{"id":114940,"date":"2013-05-30T08:39:17","date_gmt":"2013-05-30T06:39:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=114940"},"modified":"2013-05-30T08:39:17","modified_gmt":"2013-05-30T06:39:17","slug":"bijele-ruze-i-aleida-guevara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/30\/bijele-ruze-i-aleida-guevara\/","title":{"rendered":"Bijele ru\u017ee i Aleida Guevara"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorka: Jasna Tkalec<\/strong><\/p>\n

Ovogodi\u0161nji 6. Festival Subverzije u trajanju od 4. do 18. maja zatvoren je u subotu, 18 maja, nastupom Aleide Guevare i predavanjem pod naslovom \u201eIskustvo Latinske Amerike\u201c. K\u0107er slavnog Che Guevare pedeset godina nakon herojske smrti naj\u017eivljeg revolucionarnog mita omladine iz minulog stolje\u0107a, bila je pravo osvje\u017eenje na festivalu na kojem se moglo \u010duti mnogo zanimljivih sociolo\u0161kih umovanja, pozivanja na Marksa i marksizam, ali i nakaznog ili tendencioznog izokretanja Marksovih re\u010denica i postavki. Bila je pravo iznena\u0111enje zbog svog govora i pristupa \u2013 kao bistra i svje\u017ea izvorska voda nakon mnogih mutnih i te\u0161ko razumljivih i jo\u0161 te\u017ee probavljivih koktela sociolo\u0161kog umovanja isklju\u010divo namijenjenih dubljim poznavacioma suvremene filozofije, ekonomije, marksizma, strukturalizma te postmarksisti\u010dkih filozofija i pravaca poput operaizma i destrukturalisti\u010dke misli francuskih marksisti\u010dkih kao i posmarksiti\u010dkih filozofa (od Athussera do Derride i Badioua).<\/p>\n

Pa iako se u prethodnim danima \u010dulo i mnogo novih i apsolutno izvrsnih pristupa u dru\u0161tvenoj kritici, naro\u010dito na podru\u010dju filozofije i antropologije od Bernarda Stieglera (Uloga konzervativne revolucije, ideologija i organologija), mora se kazati da je Stiegler u svom blistavom izlaganju, kojeg je na\u017ealost pratilo premalo ljudi, bio daleko bolji u onome \u0161to se naziva \u201epars destruens\u201c \u2013 u kriti\u010dkoj analizi aktualnog dru\u0161tva \u2013 nego u \u201epars construens\u201c- kako iza\u0107i iz \u0107or-sokaka u koji su kapitalizam i imperijalizam novim tehnologijama uveli \u010dovje\u010dji um i poimanje svijeta i \u017eivotnog smisla. Da li \u0107e taj \u201ekolektivni um\u201c, kolektivno odnosno kognitivno znanje-saznanje, koje dozrijeva (osobito na sveu\u010dili\u0161tima) mogu\u0107e pobijediti revolucionarnim tehnikama putem web-a i ostalih suvremenih tehnologija, ostavljamo da poka\u017ee budu\u0107nost.<\/p>\n

