{"id":114972,"date":"2013-05-30T11:05:10","date_gmt":"2013-05-30T09:05:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=114972"},"modified":"2013-05-30T11:05:10","modified_gmt":"2013-05-30T09:05:10","slug":"namirnica-koje-izazivaju-rak","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/30\/namirnica-koje-izazivaju-rak\/","title":{"rendered":"Namirnica koje izazivaju rak"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Budimo iskreni \u2013 veliki je izazov uvijek se hraniti zdravo. Nekad smo primorani da, zbog obaveza i brzog na\u010dina \u017eivota, konzumiramo poluprera\u0111ene proizvode ili brzu hranu.<\/p>\n

Me\u0111utim, da li znate razliku izme\u0111u namirnica sa malo dodatnih masti i \u0161e\u0107era i namirnica koje sadr\u017ee opasne kancerogene supstance koji mogu izazvati dugoro\u010dnu \u0161tetu va\u0161em zdravlju? Postoji sedam ultrakancerogenih namirnica koje biste trebali izbjegavati. Evo koje su to.<\/p>\n

Mesne prera\u0111evine<\/strong><\/p>\n

Meso konzervirano dimljenjem, stvrdnjavanjem, soljenjem ili meso koje sadr\u017ei hemijske konzervanse povezuje se sa pove\u0107anim rizikom od raka debelog crijeva. Ve\u0107ina ovih vrsta mesa proizvodi se sa kancerogenim sastojkom poznatim kao natrijum-nitrit, koji se koristi da bi pakovano meso dobilo jarko crvenu boju, kako bi izgledalo svje\u017ee. Studija koju je 2005. godine proveo Havajski Univerzitet pokazuje da prera\u0111eno meso pove\u0107ava rizik od raka pankreasa i do 67%.<\/p>\n

Vir\u0161le se, na primjer, prave od dijelova \u017eivotinjskih organa, nervnog tkiva, komadi\u0107a kostiju i hrskavice i drugih neukusnih dijelova \u017eivotinje. \u017divotinje od kojih se ovaj proizvod pravi su, najvjerovatnije, hranjene \u017eitom pomije\u0161anim sa hormonima, antibioticima, pesticidima i fekalnim materijama.<\/p>\n

Nakon detaljnog pregleda vi\u0161e od 7.000 klini\u010dkih studija, koje pokrivaju veze izme\u0111u ishrane i raka, Svjetski fond za istra\u017eivanje raka je objavio da bi potro\u0161a\u010di trebali prestati kupovati i konzumirati mesne prera\u0111evine do kraja \u017eivota. Ove prera\u0111evine uklju\u010duju: slaninu, kobasice, vir\u0161le, zapakovanu \u0161unku, parizere, salame, te sve vrste crvenog mesa koje se koristi u zamrznutim vrstama obroka.<\/p>\n

Gazirana pi\u0107a<\/strong><\/p>\n

Sadr\u017ee ogromnu koli\u010dinu kalorija, \u0161e\u0107era i umjetnih sastojaka te nemaju hranjivu vrijednost. Jedno gazirano pi\u0107e sadr\u017ei oko 10 kesica \u0161e\u0107era (u jednoj kesici je oko 7 grama \u0161e\u0107era).<\/p>\n

Prema istra\u017eivanjima, najpopularnija dijetalna i \u201cregularna\u201d gazirana pi\u0107a imaju isti uticaj na zubnu caklinu kao i akumulatorska kiselina, \u0161to dovodi do pove\u0107anja osjetljivosti zuba i pojave karijesa uprkos dobroj oralnoj higijeni. Istra\u017eivanje koje je proveo Univerzitet u Minesoti pokazuje da osobe koje popiju minimalno dva gazirana pi\u0107a u toku sedmice skoro udvostru\u010duju rizik od dobijanja raka pankreasa.<\/p>\n

Gazirana pi\u0107a tamne boje sadr\u017ee hemikaliju poznatu pod nazivom 4-metilimidazol (4-MEI), nusprodukt hemijske prerade, koji se koristi kako bi se stvorila umjetna boja koja ovim pi\u0107ima daje njihovu boju. Istra\u017eivanja povezuju 4-MEI sa rakom.<\/p>\n

Pored toga, mnogobrojna istra\u017eivanja gazirana pi\u0107a povezuju sa gojazno\u0161\u0107u.<\/p>\n

\u010cips<\/strong><\/p>\n

Pun je trans-masti (hidrogenizovane biljne masti), ugljenih hidrata, natrijuma, poja\u010diva\u010da ukusa, boja i konzervansa. Sve navedeno mo\u017ee uzrokovati za\u010depljenje arterija.<\/p>\n

Visoka temperatura na kojoj se \u010dips proizvodi obi\u010dno prouzrokuje stvaranje kancerogenih supstanci, kao \u0161to je akrilamid (ova supstanca se nalazi i u cigaretama).<\/p>\n

Profesor Dale Hattis, sa ameri\u010dkog univerziteta Clark ka\u017ee: \u201cProcjenjujem da akrilamid izaziva nekoliko stotina hiljada slu\u010dajeva raka godi\u0161nje\u201d.<\/p>\n

