{"id":117135,"date":"2013-06-25T08:10:11","date_gmt":"2013-06-25T06:10:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=117135"},"modified":"2013-06-25T08:10:11","modified_gmt":"2013-06-25T06:10:11","slug":"dobrodosli-u-pustinju-europske-unije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/06\/25\/dobrodosli-u-pustinju-europske-unije\/","title":{"rendered":"Dobrodo\u0161li u pustinju Europske unije!"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Pustinja-\u010cara.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-74010\" title=\"Pustinja \" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Pustinja-\u010cara-300x200.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"200\" \/><\/a>Autor: Sre\u0107ko Horvat<\/strong><\/p>\n<p><em>Ono \u0161to se doga\u0111a u Turskoj nije na tragu na\u0161e ideje o slobodi da se prakticira sloboda govora.<\/em><\/p>\n<p><em>\u2014Angela Merkel, RTL, 17. lipnja 2013.<\/em><\/p>\n<p><em>\u201cSlobodna\u201d nikada vi\u0161e ne smije biti kao \u0161to je nekad bila. Upravo suprotno. Ona mora razumjeti za\u0161to je Wall Street Journal najbolji dnevni list na svijetu.<\/em><\/p>\n<p><em>\u2014Ninoslav Pavi\u0107, uz 70. ro\u0111endan Slobodne Dalmacije, 17. lipnja 2013.<\/em><\/p>\n<p>Znameniti slogan pokreta Occupy This is how democracy looks like!, kojim su \u201cokupatori\u201d Wall Streeta htjeli ukazati na deficite dana\u0161nje demokracije i podsjetiti na pravu demokraciju, ovih je dana iznova dobio svoju distopijsku inverziju. Na osiguranje uzvanika summita G8 u Sjevernoj Irskoj utro\u0161eno je oko pedeset milijuna dolara, a uz policiju, prosvjednike su prvi put nadgledale i bespilotne letjelice (sic!). Osim toga, demokracija je izgledala tako da je zabranjen zra\u010dni i brodski promet, a mobilni su telefoni privremeno bili ukinuti.<\/p>\n<p><strong>Coming soon to your nearest cinema!<\/strong><\/p>\n<p>Istovremeno, vijesti iz Turske svakim su danom sve gore. Broj ranjenih, ali i mrtvih se pove\u0107ava, a osim vodenih topova, ulice su sve \u010de\u0161\u0107e i pune suzavca. Turski je premijer Erdo\u011fan u svom nedavnom govoru u Istanbulu oti\u0161ao toliko daleko da je demonstrante nazvao \u201cteroristima\u201d. Drugim rije\u010dima, reagirao je isto kao i europske politi\u010dke elite. Ali pritom je, na\u017ealost, ipak bio u pravu iznijev\u0161i o\u0161tru kritiku EU: \u201cU Engleskoj su, sada, u vezi s G8, draga bra\u0107o, pedeset demonstranata uhapsili i odveli. Kakvu ste rezoluciju donijeli u vezi s Engleskom, mo\u017eete li nam re\u0107i? U Njema\u010dkoj je bilo toliko incidenata, u Francuskoj, jeste li u vezi s njima donijeli neku rezoluciju? Ako ste iskreni, poru\u010dujem vam, u Gr\u010dkoj je bilo toliko protesta, na sve strane su palili i \u017earili, ljudi su ginuli, a vi ste im pomogli stotinama milijardi eura.\u201d Istina ponekad dolazi upravo iz ustiju onih \u010dije rije\u010di zvu\u010de kao la\u017ei.<\/p>\n<p>Ako je Erdo\u011fan upotrijebio sav represijski aparat koji mu je na raspolaganju ne bi li slomio otpor \u201cterorista\u201d, to jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da nije u pravu kada prokazuje licemjere Europske unije. Dovoljno je pogledati dvije reakcije na ponovno bu\u0111enje gr\u010dkog otpora nakon ga\u0161enja gr\u010dke javne televizije ERT. Najprije je glasnogovornik Europske komisije, koja je jedna od najzaslu\u017enijih za zabijanje posljednjih \u010davlova u lijes gr\u010dkog javnog sektora, koalicijsku vladu upozorio da mora \u201cispuniti svoje obaveze\u201d i \u201cprovesti reformu i ekonomsku restrukturaciju\u201d, da bi njema\u010dki ministar financija Wolfgang Sch\u00e4uble pohvalio koalicijsku vladu i njezine postupke.