Ru\u017ei\u010dasti vilinski oklopnik<\/p>\n
Iza bombasti\u010dnog imena krije se mala no\u0107na \u017eivotinja, koja izgleda otprilike kao hr\u010dak u kostimu superheroja. Vilinski oklopnik je duga\u010dak oko 10 centimetara i mo\u017ee da se ukopa u zemlju za nekoliko sekundi kada se osjeti ugro\u017eeno. Prirodno stani\u0161te mu je u Argentini, a hrani se crvima, insektima i korijenjem.<\/p>\n
Grivasti vuk<\/p>\n
Sva\u0161tojed koji izgleda kao mje\u0161anac vuka i lisice zove se grivasti vuk i \u017eivi u travnatim oblastima Ju\u017ene Amerike. Kada prona\u0111e \u017eenku, sa njom ostaje do kraja \u017eivota. Iako ima duge noge nije dobar trka\u010d, pa plijen uglavnom vreba iz prikrajka, kao lisica.<\/p>\n
Aj-aj<\/p>\n
Ovaj sisar iz reda primata dolazi sa Madagaskara i jedini je savremeni predstavnik svog roda “Daubentonia”. \u017divi u \u0161umi, gdje pravi gnijezda u kojima spava tokom dana, dok je no\u0107u aktivan. \u017denke donose mladunce na svijet na svake dvije ili tri godine.<\/p>\n
Sunda<\/p>\n
Sunda je poznata kao lete\u0107i lemur, mada zapravo nije lemur, a ne zna ni da leti. Ipak, ona zna da ska\u010de sa drveta na drvo i klizi po njegovoj kori. \u017divi u kro\u0161njama, gdje danju spava, a no\u0107u traga za hranom. Mo\u017ee se na\u0107i u Indoneziji, Singapuru, Maleziji i na Tajlandu.<\/p>\n
Patagonijska mara<\/p>\n
Patagonijska mara je krupni glodar iz familije morskih prasi\u0107a, koji naseljava Ju\u017enu Ameriku i pomalo li\u010di na kengura. Ima duge noge i upadljive u\u0161i. Jede li\u0161\u0107e i vo\u0107e. Pari se vi\u0161e puta sa istim partnerom.<\/p>\n
Gerenuk<\/p>\n
Graciozna \u017eivotinja, poznata jo\u0161 i pod imenom Valerova gazela, predstavlja vrstu antilope izuzetno dugog vrata i velikih u\u0161iju. \u017divi u afri\u010dkim pustinjama i hrani se tako \u0161to brsti \u017ebunje i drve\u0107e. Glava joj je nesrazmerno mala u odnosu na tijelo i zato izgleda \u010dudno, posebno kada se podigne na zadnje noge.<\/p>\n
Goli pacov<\/p>\n
Evo \u017eivotinjice koju vjerovatno ne biste voljeli da pomazite. U pitanju je goli pacov koji, kao \u0161to mu ime ka\u017ee, nema krzno. \u017divi isklju\u010divo ispod zemlje, gdje formira kolonije koje mogu da zauzmu i po \u010detiri kilometra duge kanale. Najbitniju ulogu, ba\u0161 kao kod p\u010dela, imaju matice, dok je ostatak jedinki hijerarhijski raspore\u0111en.<\/p>\n
\u0106ubasti jelen<\/p>\n
Nije te\u0161ko zaklju\u010diti da je ovaj sisar ime dobio po zanimljivoj “frizuri”. Naseljava visinska podru\u010dja centralne Kine, pa se o njemu malo zna. Mu\u017ejaci imaju izra\u017eene o\u010dnjake, koji dosti\u017eu dva i po centimetra du\u017eine. \u0106ubasti jeleni se pare u periodu od septembra do decembra, a \u017eive samo sedam godina.<\/p>\n
Krtica zvjezdastog nosa<\/p>\n
Ova mala krtica se mo\u017ee na\u0107i u Kanadi i na sjeveru Amerike. Lako se prepoznaje po pipcima koji joj okru\u017euju nju\u0161ku, a slu\u017ee kao \u010dulo dodira i sadr\u017ee \u010dak 25.000 receptora. Poznati jo\u0161 i kao Ajmerovi organi, oni poma\u017eu krtici da se sna\u0111e ispod zemlje tako \u0161to detektuju potrese.<\/p>\n
\u010cudna rajska ptica<\/p>\n
Poznato je da mu\u017ejaci koriste razli\u010dite trikove da privuku \u017eenke, a \u010dudna rajska ptica ima sposobnost da pomo\u0107u perja potpuno transformi\u0161e svoj izgled. Ona obrazuje ne\u0161to nalik na lepezu, a zatim skaku\u0107e po drvetu, kako bi privukla pa\u017enju partnera za parenje. Naseljava ki\u0161ne \u0161ume Nove Gvineje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ru\u017ei\u010dasti vilinski oklopnik Iza bombasti\u010dnog imena krije se mala no\u0107na \u017eivotinja, koja izgleda otprilike kao hr\u010dak u kostimu superheroja. Vilinski oklopnik je duga\u010dak oko 10 centimetara i mo\u017ee da se ukopa u zemlju za nekoliko sekundi kada se osjeti ugro\u017eeno. Prirodno stani\u0161te mu je u Argentini, a hrani se crvima, insektima i korijenjem. Grivasti vuk […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-115812","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-video"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=115812"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115812\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=115812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=115812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=115812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}