\u010cak i \u010dips sa smanjenim sadr\u017eajem trans-masti mo\u017ee sadr\u017eavati akrilamid.<\/p>\n

Kokice za mikrotalasnu<\/strong><\/p>\n

Prema istra\u017eivanja ameri\u010dkog univerziteta UCLA, hemikalije koje se nalaze u unutra\u0161njem omota\u010du vre\u0107ice, uklju\u010duju\u0107i perfluorooktansku kiselinu (PFOA), dio su klase jedinjenja koja se mogu povezati sa neplodno\u0161\u0107u kod ljudi.<\/p>\n

Tokom istra\u017eivanja, ustanovljeno je da hemikalije uzrokuju pojavu raka jetre, testisa i pankreasa. Prilikom spremanja u mikrotalasnoj, hemikalije isparavaju i povla\u010de se u unutra\u0161njost kokica.<\/p>\n

Ve\u0107ina proizvo\u0111a\u010da je obe\u0107ala da \u0107e izbaciti PFOA do 2015. godine.<\/p>\n

Uzgojeni losos<\/strong><\/p>\n

On ne samo da sadr\u017ei znatno manje koli\u010dine vitamina D u pore\u0111enju sa \u201cdivljim\u201d lososom, ve\u0107 sadr\u017ei i ogromnu koli\u010dinu raznih kontaminiraju\u0107ih materija, kao \u0161to su polihlorovani bifenil (PCD), kancerogene materije i razne pesticide, od kojih je naj\u010de\u0161\u0107i dihlor-difenil-trihloretan (DDT).<\/p>\n

Ovakav losos se mo\u017ee konzumirati jednom u pet mjeseci, bez bojazni da se pove\u0107a rizik od raka.<\/p>\n

Ribe iz uzgoja se obi\u010dno lije\u010de visokom dozom antibiotika.<\/p>\n

Obi\u010dne jabuke (i druge vrste \u201cprljavog\u201d vo\u0107a)<\/strong><\/p>\n

Prema istra\u017eivanju ameri\u010dke Radne grupe za \u017eivotnu sredinu, namirnice koje u prosjeku sadr\u017ee najvi\u0161e pesticida su jabuke. Sadr\u017eaj pesticida u vi\u0161e od 700 testiranih uzoraka iznosi 98%.<\/p>\n

Ostale visoko kontamirane namirnice uklju\u010duju gro\u017e\u0111e, jagode, krompir i narand\u017ee.<\/p>\n

Od testiranih uzoraka, vi\u0161e od 90% sadr\u017ei tragove pesticida. Pored toga \u0161to su otrovni za ljude, pesticidi mogu pove\u0107ati rizik od nekih vrsta raka, a neka istra\u017eivanja pokazuju da izlo\u017eenost majki mo\u017ee da pove\u0107a rizik od smanjenja koeficijenta inteligencije (IQ) i hiperkineti\u010dkog poreme\u0107aja kod djece.<\/p>\n

Dakle, perite vo\u0107e i povr\u0107e, \u0161to bi na\u0161 narod rekao, \u201cu sedam voda\u201d.<\/p>\n

Konzervisani paradajz<\/strong><\/p>\n

Unutra\u0161njost ambala\u017ee ve\u0107ine konzervisanih namirnica sadr\u017ei bisfenol-A (BPA), hemikaliju koja se pona\u0161a kao estrogen i koja remeti hormonalnu aktivnost organizma.<\/p>\n

Istra\u017eivanja povezuju BPA sa sr\u010danim oboljenjima, o\u0161te\u0107enjima crijeva, neplodno\u0161\u0107u i drugim reproduktivnim problemima.<\/p>\n

Kako pi\u0161u Zelene novine, prema ameri\u010dkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, izlo\u017eenost bisfenolu-A je veoma ra\u0161irena u cijelom svijetu. Iako sve konzervisane namirnice nisu zabrinjavaju\u0107e, konzervisani paradajz je posebno opasan, jer se zbog njegove visoke kiselosti BPA zadr\u017eava u njemu.<\/p>\n

Litra konzervisanog paradajza obi\u010dno sadr\u017ei oko 50 mcg bisfenola-A, a to je dovoljno visok nivo koji mo\u017ee uticati na ljude, posebno na djecu.<\/p>\n

24sata.info<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Budimo iskreni \u2013 veliki je izazov uvijek se hraniti zdravo. Nekad smo primorani da, zbog obaveza i brzog na\u010dina \u017eivota, konzumiramo poluprera\u0111ene proizvode ili brzu hranu. Me\u0111utim, da li znate razliku izme\u0111u namirnica sa malo dodatnih masti i \u0161e\u0107era i namirnica koje sadr\u017ee opasne kancerogene supstance koji mogu izazvati dugoro\u010dnu \u0161tetu va\u0161em zdravlju? Postoji sedam […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-114972","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=114972"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114972\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=114972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=114972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=114972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}