{"id":117276,"date":"2013-06-26T16:34:59","date_gmt":"2013-06-26T14:34:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=117276"},"modified":"2013-06-26T16:34:59","modified_gmt":"2013-06-26T14:34:59","slug":"znate-li-ciji-su-likovi-na-spilovima-karata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/06\/26\/znate-li-ciji-su-likovi-na-spilovima-karata\/","title":{"rendered":"Znate li \u010diji su likovi na \u0161pilovima karata"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/karte.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-117277 alignleft\" title=\"karte\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/karte.jpg\" alt=\"\" width=\"259\" height=\"194\" \/><\/a>Kraljica herc, kralj karo, \u017eandar pik&#8230; nisu izmi\u0161ljeni likovi, iscrtani za potrebe ukra\u0161avanja \u0161pila karata, ve\u0107 prave istorijske li\u010dnosti!<\/p>\n<p>Uobi\u010dajeni \u0161pil od 52 karte, koji se danas koristi, vu\u010de porijeklo od francuskih karata iz 15. vijeka.<\/p>\n<p>Oko 1480. godine karte sa \u010detiri znaka (djetelina, list, romb i srce, odnosno tref, pik, karo i herc) po\u010dele su da se koriste u \u010ditavoj Evropi i postale model po kojem \u0107e se nadalje izra\u0111ivati \u0161pilovi.<\/p>\n<p>U to vrijeme je na 12 karata s licima pisalo i kome pripadaju.<\/p>\n<p>Kralj herc predstavlja Karla Velikog (742-814), \u010duvenog frana\u010dkog kralja krunisanog 800. godine.<\/p>\n<p>Dama herc je lijepa udovica Judit, biblijska li\u010dnost koja je iskoristila svoju ljepotu i lukavstvo da odse\u010de glavu asirskom vojskovo\u0111i Holofernu.<\/p>\n<p>\u017dandar herc je La Ir, a to je nadimak Etijena de Vinjolesa, saborca Jovanke Orleanke (1412-1431).<\/p>\n<p>Kralj karo je Julije Cezar (100-44 p.n.e) rimski vojskovo\u0111a, konzul i diktator.<\/p>\n<p>Dama karo je Rahila, druga \u017eena proroka Jakova i majka Josifa i Venijamina.<\/p>\n<p>\u017dandar karo je gr\u010dki heroj Hektor, sin trojanskog kralja Prijama i Ahilov suparnik, ovjekove\u010den u Homerovoj &#8220;Ilijadi&#8221;.<\/p>\n<p>Kralj tref je Aleksandar Veliki (356-323), makedonski kralj i \u010duveni osvaja\u010d koji je stvorio carstvo koje se prostiralo od Gr\u010dke do Indije.<\/p>\n<p>Dama tref je Argina, a to mo\u017ee da bude anagram re\u010di regina (lat. kraljica) ili iskrivljen oblik imena Argeja, kako se zvala mitolo\u0161ka princeza iz Arga.<\/p>\n<p>\u017dandar tref je Juda Makavejski, heroj jevrejske pobune protiv vladavine Seleukida (1. vijek p.n.e).<\/p>\n<p>Kralj pik je izraelski kralj David (10. vek p.n.e), junak koji je ubio Golijata iz pra\u0107ke.<\/p>\n<p>Dama pik je Atena, gr\u010dka boginja mudrosti.<\/p>\n<p>\u017dandar pik je Holgar Danski, li\u010dnost iz danske epske poezije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kraljica herc, kralj karo, \u017eandar pik&#8230; nisu izmi\u0161ljeni likovi, iscrtani za potrebe ukra\u0161avanja \u0161pila karata, ve\u0107 prave istorijske li\u010dnosti! Uobi\u010dajeni \u0161pil od 52 karte, koji se danas koristi, vu\u010de porijeklo od francuskih karata iz 15. vijeka. Oko 1480. godine karte sa \u010detiri znaka (djetelina, list, romb i srce, odnosno tref, pik, karo i herc) po\u010dele [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[],"class_list":["post-117276","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117276","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117276"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117276\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117276"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117276"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117276"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}