I dva predavanja Maurizia Lazzarata (Proizvodnja zadu\u017eenog \u010dovjeka i Kriza duga: kriza kapitala?) o okretanju naglavce svjetskog ekonomskog sistema i o njegovom vje\u0161anju s glavom nadole prema uobi\u010dajenom shvatanju ekonomije ne samo marksisti\u010dkih nego i klasi\u010dnih ekonomista, zaslu\u017eilo je ve\u0107u pa\u017enju i odjek, pogotovo i zbog Lazzaratove knjige (\u201dProizvodnja zadu\u017eenog \u010dovjeka\u201d), koja je ovdje prevedena, ali s obzirom na zapletenost ekonomskih i financijskih termina i njihovu bukvalnu neprevodivost na na\u0161 jezik, to je zanimljivo i na svoj na\u010din revolucionarno predavanje dosta izgubilo od upe\u010datljivosti, koju je trebalo ostaviti na tako\u0111er ne ba\u0161 brojne slu\u0161atelje. Lazzarato tvrdi kako je cijeli svijet pretvoren ne u radnike nego u du\u017enike i kako se novim tehnikama kaptiranja, odnosno hvatanja i iscije\u0111ivanja novca od velikog dijela populacije uspostavila posljednjih godina nova ne-ravnote\u017ea: ogromni profiti banaka i nov\u010darskih ustanova na jednoj strani, proizvodnjom duga te dugom iscrpljenih populacija na drugoj strani. Poznata trilogija ne ide vi\u0161e: sredstva proizvodnje, najamni rad, kapital, odnosno profit, ve\u0107 kapital odnosno profit, koji se stvara posu\u0111ivanjem novca i deranjem du\u017enika i dreniranjem novca iz \u010ditavih regija daleko \u0161irih od pojedinih zemalja, ve\u0107 cijelih diijelova kontinenata u kojem se procesu s virtualnim profitom ra\u010duna u budu\u0107nosti, a s njim se raspola\u017ee kao s postoje\u0107om robom. (Nota bene \u2013 takvo pona\u0161anje trebale bi osuditi najprije religijske ustanove, i to one katoli\u010dke na prvom mjestu, jer du\u017enici su porobljeni, budu\u0107i da im je oduzeto njihovo vlastito vrijeme, kojim vi\u0161e ne raspola\u017eu oni, ve\u0107 njihovi kreditori. A po egzagezi \u2013 tuma\u010denju vjere \u2013 vrijeme ne pripada ljudima, ve\u0107 bogu). Posrednik u tom neprirodnom procesuoduzimanja slobode oduzimanjem vremena postaje dr\u017eava \u2013 tako\u0111er zadu\u017eena, koja u EU ne posjeduje ni vlastitu banku i koja putem poreza i ostalih da\u017ebina izvla\u010di novce iz osiroma\u0161enih masa u korist ne sebe ve\u0107 bankovnih institucija i kompanija (multinacionalnih) koje se bave tom vrstom posla. A kako sve ima kraj, to je intenzivna prodaja duga i trgovanje kreditima (zna\u010di dugom) onih, koji kasnije nisu bili u stanju da ga vrate, dovela do sada\u0161nje krize, kojoj se ne vidi kraj. Jer tra\u017eiti rast na osnovu politika austerity \u2013 stroge \u0161tednje, isto je kao i zahtijevati da netko, kome se ne daje hrana, dobija na te\u017eini. Kratko re\u010deno- apsurdili kako ka\u017ee stra po\u0161alica: suha krpa na dnu mora. U tome se pristupu Lazzarato i Stiegler potpuno sla\u017eu i tako je ovaj posljednji kazao za njema\u010dku kancelarku da ona ekonomski govori najobi\u010dnije idiotarije, \u0161to bi s malo logike razumjelo i malo dijete. A govori ih s politi\u010dkog vrha jednog dru\u0161tva koje i na ljevici i na desnici primjenjuje istu idiotsku logiku, a \u0161to najvi\u0161e zabrinjava- nije to Njema\u010dkoj ni prvi put, kako nas u\u010di historija\u2026Tako se i dalje sve odvija po rije\u010dima poznatog talijanskog komi\u010dara, koji je uzviknuo : \u201dSad, kad je do\u0161la kriza treba smjesta uzeti sve novce od siroma\u0161nih. Oni ih dodu\u0161e imaju jako malo, ali zato bijednika ima jako mnogo..\u201d<\/p>\n

