{"id":115080,"date":"2013-05-31T09:40:46","date_gmt":"2013-05-31T07:40:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=115080"},"modified":"2013-05-31T09:40:46","modified_gmt":"2013-05-31T07:40:46","slug":"mmf-nekad-i-sad","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/31\/mmf-nekad-i-sad\/","title":{"rendered":"MMF nekad i sad"},"content":{"rendered":"<p><strong><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/MMF.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-81568\" title=\"MMF\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/MMF.jpg\" alt=\"\" width=\"296\" height=\"170\" \/><\/a>Autor: Komuna X<\/strong><\/p>\n<p>Pro\u0161lo je vi\u0161e od godinu dana kako je Vikiliks objavio \u201cprocureli\u201d interni tajni memorandum ameri\u010dkog instituta za strate\u0161ke analize Stratfor, iz 2009. godine. U njemu je eksplicitno re\u010deno ono \u0161to me\u0111u radikalnim kriti\u010darima kapitalisti\u010dkog poretka odavno postoji kao op\u0161te mesto u analizi posledica primenjivanja politike MMF-a.\u201d<a href=\"http:\/\/www.pressonline.rs\/info\/politika\/206665\/stratfor-mmf-snosi-deo-krivice-za-rat-u-jugoslaviji.html\" target=\"_blank\">Ekonomske mere \u0161tednje MMF-a nametnute biv\u0161oj Jugoslaviji u predratnom periodu izazvale su socijalne nemire koji su delom krivi za rat\u201d.<\/a> Po\u0161to je na na\u0161im prostorima, zbog dominacije nacionalisti\u010dkog i liberalnog diskursa, po\u010detak rata u biv\u0161oj Jugoslaviji i dalje obavijen maglom ideolo\u0161kih tuma\u010denja, koje ili sakrivaju, ili nedovoljno jasno prikazuju prave uzroke rata, \u017eelimo da se jo\u0161 jednom osvrnemo na bitne \u010dinjenice.<\/p>\n<p><strong>MMF nekad. Njegova uloga u podsticanju konflikata i korist od toga.<\/strong><\/p>\n<p>Ratna, bratoubila\u010dka razaranja na teritoriju biv\u0161e Jugoslavije tuma\u010dena su uglavnom na dva na\u010dina \u2013 jedan je organski povezan sa nacionalisti\u010dkim ideologijama i on podrazumeva pojednostavljeno i romantizovano prikazivanje istorije, te \u0161irenje strahova od drugih naroda Balkana, predstavljenih kao ve\u010dito suprotstavljenih sopstvenom narodu. Drugi je svoje ideale smestio na drugu stranu \u2013 idealizuju\u0107i razvijena potro\u0161a\u010dka dru\u0161tva zapadnih liberalnih demokratija, uzdaju\u0107i se u licemerni aristokratizam gra\u0111anske klase, on je uzroke rata video u nazadnosti i zatupljenosti naroda Balkana, kojima je potreban neko sa strane da uvede red, prosve\u0107eni apsolutista koji \u0107e \u201cbalkanske kolja\u010de\u201d da privede svetlu nebeske Evropske unije. I jedan i drugi ideolo\u0161ki klju\u010d odbijamo da prihvatimo.<\/p>\n<p>Poku\u0161a\u0107emo da vrlo grubo ocrtamo globalni kontekst jugoslovenskih de\u0161avanja. Nakon stvaranja klasnog kompromisa u SAD (Nju dil), kao jednog od odgovora na ekonomsku krizu (Velika depresija), te potom (nakon Drugog svetskog rata) stvaranja modela kejnzijanske \u201cdr\u017eave blagostanja\u201d u bogatijim zapadnoevropskim zemljama (\u0161to su bili potezi koji su omogu\u0107avali bolju kontrolu doma\u0107eg stanovni\u0161tva u zategnutim hladnoratovskim odnosima) u 60-im godinama XX veka na svetskom nivou dolazi do eksplozije radni\u010dkih i socijalnih borbi koje dobijaju revolucionarne obrise i koje usporavaju akumulaciju kapitala. Kao posledicu toga kapital krajem sadamdesetih odbacuje kejnzijanski model \u201cdr\u017eave blagostanja\u201d i prelazi u ofanzivu, putem aktiviranja neoliberalnog projekta, napadaju\u0107i sve tekovine \u201csocijalne dr\u017eave\u201d, podrivaju\u0107i polako radni\u010dka prava (socijalnu i zdravstvenu za\u0161titu, veli\u010dinu prihoda, itd) u zemljama Prvog sveta, ali i globalnim napadom na zemlje Tre\u0107eg sveta, nekad oru\u017eanim putem (veliki broj vojnih intervencija SAD tokom osamdesetih) a jo\u0161 \u010de\u0161\u0107e programima strukturalnog prilago\u0111avanja, koji imaju kolonizatorsku ulogu porobljavanja zemalja \u2013 otvaraju\u0107i njihova tr\u017ei\u0161ta stranom kapitalu, donose\u0107i zakone koji obezbe\u0111uju interese kapitala, prebacuju\u0107i dono\u0161enje odluka na me\u0111unarodne institucije i NVO sektor. MMF u svim ovim procesima igra <a href=\"http:\/\/komunax.anarhija.org\/2013\/05\/21\/obecavajuce-beleske-midnajt-nouts-kolektiv-i-prijatelji\/\" target=\"_blank\">klju\u010dnu ulogu.