{"id":117566,"date":"2013-07-01T08:15:14","date_gmt":"2013-07-01T06:15:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=117566"},"modified":"2013-07-01T08:15:14","modified_gmt":"2013-07-01T06:15:14","slug":"slavjan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/07\/01\/slavjan\/","title":{"rendered":"Slavjan"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Biljana Vankovska<\/strong><\/p>\n

Nado\u0161ao talas tema za novu kolumnu, po\u010dev\u0161i od kontrasta u kome dok Hrvatska slavi ulazak u EU, Makedonija obnavlja \u201dtradicije\u201c Gemid\u017eija (Solunskih atentatora, tj. na\u0161ih prvih terorista), od njihove plovidbe uzvodno i na\u0161e nizvodno. No, sve su nestale kada je do\u0161la vijest o lustriranju utemeljiva\u010de savremene makedonske literature Slavka Janevskog (ka\u017eu da mu je tajno ime bilo \u201dSlavjan\u201c).<\/p>\n

Nisam mogla vjerovati! U redakciji makedonskog PEN-a, izme\u0111u ostalog, ka\u017ee se da se \u201cO mrtvima ne govori\u201c. Ja, naprotiv, mislim da je do\u0161lo vrijeme govoriti i o mrtvima, ali i o \u017eivima. Najvi\u0161e od svega, treba govoriti o bizarnom na\u010dinu na koju se danas odr\u017eava Makedonija Ve\u010dita (Macedonia Timeless, kako ka\u017ee popularna kampanja). Ho\u0107u da progovorimo o na\u0111em Uroboru, o ovoj zmiji koja jede vlastiti rep, ali koja nije simbol vje\u010dnosti, nego je simbol neprestane pizme i sindroma samouni\u0161tenja. Makedonska verzija bitke izme\u0111u \u201cglave\u201c i \u201crepa\u201c, po\u010detka i kraja, je samo naizgled vje\u010dna; ona je \u017ealosni izraz o\u010daja i nemo\u0107i. Kada ne mo\u017ee\u0161 bolje i vi\u0161e, onda mo\u017ee\u0161 gore i ni\u017ee. Ako ne mo\u017ee\u0161 druge, onda grize\u0161 samog sebe. I bol i bijes – kako je pisao Slavko Janevski! Ova zemlja jede istinske korijene, svoja duhovna i kulturna dostignu\u0107a, upravo ona s kojima se jedino mo\u017ee ponositi i kod ku\u0107e i u svijetu. Umjesto iskonske, ona otkriva i fabrikuje \u201cstarije i ljep\u0161e\u201c korijene tamo gdje ih nema. Eno ih, sada, po trgovima, sve u bronzi – bez traga duha i ljepote. Ovaj beskrajni socijalni, identitetski i kulturni in\u017eenjering je jo\u0161 jedna potvrda da su gori od komunista samo anti-komunisti.<\/p>\n

Da li ste posjetili Muzej makedonske revolucionarne borbe? Po\u0111ite \u0161to prije da vidite 3-D slikovnicu za veliku i malu djecu. Poruku \u0107ete shvatiti na kraju kada budete vidjeli politi\u010dku zloupotrebu Rista \u0160i\u0161kova i Jovana Koteskog, ali i Koste Racina (koji je jo\u0161 i prikazan kao le\u0161). Ovi bi vam likovi trebali pokazati nepravde \u201czlo\u010dina\u010dkog re\u017eima\u201c koji je, eto, uni\u0161tavao najbolje makedonske sinove. Ali, na kraju postavke, kao spasilac dolazi VMRO ili, bolje re\u010deno, ovaj novokomponovani VMRO-DPMNE! O njihovom vladanju \u0107e neke budu\u0107e generacije vjerovatno pro\u0161iriti muzej da bi obilje\u017eile nepravde i povrede ljudskih prava \u010diji smo svjedoci danas. Njihova lustracija nema nikakve veze sa suo\u010davanjem s pro\u0161lo\u0161\u0107u, jer je svedena na prokazivanje, na stigmatizaciju i optu\u017ebe bez prava na odbranu, dok su \u017ertve biv\u0161eg re\u017eima sasvim neva\u017ene i ostaju anonimne – osim kada se mogu (zlo)upotrijebiti kao u ovom muzeju. Niko i ne pominje rehabilitaciju, stradanja onih koji su bili \u017ertve tog sistema, a najmanje govori o izvla\u010denju istoriskih pouka. Ovo je jedan veliki obra\u010dun i ni\u0161ta vi\u0161e! Obra\u010dun i sa \u017eivima (i relativno mla\u0111ima, kao \u0161to je profesor Fr\u010dkoski) i o mrtvima (kao \u0161to je Slavko Janevski).<\/p>\n