Poslije mnogo ovakvih i sli\u010dnih teoretiziranja i predvi\u0111anja crne budu\u0107nosti, govor Aleide Guevare o Chavezu, pa i o njezinom ocu djelovaoje kao pravo osvje\u017eenje. Kontrast, koji je razumljiv svakome. Aleida Guevara je lije\u010dnik-pedijatar, koji je cijeli \u017eivot posvetila radu s djecom ne samo na Kubi i Karibskom oto\u010dju, nego i u svim zemljama Latinske Amerike i Afrike (u Angoli i drugim zemljama), gdje joj je to bilo mogu\u0107e. Radila je s timom oftalmologa, koji su siroma\u0161nim starcima, koji nisu vi\u0161e vidjeli sunce, vra\u0107ali o\u010dinji vidte s ginekolozima i neonatolozima i pomagala da se ra\u0111aju i ostanu na \u017eivotu djeca siroma\u0161nih ljudi u zaba\u010denim krajevima, \u010diji roditelji ne samo da nisu nikad vidjeli lije\u010dnika, nego \u017eive bez elektrike i oskudijevaju u pitkoj vodi, a \u010desto i u hrani. Aleida je govorila i o prilikama i radu na onom dijelu zemljine kugle, koji ostaje daleko od svijetla pozornice i od reflektora medija, koji usmjeruju pa\u017enju ve\u0107ine na teme koje odgovaraju gospodarima svijeta, odnosno kapitala, dok se zaboravlja da gotovo milijarda ljudi \u017eivi u te\u0161koj nesta\u0161ici i da dnevno umire na hiljade djece od bolesti za koje se u razvijenom dijelu svijeta zaboravilo da uop\u0107e postoje. Ubija ih malarija ili crijevne zaraze dobijene od zaga\u0111ene vode i hrane ili kroni\u010dna neishranjenost te jednoli\u010dna hrana, kojoj nedostaju za razvoj neophodni sastojci kao i grozni higijenski uvijeti u predgra\u0111ima Ju\u017ene Amerike i Afrike. O tom tu\u017enom stanju i te\u0161kom \u017eivotu \u010dovje\u010danstvo, koje se gu\u0161i u obilju proizvoda na razvijenom dijelu planete, ne razmi\u0161lja gotovo nikada. Aleida Guevara je to vrlo o\u010dito prikazala govore\u0107i o evropskim zemljama, koje dosta dobro poznaje. Ispri\u010dala je kako se naro\u010dito tri evropske zemlje \u0160vicarska, Belgija i Francuska nadme\u0107u koja od njih ima najbolju \u010dokoladu i zaista uspijevaju od te \u010dokalade napraviti izvrsne slatki\u0161e po \u2013 za evropsko stanovni\u0161tvo \u2013 vrlo pristupa\u010dnim cijenama. A tko u Evropi zna, tko se uop\u0107e ikada zapitao kako rastekakaovac, tko su bera\u010di tog kakaoa, kako su pla\u0107eni, pod kojim uvjetima rade i \u017eive ili da li njihova djeca jedu \u010dokoladu? Nije samo da sit gladnom ne vjeruje, nego gladni i nevoljni ne interesiraju nikoga. E pa ba\u0161 zbog tih gladnih i nevoljnih njezin otac i Kubanci digli su revoluciju i tako se hrabro borili da je David pobijedio Golijata. Zato njih gotovo \u0161ezdeset godina ste\u017eu brutalnim i nepravi\u010dnim embargom, koji je poput om\u010de oko vrata kubanskog naroda, koji i imaju\u0107i sredstva, katkad ne mo\u017ee do\u0107i do najpotrebnijih sirovina i hrane ili ih pak pla\u0107a u\u017easno skupo. Kuba je vulkanski otok, na kojem nema krava, jer im ne odgovara ni vegetacija ni tlo, pa mlijeko, zbog ameri\u010dkog embarga, moraju uvoziti \u010dak sa Novog Zelanda, \u0161to ga naravno u\u017easno poskupljuje. A mlijeko je neophodno kubanskoj djeci, kao i svoj djeci svijeta, no to ameri\u010dke ljubitelje demokracije nimalo ne zabrinjava. \u0160tavi\u0161e, potrudili su se da u ime \u201do\u010duvanja slobode i demokracije\u201d donesu takve zakone protiv Kube po kojima brod koji je pristao u neko kubansko pristani\u0161te vi\u0161e nekoliko godina ne smije pristajati u ameri\u010dke luke ili mora platiti izuzetno visoku kaznu. Aleida je pri\u010dala o programu \u201dLije\u010dnici za naftu\u201d tj. kako je sa Kube upu\u0107eno na tisu\u0107e lije\u010dnika i u\u010ditelja u Venezuelu, u brda i slamove te zemlje, u dogovoru sa preminulim predsjednikom Chavezom, da cijepe djecu i da lije\u010de ljude, poma\u017eu bolesnicima, trudnicama i rodiljma te da opismenjavaju na tisu\u0107e onih, koji nikada nisu i\u0161li niti mogli i\u0107i u \u0161kolu. Pri\u010dala je o otporu venezuelanske bur\u017eoazije ovim potezima Chaveza i vlade, o lije\u010dnicima koji nisu htjeli primati u bolnice siromahe ni sa akutnom upalom slijepog crijeva, ako bi ih \u017eelio hospitalizirati kubanski lije\u010dnik, te je trebalo sagraditi specijalnu bolnicu u kojoj se ne pla\u0107a \u2013 za stanovnike siroma\u0161nih \u010detvrti, te za ruralno stanovni\u0161tvo Venezuele. Pri\u010dala je kako kubanski lije\u010dnici, koji su po prvi put proveli kampanje cijepljenja djece i higijeniziranja vode i drugih izvora bolesti, \u010desto obitavaju u udaljenim planinskim mjestima i kako ih lokalno stanovni\u0161tvo voli i \u0161titi od zlonamjernika, koji bi im mogli nauditi.<\/p>\n