<\/a><\/p>\n<p>Povezanost MMF-a sa ratnim razaranjima dokumentovana je i pokazuje jasne pravilnosti \u2013 <a href=\"http:\/\/www.nadir.org\/nadir\/initiativ\/agp\/free\/9-11\/federici.htm\" target=\"_blank\">strukturalne promene lokalnih ekonomija pod MMF direktivama dovode do sukoba i ratnih razaranja, a ratna razaranja dalje uti\u010du na strukturalne promene, olak\u0161avaju\u0107i ih.<\/a> Po svojoj su\u0161tini delovanje MMF dovodi do otpora me\u0111u narodima kojima se name\u0107u MMF reforme, <a href=\"http:\/\/komunax.anarhija.org\/2013\/05\/18\/kratka-istorija-otpora-strukturalnom-prilagodavanju-dzordz-kafenzis-i-silvija-federici\/\" target=\"_blank\">dolazi do socijalnih tenzija i sukoba.<\/a> Ove socijalne tenzije i frustracije, poku\u0161avaju da iskoriste i kanali\u0161u lokalne elite vo\u0111ene svojim interesima o\u010duvanja ili zadobijanja mo\u0107i (primer Milo\u0161evi\u0107a), usmeravaju\u0107i nezadovoljstvo na \u201clak\u0161e mete\u201d, npr. pripadnike manjinskih etni\u010dkih zajednica, suprotstavljene religijske grupe, ili pak na \u201cistorijske nepravde\u201d u odnosima sa susednim narodima. Dolazi do sukoba izme\u0111u razli\u010ditih frakcija. U slede\u0107em koraku dolazi do ratnih razaranja, potom do odre\u0111ene vrste (vojne) intervencije SAD i drugih zapadnih sila, te zatim do jo\u0161 sna\u017enijeg procesa ekonomske restrukturacije prostora nekad zara\u0107enih frakcija, opet u interesu krupnog kapitala, samo sada, zbog ratne destrukcije, bez ostavljanja mogu\u0107nosti lokalnim zajednicama da pru\u017eaju otpor kolonizaciji svojih prostora. I tako je krug zatvoren, a dolari se gomilaju.<\/p>\n<p>Sve ovo je kao \u0161kolski primer moglo da se prou\u010dava i u slu\u010daju biv\u0161e Jugoslavije. Zadu\u017eivanje kod MMF-a tokom sedamdesetih, inisistiranje MMF-a na strukturalnim promenama jugoslovenske privrede, te kao posledica toga \u0161irok talas radni\u010dkih protesta i nezadovoljstava tokom osamdesetih. Lokalne birokratske politi\u010dke elite u republikama biv\u0161e Jugoslavije poku\u0161avaju da iskoriste novonastalu situaciju u svoju korist, dolazi do okrivljavanja drugih za probleme, te porasta nacionalisti\u010dkog zamazivanja o\u010diju. Krivac se vi\u0161e ne tra\u017ei na strani MMF-a, ili u prirodi delovanja njegovih reformi, ili u oko\u0161talim birokratskim strukturama Komunisti\u010dke partije Jugoslavije, ve\u0107 u drugim narodima biv\u0161e Jugoslavije. Po\u010dinje krvavi pir devedesetih, sa uni\u0161tavanjem infrastrukture zemlje i desetinama hiljada mrtvih \u2013 sve da bi se do\u0161lo u istu ta\u010dku, samo par stepeni ni\u017ee. Ponovo dolaze na red nove reforme lokalnih privreda pod uticajem MMF-a, samo sada bez mogu\u0107nosti bilo kakvog smislenog otpora po\u0161to je narod slomljen ratovima, sav u ranama i o\u017eiljcima i ne mo\u017ee da shvati prirodu onog \u0161to se de\u0161ava, stalno se vra\u0107aju\u0107i nacionalisti\u010dkim ili proevropskim iluzijama. <a href=\"http:\/\/libcom.org\/history\/jugoslavija-od-smanjenja-plata-do-rata-wildcat\" target=\"_blank\">Rasprodaja firmi i zemlji\u0161ta ide bez problema.<\/a><\/p>\n<p><strong>MMF sad. Od otvaranja do sunovrata Srbije.<\/strong><\/p>\n<p>Ako su devedesete obele\u017eili nacionalisti\u010dki bratoubila\u010dki ratovi, period posle 2000. i ru\u0161enja Milo\u0161evi\u0107a mo\u017ee da se nazove neoliberalnim trijumfom koji je nastavio uru\u0161avanje \u017eivotnog standarda naroda Srbije u skoro svakom pogledu. Velika petooktobarska o\u010dekivanja naroda danas \u201cblistaju\u201d u svom pravom svetlu \u2013 siroma\u0161enje se nastavilo, a strukturalne promene sistema (privatizacija, \u201cdemokratizacija\u201d, MMF krediti, NVO sektor, itd), pompezno najavljivane kao put ka boljem sutra, put ka Evropskoj uniji, pokazale su svoje pravo lice: kao proces akumulacije kapitala za bogate i kao proces boljeg kontrolisanja siroma\u0161nih.