{"id":116294,"date":"2013-06-15T07:30:39","date_gmt":"2013-06-15T05:30:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=116294"},"modified":"2013-06-14T23:36:13","modified_gmt":"2013-06-14T21:36:13","slug":"i-posle-titoizma-titoizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/06\/15\/i-posle-titoizma-titoizam\/","title":{"rendered":"I posle titoizma \u2013 titoizam"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/Tito.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-medium wp-image-116295 alignleft\" title=\"Tito\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/Tito-300x181.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"181\" \/><\/a>Iz godine u godinu recepcija godina provedenih u periodu Socijalisti\u010dke federativne republike Jugoslavije svodi se isklju\u010divo na ime Josipa Broza Tita. U prigodnim datumima njegove smrti i Dana mladosti \u0161tampani i elektronski mediji izve\u0161tavaju o poseti Ku\u0107i cve\u0107a pridaju\u0107i zna\u010daj izjavama posetilaca iz svih krajeva bi\u0161e zajedni\u010dke dr\u017eave. U me\u0111uvremenu, prigodnim tekstovima se obele\u017eavaju i zna\u010dajnije godi\u0161njice, kao \u0161to je to bilo povodom Dana pobede, oslobo\u0111enja Beograda i ove godine bitaka na Neretvi i Sutjesci. U svim tim podse\u0107anjima centralno mesto zauzima li\u010dnost Josipa Broza, bilo da se on do\u017eivljava kao negativna istorijska li\u010dnost, sumnjivog porekla i namera, ili tako \u0161to se nekriti\u010dki pozitivno vezuje za pro\u0161la vremena koja se idealizuju. Tito tako postaje zaslu\u017ean za sve \u0161to se dobro i zna\u010dajno doga\u0111alo, a u isto vreme i odgovoran za sve lo\u0161e, od diktature do raspada zemlje. Zbog toga umesto parole koja je proklamovana posle njegove smrti (I posle Tita Tito), danas je bolje re\u0107i i posle titoizma, titoizam.<\/p>\n<p>U ponovnom obnavljanju titoizma deo javnosti njemu naklonjen pada u istu onu gre\u0161ku koja je instalirana za vreme Titovog \u017eivota. Kao da je on jo\u0161 \u017eiv, i sve slu\u017ebe koje su ga idolatrizovale, pa u razumu njegovih poklonika jo\u0161 uvek nema svetle kriti\u010dke ta\u010dke. Ona koja bi samog Tita odbranila od titoizma i koja bi spre\u010dila nepotrebnu mitologizaciju ovog \u010doveka i njegovu dalju zloupotrebu. Nesumnjivo je da je re\u010d o izuzetnoj i zna\u010danoj li\u010dnosti koja je odigrala pozitivnu istorijsku ulogu u svom vremenu, i to u svetskim razmerama. Jugoslovensko dru\u0161tvo je u periodu njegove vladavine do\u017eivelo neporeciv izuzetan razvoj i preobra\u017eaj u svim oblastima. Ali sve to nije zasluga samo Tita, nego entuzijazma i po\u017ertvovanja, mo\u017ee se re\u0107i, miliona gra\u0111ana. Ipak, njegovo obo\u017eavanje kompromituje i njega samog, i brojne borce tog op\u0161tenarodnog pokreta Jugoslavije koji su poginuli i stradali u ratu, a kasnije i svoje \u017eivote posvetili izgradnji novog dru\u0161tva. Toga nisu svesni oni koji i dalje imaju tapiju na njegovu li\u010dnost i na istoriju NOB, koji nastavljaju sa falsifikovanjem istorije unutar svog pokreta. Skrivanjem ljudskog lika Titovog, koji je osim osobina neophodnih za takvu istorijsku ulogu, imao i niz proma\u0161aja, gre\u0161aka pa i krajnje neprihvatljivih postupaka, ne samo da ide na ruku drugoj strani koja to na sva zvona isti\u010de, nego spre\u010dava i Titove pristalice da uvide da Tita ne bi bilo bez drugih brojnih saradnika i saboraca koji su donosili va\u017ene odluke i protiv njegovih direktiva i time dopirinosili uspehu, ili neuspehu.