{"id":115918,"date":"2013-06-10T14:27:40","date_gmt":"2013-06-10T12:27:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=115918"},"modified":"2013-06-10T14:27:40","modified_gmt":"2013-06-10T12:27:40","slug":"megalomanija-koja-ne-odgovara-na-kljucna-pitanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/06\/10\/megalomanija-koja-ne-odgovara-na-kljucna-pitanja\/","title":{"rendered":"Megalomanija koja ne odgovara na klju\u010dna pitanja"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine koju je Vlada Crne Gore ove sedmice ponudila na uvid javnosti nije odr\u017eiv dokument, jer se zasniva na nerealnim projekcijama potrebe crnogorskog dru\u0161tva za elektri\u010dnom energijom u narednih dvadeset godina, tim prije \u0161to njeni autori uop\u0161te nijesu razmatrali scenario eventualnog ga\u0161enja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).<\/p>\n

Istovremeno, ovaj dokument koji je strate\u0161ki za razvoj dr\u017eave omogu\u0107ava megalomanske investicije u sektoru energetike, dok sa druge strane ne odgovara na klju\u010dna pitanja kakav \u0107e uticaj planirane investicije imati na ekonomski, socijalni i aspekt \u017eivotne sredine.<\/p>\n

Vlada Crne Gore nije iskoristila proces revizije Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine da unese nova, inovativna i odr\u017eiva rje\u0161enja. Na\u017ealost, nacrtni materijali za revidiranu Strategiju nisu obe\u0107avaju\u0107i kada je u pitanju operacionalizacija i sprovodjenje smjernica Energetske politike. Nau\u010dene lekcije iz procesa donosenja prethodne Strategije energetike do 2025. usvojene u decembru 2007. godine ne izgleda da su integrisane ni u dopunjenoj Strategiji, jer ona te\u017ei manje – vi\u0161e istim ciljevima kao i \u201cstara\u201d strategija a to su, prije svega, velika ekspanzija u proizvodnim kapacitetima kao na\u010dinu da se realizuju predvi\u0111ene energetske potrebe.<\/p>\n

S druge strane energetske potrebe I budu\u0107i razvoj energetskog sektora baziraju se na nerealnim procjenama potreba za energijom. Tako se u Stretegiji pretpostavlja nastavak rada KAP-a i \u017deljezare punim kapacitetima do 2030.godine, \u0161to ve\u0107 sada nije slu\u010daj. \u010cinjenica da su ta dva potro\u0161a\u010da u pro\u0161losti tro\u0161ila i do 48% od ukupno utro\u0161ene elektri\u010dne energije u Crnoj Gori, a ve\u0107 sada je vrlo upitan njihov opstanak, jasno ukazuje da projekcija potro\u0161nje elektri\u010dne energije u budu\u0107nosti nije postavljena na realnim osnovama.<\/p>\n

Sa stanovi\u0161ta odr\u017eivosti, ovakvo projektovano pove\u0107anje potro\u0161nje energije je pod znakom pitanja. Strategija predvi\u0111a udvostru\u010davanje finalne potro\u0161nje energije tokom narednih 20 godina – od 29,9 petad\u017eula (PJ) u 2010 na 59,5 PJ u 2030. Najve\u0107i porast (trostruki) je planiran za industrijski sektor, \u0161to je te\u0161ko zamisliti obzirom na \u010dinjenicu da sada\u0161nji industrijski pogoni rade sa neodr\u017eivo visokom energetskom potro\u0161njom i da bi se eventualna nova industrijska postrojenja trebala zasnivati na novim i daleko vi\u0161e energetski efikasnim tehnologijama.<\/p>\n

\u010cak i ako pretpostavimo da \u0107e sada\u0161nja industrija (KAP I \u017deljezara Nik\u0161i\u0107) nastaviti sa radom do 2030. godine sa postoje\u0107im energetskim intenzitetima, potro\u0161nja sa vi\u0161e od 22 PJ finalne energije u sektoru industrije Crne Gore u 2030. godine (u pore\u0111enju sa trenutnom 7 PJ) bi zna\u010dila visoko industrijalizovanu zemlju, \u0161to po svim mjerilima izgleda nemogu\u0107e ostvariti u narednih 20 godina. Pove\u0107anje potro\u0161nje u transportu i doma\u0107instvima\/uslu\u017enim sektorima procjenjuje se na oko 1,6 puta, \u0161to je tako\u0111e diskutabilno s obzirom na velike mogu\u0107nosi za pobolj\u0161anje energetske efikasnosti u transportu i zgradama.<\/p>\n