Boriti se za te ljude bio je postulat njenog oca, kao i Aleide, koja je cijeli \u017eivot posvetila zdravlju, napretku i dobrobiti djece najsiroma\u0161nijih. Jer svako dijete koje do\u0111e na svijet \u2013 u to je Aleida uvjerena \u2013 trebalo bi imati jednaka prava ne samo na \u017eivot i zdravlje, nego i na razvoj svih svojih sposobnosti, bez obzira na boju ko\u017ee, kraj u kojem je ro\u0111eno ili imovno stanje svojih roditelja. A kubanski lije\u010dnici oboljeloj djeci posve\u0107uju ogromnu pa\u017enju, iako \u010desto ne mogu do\u0107i do lijekova, koje je u Sjedinjenim Dr\u017eavamavrlo lako nabaviti, ni ako ih petorostruko plate, jer im ih ove to ne \u017eele isporu\u010diti. Zato ih nabavljaju preko tre\u0107ih \u2013 lije\u010dnika i bolnica s nekih drugih Karibskih otoka, \u0161to sve znatno ote\u017eava i odugovla\u010di stvar, pa se dogodi da mali pacijent ne do\u010deka spasonosan lijek.<\/p>\n

U rije\u010dima Aleide Gevara osje\u0107a se da je cijeli \u017eivot provela s djecom. Ona je poput djeteta \u010dista, neposredna i vesela \u2013 a u o\u010dima joj titra ne\u0161to od nezaboravnog Cheovog osmjeha. Na \u0161irokom licu \u017eene koja apsolutno ne pokazuje svoje godine i \u010dije crte nisu kopija o\u010devih, svjetlucaju Cheove o\u010di i odra\u017eava se ne\u0161to od Cheove du\u0161e, duboko uvjerene da je borba za potla\u010dene i obespravljene, borba za \u017eivote djece, ne samo izraz ljubavi prema ljudima nego istinska i ispravna stvar, koja obasjava ljude dobrom i vodi ih ka pobjedi, uprkos svih brutalnosti i nakaznosti, koje je \u017eivot namijenio robovima. Osloboditi ljude ropstva i u\u010diniti njihov \u017eivot dostojnim, svijetlim i zdravim, ideja je vodilja Che Guvare i u drugim prilikama i na drugi na\u010din i njegove k\u0107eri. Che nije \u010dovjek oru\u017eja \u2013 kazala je Aleida \u2013 on je \u010dovjek ljudskosti. Oru\u017eje je uzeo, jer se u tim brutalnim prilikama nije druga\u010dije moglo boriti za ljudsko dostojanstvo i slobodu. Brutalno ubijen- Che je pobijedio.<\/p>\n

Na primjedbe o kultu li\u010dnosti i na saznanje o mnogim neprijateljima Kube i kubanske revolucije ta \u017eena naivnog i djetinjeg izgleda odgovorila je vrlo mudro. I na suncu ima mrlja \u2013 kazala je \u2013 a ipak, \u0161to bismo bez sunca? Ispri\u010dala je pri\u010du, ustvari pjesmu, jednog kubanskog pjesnika o \u010dovjeku koji je gajio bijelu ru\u017eu.<\/p>\n

\u201dGajim bijelu ru\u017eu da ti miri\u0161e i da je njeguje\u0161, kao prijatelj. No ako me mrzi\u0161 i ako mi prijatelj nisi, pa ubere\u0161 bijelu ru\u017eu, ona \u0107e ti i ubrana mirisati i njen \u0107e ti miris govoriti o mojoj ljubavi i prijateljstvu.\u201d<\/p>\n

Na to je Aleida zapjevala u Italiji uglazbljenu pjesmu \u2013 i to glasom na kojem bi joj mogli pozavidjeti mnoge profesionalne pjeva\u010dice: \u201dColtivo una rosa bianca\u2026e ti porgo una mano franca\u201d (Njegujem bijelu ru\u017eu i pru\u017eam ti iskreno ruku\u2026)<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201dGajim bijelu ru\u017eu da ti miri\u0161e i da je njeguje\u0161, kao prijatelj. No ako me mrzi\u0161 i ako mi prijatelj nisi, pa ubere\u0161 bijelu ru\u017eu, ona \u0107e ti i ubrana mirisati i njen \u0107e ti miris govoriti o mojoj ljubavi i prijateljstvu.\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-114940","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114940","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=114940"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114940\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=114940"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=114940"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=114940"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}