{"id":116954,"date":"2013-06-23T08:55:07","date_gmt":"2013-06-23T06:55:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=116954"},"modified":"2013-06-23T08:55:07","modified_gmt":"2013-06-23T06:55:07","slug":"nulta-tocka-zbrke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/06\/23\/nulta-tocka-zbrke\/","title":{"rendered":"Nulta to\u010dka zbrke"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/Klima.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-69234 alignleft\" title=\"Klima\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/12\/Klima-300x226.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"226\" \/><\/a>Dnevnik robot<\/strong><\/p>\n<p>Pa\u017eljiviji \u010ditatelji ove stranice zapazit \u0107e da se \u010desto volim uklju\u010diti u rasprave o klimatskim promjenama, &#8220;globalnom zatopljenju&#8221; kao i nu\u017eno vezanim temama uz okoli\u0161, energiju, obzirom da je ve\u0107 odavno politika zakora\u010dila duboko u ne\u0161to \u0161to bi trebao biti rezervat znanosti. Teza o opasnosti zbog pove\u0107anja emitiranja ( ljudski izvori) stakleni\u010dkih plinova pojavila se stidljivo prije nekih 50 godina od strane male, ali zna\u010dajne grupacije znanstvenika istra\u017eiva\u010da atmosfere, i od tada od jednog opskurnog istra\u017eivanja se danas do\u0161lo go globalne agende ili klju\u010dnog svjetskog problema.<\/p>\n<p>Nekidan sa djecom gledam crtani film i u njemu \u017eivotinje govore o problemu globalnog zatopljenja i obnovljivog odr\u017eivog razvitka,a Bill Clinton u uvodu koncerta Rolling Stonesa zahvaljuje Micku i ostatku gerijatrijskog showa, izme\u0111u ostaloga &#8220;da su pomogli podizanju svjesnosti \u010dovje\u010danstva na problem globalnog zatopljenja&#8221;. &#8220;Klimatske promjene&#8221;, &#8220;Globalno zatopljenje&#8221;, &#8220;Obnovljivi razvitak&#8221;, &#8220;Uglji\u010dni dioksid&#8221;, &#8220;Obnovljivi izvori&#8221;, &#8220;Odr\u017eivi razvitak&#8221; i sl. kovanice su postale dnevne mantre politi\u010dara, medijskih zvijezda i lokalnih gurua zelene zajednice. Nekidan u hrtovoj emisiji &#8220;Nulta to\u010dka&#8221; njezin urednik Mislav Togonal je odr\u017eao (slabo pripremljenu) emisiju o klimatskim promjenama, u kojoj je udrobio meteorologinju mazzoco, mirelu holy, vladimir paara, gospodina agronoma, gospodina iz hrvatskih voda i gospodina iz hepa. Sat vremena u kojima ne ku\u017ei\u0161 \u0161to je tema emisije, poplave, klima, globalno zatopljenje, obnovljivi izvori, hrvatske vode, medijski paprika\u0161 bez glave i repa.<\/p>\n<p>Mazzoco je uglavnom strijeljala Paara pogledom, a on je u svojoj maniri pomalo ishlapjelog fizi\u010dara izrecitirao standardni set &#8220;denierskih&#8221; argumenata ( stagnacija globalnog zatopljenja, medijske manipulacije ledenim kapama, katastrofizam&#8230;).<\/p>\n<p>Ina\u010de, odnos izme\u0111u tzv. &#8220;stakleni\u010dkih plinova&#8221; i temperature utvr\u0111en je u drugoj polovini 19. stolje\u0107a, i tada je detektiran kao klju\u010dni element koji je pomogao da planeta zemlja ne bude ledena pustinja, nego zeleno-plavi planet na kojem buja \u017eivot i ne nu\u017eno inteligencija, dodao bih. Zemaljska klima je kompleksan dinami\u010dan proces koji kombinira atmosferske, oceanske, kopnene utjecaje, kao i ledene kape. Proces analize klime zahtijeva precizna mjerenja temperatura, i temeljem \u010dega se stvaraju razli\u010diti klimatski modeli kojima se predvi\u0111aju nekakvi trendovi u pona\u0161anju atmosfere. U pitanju je kompleksna materija koja obi\u010dnom \u010dovjeku sa ulice predstavlja nerje\u0161ivu enigmu, a opet zbog goleme reklame znanstvenici su prisiljeni progutati tu gorku pilulu i javnosti povremeno servirati rezultate svojih istra\u017eivanja na razumljiv na\u010din, &#8220;za doma\u0107ice&#8221;.<\/p>\n<p>Klju\u010dni problem u cijeloj pri\u010di je u \u010dinjenici da je emisija uglji\u010dnog dioksida direktno vezana na proizvodnju energije koja se jo\u0161 uvijek bazira na fosilnim gorivima i iznosi 80% udjela, \u0161to implicira dalekose\u017ene utjecaje naizgled banalnog znanstvenog istra\u017eivanja o utjecaju stakleni\u010dkih plinova na globalnu temperaturu. Obzirom da je nemogu\u0107e eliminirati fosilne izvore barem u sljede\u0107ih 20-30 godina, postoje dva rje\u0161enja, a to su bilo pronalazak revolucionarnih izvora ne-fosilne energije ili potpuna promjena na\u0161eg \u017eivotnog stila i \u017eivotne paradigme bazirane na konzumerskoj filozofiji promoviranoj u zlatnim godinama kapitalizma.