<\/p>\n<p><strong>Po\u010delo je od NOB<\/strong><\/p>\n<p>Ovogodi\u0161nje pisanje o bitkama na Neretvi i Sutjesci, jedan je od primera za titoisti\u010dki manir u istoriografiji. Dva su se zna\u010dajna doga\u0111aja u tim prelomnim borbama 1943. godine odigrala o kojima se i dalje \u0107uti. Prvi je \u010duvena Bitka na Neretvi ili Bitka za ranjenike, u kojoj se genijalnosti Titovoj pripisuju sve zasluge. Istina je bila druga\u010dija. Da je komandant IX dalmatinske divizije poslu\u0161ao naredbu Vrhovnog \u0161taba da se zajedno sa Centralnom bolnicom povuku na zapad, prema Biokovu, sve bi bilo druga\u010dije. Zahvaljuju\u0107i jedinstvu \u0161taba divizije i upornosti njenog komandanta Vicka Krstulovi\u0107a, Tito je bio prinu\u0111en da povu\u010de naredbu i dopusti da se ranjenici prebace preko Neretve. A dalmatinski partizani su sa svojim komandantom na rukama prenosili ranjenike preko Prenja. U borbama posle toga su odigrali jo\u0161 jednu zna\u010dajnu ulogu u razbijanju \u010detni\u010dkih formacija kod Nevesinja, a kao nagrada za ovaj podvig, i neposlu\u0161nost prema Vrhovnom \u0161tabu \u2013 IX dalmatinska je raspu\u0161tena usmenom naredbom, bez pisanog traga. Drugi doga\u0111aj se odigrao na Sutjesci kad je Ko\u010da Popovi\u0107 izvr\u0161io proboj bez saglasnosti Vrhovnog \u0161taba, a mudro rukovodstvo je odbilo da ga sledi. Posle dva dana su uvideli svoju gre\u0161ku i krenuli su za njim, ali zbog ka\u0161njenja, po cenu velikih \u017ertava i masakra bolnice i preko hiljadu ranjenika na Tjenti\u0161tu provukli su se u poslednjem trenutku. Prethodno, suprotno postupku na Neretvi, donesena je i odluka da se mnogi ranjenici ostave u Durmitorskim pe\u0107inama na milost i nemilost neprijateljima koji su ih pronalazili i ubijali.<\/p>\n<p>Bilo je ovakvih primera pogre\u0161nih Titovih procena u ratu jo\u0161 \u2013 posle Sutjeske, umesto prema Dalmaciji gde je propadala Italija, glavnina je krenula na sever, pa je i pored oslobo\u0111enja Splita i preuzimanja italijanskog naoru\u017eanja partizanska vojska morala da se povu\u010de pred Nemcima. Zatim, nare\u0111enje V\u0160 da se napusti ostrvo Vis koje su (opet) neposlu\u0161ni dalmatinci ipak sa\u010duvali za Titovu evakuaciju iz Drvara, utvr\u0111ivanje Nove Jugoslavije i vezu sa saveznicima. Za\u0161to dana\u0161nji Titoisti \u017emure na ove \u010dinjenice, nego i dalje ponavljaju ideolo\u0161ku mantru iz godina Titovih jubileja. Upravo ta mantra je izgradila sistem koji se Titovim odlaskom uru\u0161io kao kula od karata.