<\/p>\n<p>U vazduhu mo\u017ee da se oseti besperspektivnost dok slu\u0161amo zagovornike Prve i Druge Srbije \u2013 i jedni i drugi su imali deceniju da poka\u017eu domete svojih politika i mi danas trpimo posledica toga, \u201cnaviknuti\u201d na ve\u0107 vi\u0161edecenijsku konstantnu krizu. Zanimljivost je da danas na vlasti imamo politi\u010dare (Vu\u010di\u0107 i Da\u010di\u0107) koji u sebi, na najdirektniji na\u010din, spajaju \u201cobe Srbije\u201d, iako je jasno \u201ckom carstvu su se oni priklonili\u201d. Koncentrisanje svih poluga mo\u0107i u rukama Vu\u010di\u0107a moglo bi da ima zna\u010dajne negativne posledice u narednom periodu.<\/p>\n<p>Delegacija MMF je bila u poseti Srbiji u periodu izme\u0111u 8. i 22.maja. Medijski ova poseta je pro\u0161la skoro pa nezapa\u017eeno, iako su najavljane teme razgovora bile su\u0161tinske \u2013 novo podizanje starosne granice za odlazak u penziju i otpu\u0161tanja u javnom sektoru. Vu\u010di\u0107eve izjave nakon razgovora, prikrivene pri\u010dom o \u201cte\u0161kim odlukama koje nas \u010dekaju\u201d i njegovim \u201cno\u0107nim morama zbog ekonomske situacije\u201d jasno ukazuju na ono \u0161to sledi \u2013 talas otpu\u0161tanja i napada na socijalna i radni\u010dka prava. Posve\u0107enost \u201czapadnih demokratija\u201d i \u201clokalnih politi\u010dkih elita\u201d sprovo\u0111enju MMF reformi nikada nije bila upitna \u2013 koliko daleko mo\u017ee da se ide u tome pokazuju kako ratna razaranja nekolicine zemalja (biv\u0161a Jugoslavija je samo jedan primer), tako i trenutno stanje tihog gra\u0111anskog rata u Gr\u010dkoj, u kome su MMF reforme izazvale masovno narodno nezadovoljstvo, oblikovano u dobroj meri i militantnim taktikama lokalnog sna\u017enog antiautoritarnog pokreta, ali tako\u0111e ove reforme su uspe\u0161no vratile u igru sve stare represivne na\u010dine kontrole stanovni\u0161tva \u2013 unapre\u0111ene policijske snage, neonacisti\u010dku partiju u parlamentu koja nezadovoljstvo naroda usmerava na najslabije sektore dru\u0161tva (imigrante\/kinje, LGBT), masovnu medijsku propagandu.<\/p>\n<p>U Srbiji, ovi procesi kapitalisti\u010dke dominacije i pogre\u0161no kanalisanog nezadovoljstva i dalje nemaju alternativu. Svesni smo da je pred nama period u kome je potrebno na slobodarski\/antiautoritarni na\u010din idejno i prakti\u010dno usmeriti nezadovoljstvo na prave krivce za stanje u kome \u017eivimo, te paralelno stvarati konstruktivne alternative postoje\u0107em. Nemamo iluziju da \u0107e ovi procesi da idu glatko, niti brzo, niti da imaju zagarantovan uspe\u0161an kraj. Ipak, oko nas, vidimo odre\u0111ene pomake u pravom smeru.<\/p>\n<p>Literatura:<\/p>\n<p>1. Obe\u0107avaju\u0107e bele\u0161ke \u2013 Midnajt Nouts kolektiv i prijatelji<\/p>\n<p>2. War, globalization, reproduction \u2013 Silvija Federi\u010di (uskoro prevod na srpskohrvatski)<\/p>\n<p>3. Kratka istorija otpora strukturalnom prilago\u0111avanju \u2013 D\u017eord\u017e Kafenzis i Silvija Federi\u010di<\/p>\n<p>4. Jugoslavija: od smanjenja plata da rata &#8211; Wildcat (UK)<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/komunax.anarhija.org\/2013\/05\/23\/mmf-nekad-i-sad-od-iniciranju-ratova-u-bivsoj-jugoslaviji-do-potpunog-restrukturisanja-privrede-u-interesu-krupnog-kapitala\/\" target=\"_blank\">Komuna X<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od iniciranja ratova u biv\u0161oj Jugoslaviji do potpunog restrukturiranja privrede u interesu krupnog kapitala<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-115080","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115080","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=115080"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/115080\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=115080"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=115080"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=115080"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}