<\/p>\n<p>I dok podr\u017eavaju ga\u0161enje gr\u010dke javne televizije i otpu\u0161tanje 2700 radnika u zemlji koja ionako ve\u0107 bilje\u017ei op\u0107u stopu nezaposlenosti od 30% i \u010dak 62% nezaposlenosti me\u0111u mladima, i dok bespilotne letjelice koje ina\u010de operiraju iznad Pakistana i Afganistana ubijaju\u0107i nevine civile \u0161alju na prosvjednike u Sjevernoj Irskoj, vo\u0111e Europske Unije jo\u0161 uvijek imaju obraza kritizirati Erdo\u011fana koji ne \u010dini ni\u0161ta \u0161to i oni sami ne \u010dine. Poznata formula feti\u0161isti\u010dkog poricanja koju je Octave Mannoni sa\u017eeo u \u201cje sais bien, mais quand-m\u00eame\u201d (\u201cznam vrlo dobro, ali&#8230;\u201d) ovdje dobiva novu varijantu: \u201cZnamo vrlo dobro da oni \u010dine isto \u0161to i mi, ali ih svejedno kritiziramo i to \u010dinimo i dalje&#8230;\u201d<\/p>\n<p><strong>Dr\u017eavni udar bez vojnih kora\u010dnica<\/strong><\/p>\n<p>Otkad je iznenada i nasilno uga\u0161ena ERT, Yanisa Varoufakisa, gr\u010dkog ekonomista koji je upravo nakon svojih kriti\u010dkih komentara dobio zabranu gostovanja na istoj toj televiziji, mnogi su strani novinari bombardirali pitanjima kako to da svejedno brani tu javnu ustanovu. Varoufakis je za njema\u010dki Frankfurter Allgemeine Zeitung \u017eivopisno opisao dosada\u0161nje funkcioniranje ERT-a: vijesti su izgledale tako da bi se najprije prezentirali slu\u017ebeni stavovi vlade, potom stavovi opozicije, pa tre\u0107e stranke, itd. Nije bilo ozbiljnog poku\u0161aja da se u\u010dini kriti\u010dka sinteza tih pozicija, a umjesto \u017eivahnih debata, naj\u010de\u0161\u0107e bi se \u010dinilo sve kako bi se o\u010duvalo \u201cpravo\u201d tih stranaka da isporu\u010duju dosadne monologe. Ne podsje\u0107a li to i na situaciju na HRT-u? Gotovo u pravilu na po\u010detku vijesti dolazi premijer, tj. verzija tzv. \u201csocijal-demokrata\u201d, potom dolazi \u010delnik opozicije, tzv. \u201ckonzervativci\u201d, a onda tre\u0107a stranka \u2013 npr. tzv. \u201claburisti\u201d, ili u posljednje vrijeme izvanparlamentarne snage poput pokreta za referendum protiv istospolnih brakova.<\/p>\n<p>I kako to da Varoufakis, kao vjerojatno jedini gr\u010dki komentator koji je u posljednje dvije godine dobio zabranu govorenja na nacionalnoj televiziji, nakon \u0161to je 2010. jedini imao hrabrosti insistirati na tome da je Gr\u010dka zapravo bankrotirala i da bi trebala proglasiti bankrot, ipak podr\u017eava takvu javnu televiziju? Zato jer, \u201cma kako ustajali, neu\u010dinkoviti, pa \u010dak i pokvareni na\u0161i javni medijski servisi bili, oni su neophodni za dobro funkcioniranje dru\u0161tva.\u201d Za\u0161to? Varoufakis povla\u010di paralelu sa sudovima i obrazovnim ustanovima. Svi znaju da u na\u0161im stratificiranim dru\u0161tvima pravni sustav ne radi u korist slabijih \u010dlanova dru\u0161tva, koji si nerijetko ne mogu ni priu\u0161titi dobre odvjetnike, kao \u0161to obrazovni sustav naj\u010de\u0161\u0107e slu\u017ei interesima srednje klase, a ne onima koji zaista trebaju javno obrazovanje. Me\u0111utim, to ipak nije razlog za zatvaranje sudova ili javnih \u0161kola. Sli\u010dno je i s televizijom i radijom: \u201cOni nam ne nude nikakvo jamstvo za pluralizam i kulturnu raznolikost. Ono \u0161to nam nude je samo prilika za to.\u201d Ali je barem prilika. I to je razlog za\u0161to Alexis Tsipras s pravom govori o \u201cdr\u017eavnom udaru\u201d i za\u0161to je u svom \u017eestokom govoru u gr\u010dkom parlamentu trenutnog ministra financija upozorio da nije pukovnik, nego ekonomist. Varoufakis se prisje\u0107a da bi nestanak signala televizije ili radija tijekom 60-ih i 70-ih godina pro\u0161loga stolje\u0107a u Gr\u010dkoj bio siguran znak da je rije\u010d o dr\u017eavnom udaru, ali bi pukovnici barem imali toliko sluha da nisu samo zamrznuli program, nego bi postavili sliku gr\u010dke zastave, dok su u pozadini svirale vojne kora\u010dnice.<\/p>\n<p><strong>Borba za \u201cslobodu govora\u201d<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to Varoufakis, me\u0111utim, isti\u010de nije samo vra\u0107anje u neku mra\u010dnu pro\u0161lost, nego povratak u potencijalno jo\u0161 mra\u010dniju budu\u0107nost: \u201cTko mo\u017ee re\u0107i da ga\u0161enje ERT-a ne\u0107e biti predlo\u017eak koji \u0107e dovesti do privatizacije BBC-a, ABC-a u Australiji, CBC-a u Kanadi, itd., itd.?