{"id":116480,"date":"2013-06-18T08:38:33","date_gmt":"2013-06-18T06:38:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=116480"},"modified":"2013-06-17T13:40:25","modified_gmt":"2013-06-17T11:40:25","slug":"namirnice-koje-ne-trpe-podgrijavanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/06\/18\/namirnice-koje-ne-trpe-podgrijavanje\/","title":{"rendered":"Namirnice koje ne trpe podgrijavanje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svje\u017ee pripremljeni obroci u dana\u0161njem brzom na\u010dinu \u017eivota postaju sve ve\u0107i luksuz, a podgrijana hrana kojoj pribjegavamo u ovom slu\u010daju jedan je od najgorih neprijatelja na\u0161eg zdravlja.<\/p>\n

Podgrijavanje hrane op\u0107enito nije preporu\u010dljivo jer ve\u0107ina u sebi sadr\u017ee spojeve koji kod podgrijavanja postanu \u0161tetni toanije toksi\u010dni isti\u010de nutricionistkinja Alma Buni\u0107 za portal Zadovoljna.hr. i navodi koje to namirnice gube nutritivna svojstva, enzime i podgrijavanjem postaju toksi\u010dne:<\/p>\n

\u0160pinat, cikla, celer i repa u sebi sadr\u017ee nitrate koji pod djelovanjem mikroorganizama i zagrijavanjem prelaze u spojeve nitrite dalje u nitrozamine koji su jako \u0161tetni i kancerogeni. \u0160pinat je najrizi\u010dniji u ovoj grupi i uvijek ga konzumirajte u strogo svje\u017eem obliku.<\/p>\n

Gljive se zbog svojih proteina lako mijenjaju i postaju \u0161tetne, preporu\u010dljivo ih je samo blago zagrijati do 70 stepeni.<\/p>\n

Krompir tako\u0111e spada u toksi\u010dnu grupu namirnica koje nakon zagrijavanja gube svoja nutritivna svojstva, a najnovija istra\u017eivanja pokazala su kako je krompir najzdraviji kuvan, ali ohla\u0111en. Naime kada se ohladi u krompiru dolazi do pove\u0107anja udjela otpornog skroba koji ima probiotsko djelovanje.<\/p>\n

Meso zagrijavanjem postaje na\u0161em tijelu nepoznato, zbog promjene u sastavu proteina. Kada se proteini dugo zagrijavaju na visokim temperaturama mijenja se njihova struktura i tako promijenjena postaje nepoznate na\u0161em organizmu, neprobavljive pa samim time i toksi\u010dna.<\/p>\n

Visokorizi\u010dne namirnice koje to postaju podgrijavanjem su i one koje se obra\u0111uju na niskim temperaturama poput mesa peradi, kuhane i dimljene ribe (losos, sku\u0161a, bakalar), sirove ili blago termi\u010dki obra\u0111ene \u0161koljke, mlije\u010dni proizvodi i jela napravljena sa mlijekom, sirom i jajima. Kod jela s ovim namirnicama pogrijavanje ne bi smjelo biti opcija.<\/p>\n

Namirnice koje trpe podgrijavanje su cjelovite \u017eitarice koje najmanje gube na nutritivnim vrijednostima i \u010diji sastav ostaje relativno nepromijenjen. Tu spadaju: ri\u017ea, proso, amarant, je\u010dam i zob.<\/p>\n

Savjet:<\/strong> Podgrijavanje supe se toleri\u0161e ukoliko iz nje izvadite meso i povr\u0107e pa zagrijete samo teku\u0107inu, ovaj postupak se preporu\u010duje i kod variva. Ukoliko kuvate velike porcije hrane prije konzumiranja pametno ih je raspodijeliti u manje porcije kako biste izbjegli podgrijavanje u vi\u0161e navrata.<\/p>\n

Topla vodena kupelj idealno je rje\u0161enje za grijanje primjerice ribe i mesa jer na ovaj na\u010din povoljna temperatura ne uzrokuje nastanak \u0161tetnih tvari u namirnicama.<\/p>\n

Nezavisne novine<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svje\u017ee pripremljeni obroci u dana\u0161njem brzom na\u010dinu \u017eivota postaju sve ve\u0107i luksuz, a podgrijana hrana kojoj pribjegavamo u ovom slu\u010daju jedan je od najgorih neprijatelja na\u0161eg zdravlja. Podgrijavanje hrane op\u0107enito nije preporu\u010dljivo jer ve\u0107ina u sebi sadr\u017ee spojeve koji kod podgrijavanja postanu \u0161tetni toanije toksi\u010dni isti\u010de nutricionistkinja Alma Buni\u0107 za portal Zadovoljna.hr. i navodi koje […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-116480","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116480","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=116480"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116480\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=116480"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=116480"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=116480"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}