<\/p>\n<p><strong>Posle Kralja Tito<\/strong><\/p>\n<p>Titovi pioniri u poznim godinama, koji \u010desto izgledaju karikaturalno, i njihovi unuci koji se vaspitavaju na pogre\u0161nim pri\u010dama, obo\u017eavaju Tita sa sve belom mar\u0161alsklom uniformom, belim rukavicama, epoletama i ordenjima. U redu, mi danas znamo da je to bio duh vremena, ipak, belu mar\u0161alsku uniformu voleo je i Gering (jedva je do\u010dekao da je obu\u010de i F.Tu\u0111man), sletovi, zastave i bakljade praktikovani su od Musolinija i Hitlera do Kim il Sunga. Za\u0161to Titovi poklonici \u0107ute o svojevrsnoj Titovoj izdaji, kad se br\u017ee bolje uselio u Dvorske prostorije i sebi priu\u0161tio sve kraljevske pogodnosti, a kad su prvim odlukama o platama radnici u odnosu na administraciju i birokratiju bili vra\u0107eni tamo gde su bili i pre rata, ne govori se. O socijalnom raslojavanju, stvaranju novih klasa, o radni\u010dkim \u0161trajkovima i nepravdama jo\u0161 od po\u010detka pedesetih godina, odmah posle veli\u010danstvenog zanosa izgradnje i obnove, ne govori se. O uspostavi centralisti\u010dke vladavine po uzoru na onu Austro-ugarsku ili Kara\u0111or\u0111evi\u0107evsku \u0161estojanuarsku, ne govori se.<\/p>\n<p>Mentalitetski, mala je razlika izme\u0111u obo\u017eavanja Tita i obo\u017eavanja Kralja Aleksandra. Isti izlivi narodne ljubavi sa \u0161tafetama (prva je bila upu\u0107ena Kralju) dvorski \u017eivot, posle smrti identi\u010dne scene du\u017e pruge Beograd-Zagreb &#8230; Posle Aleksandra \u2013 Tito. Takav odnos prema politici i vo\u0111ama je, podsetimo se, nastavljen sa Slobodanom Milo\u0161evi\u0107em, i brojnim do\u017eivotnim partijskim lider\u010di\u0107ima. U dana\u0161njem vakuumu, javljaju nam se ponovo Tito i dinastija Kara\u0111or\u0111evi\u0107a.<\/p>\n<p>Ideja istorijske levice, komunizma i socijalisti\u010dkih ideja tretiranjem velike teme socijalisti\u010dke Jugoslavije isklju\u010divo kroz lik Tita, izjedna\u010duje se sa jednim re\u017eimom li\u010dne vladavine. A istina je da su zna\u010dajni rezultati, o kojima se danas isto tako neopravdano \u0107uti, postizani i bez Titovih zasluga -iz prirodne potrebe ljudi da rade i da unapre\u0111uju svoj \u017eivot. \u010cak u stalnoj borbi i otporu prema partijskoj i dr\u017eavnoj birokratiji SFRJ.<\/p>\n<p>Ovakav odnos prema li\u010dnosti Tita i periodu 1945-1990. najvi\u0161e ide na ruku upravo onima koji koji ne vide ni\u0161ta problemati\u010dno u restauraciji monarhije, jer i Tita prihvataju kao monarha republike. Posle Tita &#8211; Kralj.<\/p>\n<p>Zbog toga, istinita pri\u010da o stotinama hiljada poginulih partizana u ratovanju sa okupatorima, o njihovoj pobedi, o \u017ertvovanom narodu Jugoslavije u posleratnoj izgradnji i poslednjem bratoubila\u010dkom ratu, mora da bude skrivena jer se u njoj krije opasnost po dana\u0161nje pretendente na bele uniforme.<\/p>\n<p>D. St<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.republika.co.rs\/550-551\/15.html\" target=\"_blank\">Republika<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Za\u0161to Titovi poklonici \u0107ute o svojevrsnoj Titovoj izdaji, kad se br\u017ee bolje uselio u Dvorske prostorije i sebi priu\u0161tio sve kraljevske pogodnosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-116294","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116294","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=116294"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/116294\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=116294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=116294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=116294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}