<\/p>\n<p>Od kraja 19. stolje\u0107a globalna temperatura se podigla za 3\/4 stupnja, dok je sa druge strane stakleni\u010dki efekt pove\u0107an za 80% ili 3 W\/m2. Globalna temperatura se nije pove\u0107avala linearno i stabilno, nego u nepravilnim intervalima, i to recimo zapa\u017eeni uspon u razdoblju 1910-1940, pa blago hla\u0111enje 1945-1970, pa onda strmi uspon do kraja 2000, da bi posljednjih 15 godina rast globalne temperature stao. Ukoliko se promatra na ve\u0107im vremenskim odsje\u010dcima primjetno je da ne\u0161to svakih 100k uzrokuje globalni pad temperatura i ledeno doba, nakon \u010dega slijede razdoblja toplog vremena 4-6.000 godina. Upravo sada se nalazimo na kraju te &#8220;tople&#8221; faze koja nam je omogu\u0107ila da iza\u0111emo iz pe\u0107ine i raketom odemo na Mjesec u relativno kratkom vremenskom razdoblju. Znanstveno nije utvr\u0111eno \u0161to uzrokuje taj efekt, no u isto vrijeme javnost se bombardira alarmisti\u010dkim tvrdnjama o pet do dvanaest za planetu zemlju, koje je posljednje vrijeme u nedostatku dokaza globalnog zatopljenja, pa\u017enju javnosti usmjerilo na &#8220;katastrofalnim vremenskim ekstremima&#8221;, ki\u0161ama, su\u0161ama, topljenju leda, tu\u017enim pingvinima i \u017eednim devama. Tema globalnog zatopljenja iz ruku znanstvenika oti\u0161la je u ruke pr-agencija, rock zvijezdi, olinjalih predsjednika u penziji i svakojakih reklamera \u017eeljih svog kola\u010da slave. Statisti\u010dki gledano, ne postoji pove\u0107anje ekstremnih klimatskih doga\u0111anja, no ljude to ne zanima, nego u\u017eivaju da ih sa ne\u010dim pla\u0161e, makar to bilo i ekstremno vrijeme. U isto vrijeme na slavi &#8220;globalnog zatopljenja&#8221; ja\u0161u &#8220;profesija zeleni&#8221; tipa Greenpeace, WWF i naslonjene interesne grupacije, kao i subvencije prema &#8220;obnovljivim izvorima&#8221; energije koji \u0107e tobo\u017ee smanjiti produkciju fosilnih goriva, time i stakleni\u010dkih plinova, pa \u0107e se kao zemlja prestati grijati i svi \u0107emo uz mala ulaganja preko pove\u0107anja cijena energije biti sretni i beri\u0107etni stolje\u0107ima.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, ni\u010dim izazvan, rast prosje\u010dne temperature Zemlje je posljednjih 15 godina stao, \u0161to je rezultate ve\u0107ine klimatskih modela dovelo u debele probleme. Umjesto o\u010dekivanih 1,75&#8217;, temperatura zemlje je porasla 0,75&#8217;, dok je u ni\u017eoj troposferi gdje je o\u010dekivan najve\u0107i utjecaj stakleni\u010dkih plinova, temperatura je narasla samo za tre\u0107inu, \u0161to znanstvenici poku\u0161avaju objasniti nepoznatim mehanizmom preko kojega je Zemlja ispustila vi\u0161ak topline vjerojatno natrag u svemir, odnosno u oceane.<\/p>\n<p>Juri\u0161ne postrojbe zelenih preko sredstava masovnog informiranja-\u010ditaj propagande su svorile medijsku harangu u kojoj se podrazumjeva &#8220;vjera u globalno zatopljenje&#8221; kao vid politi\u010dke korektnosti, \u0161to je dovelo, posebno u svjetlu fuku\u0161himske nesre\u0107e do lin\u010da nuklearne energije, zatvaranju nuklearnih centrala i stvaranju energetskog debalansa kojeg kompenziraju brzom izgradnjom termocentrala na lignit ili plinocentrala, \u0161to se recimo desilo u Njema\u010dkoj. Predpostavka je da \u0107e u sljede\u0107ih 50 god. primarni izvori el. energije trebati duplirati kapacitete, a \u010dinjenica je da tzv. &#8220;obnovljivi&#8221; izvori trenutno mogu biti samo dopuna osnovnih, baznih izvora baziranih na fosilnom gorivu, jer oni prvi nemaju mogu\u0107nost pohrane, niske su energetske gusto\u0107e (low energy density termin) i nepouzdanosti zbog prirode izvora koji je ovisan o vanjskim faktorima, ne postoji drugog rje\u0161enja osim fosilnog goriva i to plin, ili eventualno nuklearke novije generacije, odnosno fuzijske centrale.<\/p>\n<p>Sa druge strane, histerija karbonskih poreza dovela je do transfera proizvodnje u zemlje ne-potpisnice Kyoto protokola, tako da se desio apsurd da u cilju smanjivanja uglji\u010dnog dioksida proizvodnja odlazi iz EU, dok u zemljama koje su u razvitku raste emisija CO2&#8217;, \u0161to u kona\u010dnici ne izaziva nikakav efekt smanjenja stakleni\u010dkih plinova, nego puki transfer emisija iz razvijenih u nerazvijene zemlje, odnosno zemlje u razvoju, dok da apsurd bude ve\u0107i SAD su zbog prelaska na jeftini plin kao energent i proizvo\u0111a\u010d energije trenutno smanjile emisije CO2 na razinu iz &#8216;90, dakle kao da su se dr\u017eale Kyoto protokola. Pa ti budi pametan&#8230;<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pollitika.com\/nulta-tocka-zbrke\" target=\"_blank\">Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ni\u010dim izazvan, rast prosje\u010dne temperature Zemlje je posljednjih 15 godina stao, \u0161to je rezultate ve\u0107ine klimatskih modela dovelo u debele probleme&#8230;.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-116954","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=116954"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116954\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=116954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=116954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=116954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}