Eto, \u017eivimo i mi \u201cNa\u0161e dane \u201c, upravo kako ih je Dis opisao 1910.: \u201cRazvilo se crno vreme opadanja…\/Ismejane sve vrline i po\u0161tenje\/ Poni\u017eeni svi grobovi i \u017eivoti\/Uprljano i opelo i kr\u0161tenje.\/ Od pandura stvorili smo velika\u0161e\/Dostojanstva podeli\u0161e idioti\/Lopovi nam izra\u0111uju bogata\u0161e\/Mra\u010dne du\u0161e nazva\u0161e se patrioti.\u201c<\/p>\n

Za ono \u0161to su Janevski, zajedno s Koneskim (koga samo \u010dekam kada \u0107e lustrirati, otkako su ga ve\u0107 ispljuvali; \u0430 ne bih se \u010dudila i da istu \u201csudbinu\u201c ima i Gligorov) i plejada kulturnih radnika i umjetnika ostavili iza sebe, ne mo\u017eemo drugo uraditi osim re\u0107i – slava im! Takvi su uradili vi\u0161e od svih politi\u010dara i u socijalistikoj i u ovoj \u201cdemokratskoj\u201c Makedoniji. Ako su imali grijehove, lustracija nije na\u010din bavljenja time. Vrijeme \u201csudi\u201c velikanima (nekada i za vrijeme \u017eivota i nepravedno kao Kunderi). O mnogima se posthumno saznaje da su bili i slabi\u0107i, i kukavice, i moralno korumpirani, poro\u010dni, pa i du\u0161evno bolesni. Ma \u0161ta uradio Janevski, to nije moglo biti gore od onoga \u0161to je prije nekoliko godina javno priznao nobelovac Ginter Gras. Ali, on ostaje jedna od najve\u0107ih (\u017eivih) pisaca Njema\u010dke, kao \u0161to \u0107e i (pokojni) Janevski biti za Makedoniju. Lustracijska komisija koja je odavno izgubila kredibilitet (ako ga je ikada i imala), pa zato ovo nije ni\u0161ta drugo do osvetni\u010dka misija onih na vlasti. Udarci po simbolima nacionalne samosvijesti i kulture stvaraju druga\u010dije, simboli\u010dke \u017ertve, pa su zato mo\u017eda i sna\u017eniji. Sve \u0161to je vrijedno i stvarano od 1944. godine naovamo treba se pretvoriti u prah i pepeo i osramotiti.<\/p>\n

Zaista, apsurdna je i tragikomi\u010dna i sama pomisao da se lustriraju pokojnici, odnosno da im se izdaje zabrana za vr\u0161enje javnih funkcija (\u0161to je i originalni smisao zakona o lustraciji – da ne dopusti da ljudi koji su odgovorni za kr\u0161enja ljudskih prava u biv\u0161em sistemu sada opet budu u takvoj poziciji)! Ono \u0161to se de\u0161ava li\u010dnostima kao \u0161to je Janevski je zabrana vr\u0161enja simboli\u010dke funkcije, pa vjerovatno \u0107e slijedeti i izbacivanje iz \u0161kolskih lektira, biblioteka i knji\u017eara. Ovdje mjesta za \u201cSlavjane\u201c nema! Janevski je pitao kroz stih \u201cJa ne znam jesam li dobar Makedonac\u201c, \u0430 ovi su mu odgovorili novom epizodom serijala diferencijacije \u201cistinskih Makedonaca\u201c i onih drugih. Ako su neki iza sebe ostavili djelo koje se ne mo\u017ee spaliti, onda \u0107e to biti preoblikovano. Treba satrijeti sve \u0161to podsje\u0107a na vrijeme u kome je bilo mogu\u0107e \u017eivjeti i stvarati a ne biti vmro-vac\/vmro-vka. Ne mislite valjda da je u pitanju samo ki\u010deraj kada se mijenja li\u010dni opis Gradskog trgova\u010dkom centra (GTC) tako \u0161to mu se gradi fasada u baroku, a pri tome anulira nagra\u0111ivano arhitektonsko delo!?<\/p>\n