Upravo je polje energetske efikasnosti u nacrtu Strategije ostalo zanemareno I nedovoljno analizirano. Umjerene preporuke o energetskoj efikasnosti koje sadr\u017ei dopunjena Strategija ne\u0107e iznijeti naophodna pobolj\u0161anja i nemaju proaktivan pristup potreban da se uskladi sa politikom EU. Dokument usvaja 9% u\u0161tede energije prethodno odredjenih za period do 2018, \u0161to na duge staze nije dovoljno ambiciozno, imaju\u0107i u vidu da je crnogorska ekonomija visoko energetski intenzivna, sto I sama Strategija potvrdjuje navodeci da su indikatori crnogorskog energetskog intenziteta 6 do 8 puta ve\u0107i u pore\u0111enju sa onim iz zemalja \u010dlanica EU, kao i da su kombinovani gubici u sektorima prenosa i distribucije struje i dalje na veoma visokom nivou(do 20%). Nasuprot tome, potencijalne energetske u\u0161tede koje treba zamijeniti novim proizvodnim kapacitetima, nisu uklju\u010dene u strategiju na zadovoljavaju\u0107i na\u010din.<\/p>\n

S druge strane, realizovane investicije I interesovanja za razvoj malih HE i energije vjetra prema\u0161ili su one poredvidjene prethodnom Startegijom, \u0161to pokazuje da su takvi projekti atraktivniji i izvodljiviji. Zajedno sa trenutnim niskim nivoom iskori\u0161\u0107enosti nekih obnovljivih izvora koji imaju zna\u010dajan potencijal u Crnoj Gori, ova \u010dinjenica ukazuje na to da je mnogo vi\u0161e pa\u017enje trebalo posvetiti razvoju obnovljivih izvora energije -OIE (osim velikih hidroelektrana) u dopunjenoj Strategiji.<\/p>\n

Umjesto toga, strategija predla\u017ee skromnih 32 MW instalisane snage sa fotonaponskih postrojenja do 2030 cime \u0107e njihov udio ukupnih proizvodnih kapaciteta biti na nivou od 1,4%. Sli\u010dno tome, planovi za biomasu su postavljeni na niskom nivou (39 MW). Za proizvodnju elektri\u010dne energije iz vjetra, 190 MW instalisane snage se planira do 2020. Strategija dalje preporu\u010duje promociju investicija u OIE bez doprinosa u tarifama kad god je to mogu\u0107e, \u0161to je veoma problemati\u010dno ako se \u017eele posti\u0107i znatna pobolj\u0161anja u ovoj oblasti. Iskustva iz drugih zemalja jasno pokazuju da je podsticaj od presudnog zna\u010daja za napredak i \u0161irenje tehnologije OIE. Ostale preporuke o OIE uklju\u010duju dodatne procjene o mogu\u0107nostima za proizvodnju elektri\u010dne energije iz otpada, uvo\u0111enje biogoriva u transportnom sektoru itd.<\/p>\n

Iz svega ovoga zaklju\u010dujemo da dopunjena strategija ne\u0107e zaista doprinijeti razvoju energetskog sektora u Crnoj Gori, ukoliko se zna\u010dajno ne revidira u narednim koracima. Strategija daje vrlo optimisticno vidjenje buduceg razvoja sektor energetike u Crnoj Gori u narednih 20 godina ali samo na nivou pretpostavki bez ikakvih sigurnosti i garancija za budu\u0107e investitore. Budu\u0107i da nije dala jasan i realan pregled ekonomskih, socijalnih I ekolo\u0161kih rizika sa kojim se mogu suo\u010diti eventualni investitori, kao takva ne mo\u017ee slu\u017eiti kao dobra baza i motiv za investiranje u sektor energetike u Crnoj Gori.<\/p>\n

Zato smatramo da predlozeni Nacrt Strategije kao jedan od najvaznijih dokumenata koji ce u mnogome trasirati razvoj drzave ne sagledava jasno I realno buduce potrebe Crne Gore, a samim tim ni ne nudi adekvatna rjesenja koja bi omogucila odrziv I balansiran razvoj. Razvoj energetike mora se planirati pa\u017eljivije i odgovornije, a energetsku budu\u0107nost Crne Gore treba definisati u skladu sa njenim statusom ekolo\u0161ke dr\u017eave ozvani\u010denim u Ustavu Crne Gore.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zajedni\u010dko saop\u0161tenje nevladinih organizacija Green Home i MANS povodom Strategije razvoja energetike Crne Gore do 2030.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-115918","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-analize-i-misljenja"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115918","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=115918"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115918\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=115918"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=115918"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=115918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}