nesvjesno, a to pokazuje koliko je ova tradicija ukorijenjena u raznim kulturama.<\/p>\n

Ko je prvi kucao u drvo?<\/p>\n

Ljudi \u010desto kucaju\u00a0 udrvo kada izgovore neku re\u010denicu koja izaziva sudbinu. Uglavnom nesvjesno, kucnu u drvo kako bi bili sigurni da ni\u0161ta ne\u0107e krenuti po zlu. Odnosno, ako posmatramo istorijsko zna\u010denje, kucnu od drvo kako bi otjerali zle duhove koji se u njemu nalaze.<\/p>\n

Prije dolaska kr\u0161\u0107anstva i islama mnoge poganske grupe i kulture, sve od Irske pa do Indije obo\u017eavale su, ili smatrale idolima stabala. Neki su ih koristili za proricanje sudbine, drugi su ih koristili u religijskim ritualima, a tre\u0107i (poput drevnih Kelta) su smatrali da su stabla domovi drevnih bogova i duhova.<\/p>\n

Dok su prvi kuca\u010di u drvo jo\u0161 uvijek predmet rasprave, autori Stefan Bechtel i Deborah Aaronson u svojim knjigama (The Good Luck Book i Luck: The Essential Guide) pronalaze vezu izme\u0111u ovih starih duhova u drve\u0107u i dana\u0161njeg kucanja u isto.<\/p>\n

Jedna od mogu\u0107ih verzija je da su prvi pagani koji su naselili Evropu kucali u drvo (od kojeg su bile napravljene ku\u0107e) kako bi istjerali zle duhove iz drveta i sprije\u010dili ih da prislu\u0161kuju razgovore unutar doma.<\/p>\n

Druga verzija opet ka\u017ee da su neke paganske skupine obo\u017eavale ove duhove u drve\u0107u tako \u0161to bi za dobru sre\u0107u stavili obje ruke na drvo. Tokom stolje\u0107a, ovaj vjerski obred je prerastao u kra\u0107i na\u010din obo\u017eavanja, to jest u brzinsko kucanje za sre\u0107u, pi\u0161e Pixelizam.com.<\/p>\n

Do 1800-ih godina, mnoge dje\u010dje igre su u sebi sadr\u017eavale i \u010din kucanja u drvo, iako je sama ideja daleko starija. \u010cini se da su ove igre duboko usadile obi\u010daj u djecu, jer je do 1900-tih kucanje u drvo postalo \u0161iroko prihva\u0107ena tradicija Sjeverne Amerike i Britanije, a kasnije i ostatke Evrope.<\/p>\n

U raznim kulturama postoje\u00a0 i razne varijante ovog obi\u010daja. Na primjer, u \u0160paniji se dodirne drvo nakon nekog doga\u0111aja koji bi mogao donijeti lo\u0161u sre\u0107u.<\/p>\n

Amerikanci i Britanci \u010desto zadr\u017ee ruku par sekundi na drvetu, a ponekad i samo pokucaju. U Rumuniji se vjeruje da se lo\u0161e stvari mogu izbje\u0107i kucanjem u drvo, u Bugarskoj se kuca u drvo kako bi se izbjegle lo\u0161e vijesti, dok se u zemljama ex Yugoslavije uglavnom kuca kako bi se ne\u0161to dobro potvrdilo, odnosno kako ne bi po\u0161lo po zlu (da kucnem u drvo ili da se ne urekne).<\/p>\n

Radiosarajevo.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da li ste ikada kucali u drvo za sre\u0107u i vjerovatno usput rekli ne\u0161to poput ‘da se ne urekne?’ Ako jeste, da li ste znali da Balkan nije jedina regija na svijetu gdje ljudi kucaju u drvo za dobru sre\u0107u, ili da otjeraju lo\u0161u sre\u0107u? I na kraju, da li ste se ikada zapitali zbog […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-117684","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117684","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117684"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117684\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117684"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117684"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117684"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}