Dobro znam da su upravo intelektualni, zajedno s literaturnim, krugovi onog vremena skupljali i ketmane i zlobnike. Uostalom, zar to nismo videli krioz svjedo\u010denje Jasne Koteske o sudbini njenog nesre\u0107nog oca, pisca iz tih vremena? To \u0161to je uradila ova \u017eena objavljuju\u0107i knjigu o li\u010dnoj sudbini je bio pravi na\u010din kroz koji je dru\u0161tvo dobilo mogu\u0107nost da se suo\u010di sa tamnim mrljama i grijehovima iz pro\u0161losti. Ni\u0161ta sli\u010dno ne mo\u017ee uraditi nelegitimna i (ve\u0107) nelegalna lustraciona komisija pod diktatom CK VMRO-DPMNE. (Usput, ako je ova lustraciska epizoda imala za cilj da defoksuira javnost sa \u010dinjenice da je Makedonija ostala na repu EU na posljednjem samitu, onda im je to i uspjelo, bar kod ljudi koji znaju ko je bio Slavko Janevski i koji su \u010ditali njegova djela. Na\u017ealost ima i takvih koji pojma nemaju ko je Janevski ili Koneski. Lustracija i sramo\u0107enje ljudi koji su korifeji makedonstva, u najljep\u0161em zna\u010denju rije\u010di, je ve\u0107i grijeh nego neuspjeh pregovora sa Atinom, Sofijom, Briselom ili Va\u0161ingtonom! S tim mogu \u017eivjeti, ali ne i sa namjernim ocrnjivanjem najvrjednijih djela koje je stvorila ova mala nacija, posebno kada se, usred dana\u0161njeg duhovnog i vrijednosnog pada, vi\u0161e ne ra\u0111aju velikani – osim u kamenu i bronzi, pla\u0107eni na\u0161om mukom i siroma\u0161tvom.<\/p>\n

Na ovu temu sam ve\u0107 raspravljala i navukla na sebe gnjijev lustratora, koji su mi \u010dak i prijetili na stranicama ovih novina. Nemam ja problem s lustracijom, a biti u dru\u0161tvu jednog Janevskog je velika \u010dast. Ono \u0161to ja jo\u0161 pamtim iz onih vremena je porodi\u010dna drama kada mi je oca (grafi\u010dkog radnika, koji je uz \u010da\u0161icu znao da recituje svoju poeziju i da psuje one iz CK), pokupila tajna policija nakon \u0161to ga je ocinkario neki \u201cprijatelj\u201c. Nekoliko dana nismo znali ni gdje je, ni kod koga je. Sje\u0107am se lika moje majke koja je, mada sva uznemirena, poku\u0161avala da umiri mene i mog brata, dok su nam policajci preturali po domu, po o\u010devoj poeziji i biblioteci. Vratio se nakon nekoliko dana blijed, ali \u010dvrtst i ispravljen. Prestao je i\u0107i po kafanama, ali je i dalje psovao one gore.<\/p>\n

Mo\u017eda bih trebala imati \u017eelju da saznam ko je cinkario mog oca (optu\u017eba je bila da se zalagao za vi\u0161estrana\u010dki sistem), ali kada vidim \u0161to se sve de\u0161ava u ime ispravljanja nekih nepravdi, jedino \u0161to \u017eelim je da budem razumna i da tako gledam i na pro\u0161lost i na budu\u0107nost. I da \u010dvrsto gazim po zemlji. Dosije Janevskog me ne interesuje, ali na njegove knjige \u0107u se uvijek rado vra\u0107ati. Posebno na stih \u201cPrekri\u0107e nas narand\u017easti mrak.\u201c Za one koji ne znaju, narand\u017easta je boja vladaju\u0107e stranke.<\/p>\n

Nova Makedonija<\/a><\/p>\n

Prevod je autorkin<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017eda bih trebala imati \u017eelju da saznam ko je cinkario mog oca (optu\u017eba je bila da se zalagao za vi\u0161estrana\u010dki sistem), ali kada vidim \u0161to se sve de\u0161ava u ime ispravljanja nekih nepravdi, jedino \u0161to \u017eelim je da budem razumna i da tako gledam i na pro\u0161lost i na budu\u0107nost. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-117566","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117566","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117566"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117566\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}