\u201d U ovome \u201citd.\u201d, dakako, treba i\u0161\u010ditati HRT. Nimalo slu\u010dajno, u nedjeljnom izdanju vode\u0107eg pamfleta za sve mogu\u0107e privatizacije u Hrvatskoj, u kojem je ve\u0107 dulje vrijeme dobra praksa da se po proku\u0161anom receptu eksplicitno nagovje\u0161\u0107uju budu\u0107e privatizacije, stoji upravo takva sugestija \u201cGr\u010dka vlada ugasila je javnu televiziju, mo\u017ee li i Hrvatska?\u201d, uz podnaslov: \u201cHRT ima 3390 zaposlenika, 3700 suradnika i godi\u0161nju pretplatu od 960 kuna koju pla\u0107a 1,2 milijuna Hrvata. ERT je imao 2660 zaposelnih, godi\u0161nju pretplatu od 400 kuna i 11 milijuna pretplatnika, a uga\u0161eni su\u201d.<\/p>\n<p>Istovremeno, jedan ugledni kolumnist u naj\u010ditanijim hrvatskim novinama tvrdi da \u201cbez obzira koja politika do\u0161la, HRT postojano klizi u ponor: novinarski, kadrovski, financijski, reputacijski, gubi ugled i gledateljstvo, proizvodi gubitke i skandale\u201d. To\u010dno. Tko se s time ne bi slo\u017eio? Ali kad bismo ukinuli HRT, \u0161to bi ostalo? Privatne televizije s boljim kadrovima, ve\u0107im ugledom i reputacijom, boljim programom i bez skandala? Nije ni \u010dudo da jeAngela Merkel, \u201czgro\u017eena\u201d reakcijom Erdo\u011fanove vlade na proteste, upravo na jednoj takvoj privatnoj televiziji \u2013 naime, njema\u010dkoj \u201cjavnoj televiziji\u201d, odnosno RTL-u \u2013 izjavila da bi \u201cvoljela vidjeti da oni koji su kriti\u010dni i koji imaju druk\u010dije mi\u0161ljenje i druk\u010dije ideje o dru\u0161tvu imaju neki prostor u Turskoj koja se pribli\u017eava 21 stolje\u0107u.\u201d Here we go again. Dovoljno je u njezinu sljede\u0107u izjavu umjesto Turske upisati \u201cGr\u010dka\u201d da bismo ogolili svo licemjerje Europske unije: \u201cOno \u0161to se doga\u0111a u Turskoj nije na tragu na\u0161e ideje o slobodi da se prakticira sloboda govora.\u201d<\/p>\n<p>Kao \u0161to vidimo, Angela Merkel nije ni\u0161ta drugo nego nali\u010dje Erdo\u011fana, a gr\u010dka situacija brzo \u0107e se preslikati i na Hrvatsku. Na\u0161a borba za \u201cslobodu govora\u201d mora u\u010diniti sve da Slobodna vi\u0161e nikada ne bude ono \u0161to je nekad bila. Kao \u0161to bi HRT morao postati RTL, tako bi i Slobodna morala postati Wall Street Journal. Mo\u017eda da bi za koju godinu, ba\u0161 kao i njema\u010dki Financial Times, upozoravala gr\u010dke bira\u010de da ne glasaju za Alexisa Tsiprasa. Na\u0161a borba za \u201cslobodu govora\u201d mora u\u010diniti sve da po uzoru na Gr\u010dku, gdje je javna televizija pala bez ikakve prethodne demokratske rasprave, i energija i voda, i HEP i HAC, i obrazovni i zdravstveni sustav, padnu preko no\u0107i, bez hrvatske zastave koja vijori u pozadini i bez vojnih kora\u010dnica. Tiho, ali uz pomno ispucane \u0161ar\u017eere koji su preko naslovnica na\u0161ih \u201cjavnih medija\u201d svakodnevno slavili smrt novoro\u0111en\u010da koje je stiglo u pustinju Europske unije.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/zarez.hr\/clanci\/dobrodosli-u-pustinju-europske-unije\" target=\"_blank\">Zarez<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kako su doma\u0107e kompradorske elite jedva do\u010dekale ga\u0161enje gr\u010dke javne televizije, za\u0161to je samo pitanje vremena kada \u0107e na bubanj oti\u0107i i HRT, \u0161to dobivamo ulaskom u Europsku uniju i za\u0161to je Angela Merkel nali\u010dje Erdo\u011fana.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-117135","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117135","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=117135"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/117135\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=117135"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=117135"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=117135"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}