{"id":115551,"date":"2013-06-05T12:47:36","date_gmt":"2013-06-05T10:47:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=115551"},"modified":"2013-06-05T12:47:36","modified_gmt":"2013-06-05T10:47:36","slug":"mirisi-mogu-izmanipulisati-mozak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/06\/05\/mirisi-mogu-izmanipulisati-mozak\/","title":{"rendered":"Mirisi mogu izmanipulisati mozak"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/mirisi.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-115552\" title=\"mirisi\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/06\/mirisi-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Osje\u0107ate li neobja\u0161njivu tjeskobu, privla\u010dnost prema nekome, sklonost kompulzivnoj kupnji ili su vam kognitivne sposobnosti izo\u0161trene \u2013 sve to mo\u017ee biti posljedica udisanja specifi\u010dnih mirisa.<\/p>\n<p><strong>Miris mo\u017ee dovesti do straha<\/strong><\/p>\n<p>Da, mogu\u0107e je udisati strah, pokazala je njema\u010dka studija u kojoj su volonteri udisali miris znoja koji je bio rezultat stvarnog straha. Oni koji su udisali ovaj miris imali su ve\u0107u aktivnost dijelova mozga povezanih s empatijom. Nakon pet minuta osje\u0107ali su se tjeskobnije, a nisu znali za\u0161to. Oni koji su udisali obi\u010dan znoj nisu imali ovakve promjene, zabilje\u017eeno je u Monell Chemical Senses Centeru.<\/p>\n<p><strong>Zbog mirisa mo\u017eete biti pametniji<\/strong><\/p>\n<p>U studiji koju je vodila Denise Chen na Univerzitetu Rice, \u017eene uklju\u010dene u studiju udisale su miris znoja skupljenog ispod pazuha (koji je nastao kao reakcija na gledanje filma strave i u\u017easa). Ove \u017eene su pokazale bolje rezultate na testu asocijacija u odnosu na one koje su udisale obi\u010dan neutralni zrak bez znoja. Inhaliranje &#8220;straha&#8221; ili &#8220;stresa&#8221; mo\u017ee nas u\u010diniti pa\u017eljivijima i opreznijima, \u0161to je dobro za kognitivne sposobnosti.<\/p>\n<p><strong>Miris mo\u017ee pokrenuti seksualno \u0161esto \u010dulo<\/strong><\/p>\n<p>Svi smo \u010duli za mo\u0107 mirisa i njegovu ulogu u odabiru biolo\u0161ki kompatibilnog ljubavnika. Osim toga, miris poma\u017ee da se potvrdi postoji li uzajamna privla\u010dnost (ta\u010dnije, je li onaj drugi &#8216;seksualno uzbu\u0111en&#8217;).<\/p>\n<p><strong>Zbog mirisa vjerujete da je manje vi\u0161e<\/strong><\/p>\n<p>\u0160to je hrana mirisnija, to je manje jedemo sa svakim zalogajom. Ovo je nesvjesni dio kontrole gladi.<\/p>\n<p><strong>Postajete otvoreniji<\/strong><\/p>\n<p>Pravi mirisi mogu popraviti raspolo\u017eenje. Nauka je potvrdila da zbog njih mo\u017eete biti razgovorljivi, vi\u0161e se smje\u0161kati i biti dru\u0161tveniji (prirodni cvjetni mirisi), nesebi\u010dniji prema strancima (sinteti\u010dki parfem i miris svje\u017ee pe\u010denog kruha), te lak\u0161e dati broj telefona osobi koju ste upravo sreli ako ona miri\u0161e na kroasan.<\/p>\n<p><strong>Miris vas mo\u017ee u\u010diniti kompulzivnima i rastro\u0161nima<\/strong><\/p>\n<p>Jednostavan miris narand\u017ee podsvjesno je potaknuo ljude u jednoj \u0161vicarskoj trgovini da potro\u0161e oko 20 posto vi\u0161e novca nego kad su kupovali u trgovini bez mirisa ili udisali neki slo\u017eeniji miris (te\u017ee za obradu), pokazalo je istra\u017eivanje objavljeno u \u010dasopisu Journal of Retailing.<\/p>\n<p>MOJEzdravlje<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Osje\u0107ate li neobja\u0161njivu tjeskobu, privla\u010dnost prema nekome, sklonost kompulzivnoj kupnji ili su vam kognitivne sposobnosti izo\u0161trene \u2013 sve to mo\u017ee biti posljedica udisanja specifi\u010dnih mirisa. Miris mo\u017ee dovesti do straha Da, mogu\u0107e je udisati strah, pokazala je njema\u010dka studija u kojoj su volonteri udisali miris znoja koji je bio rezultat stvarnog straha. Oni koji su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-115551","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115551","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=115551"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115551\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=115551"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=115551"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=115551"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}