{"id":114586,"date":"2013-05-26T09:34:30","date_gmt":"2013-05-26T07:34:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=114586"},"modified":"2013-05-26T09:34:30","modified_gmt":"2013-05-26T07:34:30","slug":"zivjela-socijalisticka-anarhija-hrvatska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/26\/zivjela-socijalisticka-anarhija-hrvatska\/","title":{"rendered":"\u017divjela Socijalisti\u010dka Anarhija Hrvatska!"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autorica: Tamara Opa\u010di\u0107<\/strong><\/p>\n

“Moja draga bra\u0107o i sestre u Hrvatskoj domovini! Pozivam vas da jo\u0161 malo izdr\u017eite, mi \u0107emo vas do\u0107i osloboditi. Nikad ne zaboravite da je Hrvatska, lijepa na\u0161a Hrvatska, i moja domovina. Znam da morate trpjeti crveni teror. Ali, izdr\u017eite. Znam za svakodnevna smaknu\u0107a. Crveni ubojice su me\u0111u vama. Ali, izdr\u017eite. Nikad vas ne\u0107emo zaboraviti kao \u0161to ja nikad ne\u0107u zaboraviti svoju hrvatsku domovinu. Izdr\u017eite, ponovno \u0107emo se izboriti za va\u0161a prava: bez prestanka \u0107emo se boriti za ponovno stjecanje va\u0161e slobode, da vi\u0161e ne morate \u017eivjeti u svakodnevnom strahu da \u0107ete ostati bez \u017eivota. Bra\u0107o i sestre u Hrvatskoj, ja sam va\u0161 legitimni vo\u0111a koga ste izabrali, budite postojani u svojim nadama u povratak starog. Pozivam vas. Ujedinimo domovinu!” Govor je to Emila Tedeschija, premijera izbjegli\u010dke Vlade Republike. Godina je 2023, a u Hrvatskoj je na snazi socijalisti\u010dka anarhija.<\/p>\n

Sve je zapo\u010delo u kolovozu 2017. godine kada je skupina gra\u0111ana ispred zgrade Vlade po\u010dela paliti nov\u010danice. Unato\u010d negodovanju iz Europske unije, nastupila je revolucija tijekom koje je do\u0161lo do oru\u017eanog sukoba. Uskoro se nad Socijalisti\u010dkom Anarhijom Hrvatskom zavijorio crveno-crni barjak, a na snagu je stupilo novo dru\u0161tveno ure\u0111enje – uvedena je direktna demokracija, ukinute su parlamentarne stranke i nov\u010dana valuta, svi vjerski objekti prenamijenjeni su u muzeje, radno vrijeme skra\u0107eno je na dva sata dnevno, a diljem SAH-a niknuli su dru\u0161tveni vrtovi. Nova Hrvatska, zemlja je u kojoj se zlo\u010dinci ka\u017enjavaju izgonom u Europsku uniju, u kojoj ne postoji kategorija ilegalnih migranata, koja ne priznaje instituciju braka, \u010diji su mediji javno dobro i u kojoj su \u0161kolstvo i zdravstvo svima dostupni.<\/p>\n

Scenarij je to za budu\u0107nost Hrvatske kojeg je pripremio Monta\u017estrojev think thank projekta Budu\u0107nost je sada. Za razliku od uobi\u010dajenih kazali\u0161nih projekata, koji od posjetitelja za kupljenu kartu zahtijevaju da budu samo pasivni promatra\u010di, Monta\u017estroj, poznat po svojim dru\u0161tveno anga\u017eiranim projektima, ponovo se odlu\u010dio za druga\u010diji pristup kazali\u0161tu. Svake srijede, \u010detvrtka i petka tijekom svibnja, odabrani think thank je ograni\u010denom broju posjetitelja, u zamjenu za napisani esej na temu budu\u0107nosti, to\u010dno odre\u0111enu namirnicu ili alkoholno pi\u0107e, predstavljao scenarij za budu\u0107nost zemlje. “Klju\u010dna misao scenarija projekta je ukidanje novca i privatnog vlasni\u0161tva, pa bi bilo prili\u010dno cini\u010dno za predstavljanje takve ideje napla\u0107ivati ulaznice. Prilozi publike, bilo da se radi o tekstu, hrani ili pi\u0107u, postaju zajedni\u010dki, \u0161to je svakako politi\u010dka gesta koja je na dosada\u0161njim prezentacijama funkcionirala sjajno. U scenariju budu\u0107nosti koji predstavljamo, 2017. godine gra\u0111ane Hrvatske poga\u0111a veliko siroma\u0161tvo zbog \u010dega su prisiljeni \u017eivjeti u komunama i razmjenjivati hranu i ostale potrep\u0161tine. Jako me veseli da publika nakon prezentacije ostaje u razgovoru i dru\u017eenju s ljudima okupljenima u projektu pa i tu imam dojam da smo barem na mikro razini i kratkoro\u010dno uspjeli ostvariti ideje koje predstavljamo, \u0161to po pitanju nenov\u010dane razmjene, \u0161to po pitanju zajedni\u0161tva”, obja\u0161njava u razgovoru za H-Alter Borut \u0160eparovi\u0107, ravnatelj Monta\u017estroj kazali\u0161ta.<\/p>\n

Na scenariju budu\u0107nosti radila je skupina mladih koja se javila na Monta\u017estrojev oglas objavljen krajem pro\u0161le godine. U oglasu na prijavu pozivalo se zaposlene i poduzetne osobe do 35 godina starosti – menad\u017eere, kreativne direktore, PR stru\u010dnjake, copywritere i financijske stru\u010dnjake te sve druge uspje\u0161ne, talentirane i entuzijasti\u010dne osobe. Uslijedio je individualan sastanak s prijavljenima koje je izgledao kao razgovor za posao. U drugoj fazi odabrano je 25 ljudi za nastavak rada na projektu, od kojih mnogi nisu odgovarali propozicijama iz oglasa. Neki od odabranih trudili su se prikazati uspje\u0161nijima nego \u0161to jesu, a na individualnim sastancima nisu se pojavili menad\u017eeri ni poduzetnici jer, kako ka\u017eu sudionici projekta, oni vjerojatno nemaju vremena uz svoje poslove, ili se o budu\u0107nosti ne brinu budu\u0107i da je njihova osigurana. Za razliku od njih, finalna \u0161estorka koja sa\u010dinjava think thank projekta Budu\u0107nost je sada zapravo predstavlja prosje\u010dnu mladu osobu u Hrvatskoj. To su osobe koje zbog krize nisu ni imale pravu priliku za prvo zaposlenje ili su iz istog razloga dobile otkaze. Neki od njih rade za 1 600 kuna mjese\u010dno zahvaljuju\u0107i mjerama ministra rada Miranda Mrsi\u0107a, drugi su fleksibilna radna snaga zaposlena u korporacijama po projektnoj osnovi, a tre\u0107i su studenti koji te\u0161ko da \u0107e nakon ste\u010dene diplome na\u0107i pravi posao.<\/p>\n

Simboli\u010dno, upravo ti mladi bez dugoro\u010dne sigurnosti i perspektive mjesecima su radili na scenariju za budu\u0107nost zemlje u prostorima Hrvatske gospodarske komore, institucije koja je i sama zadu\u017eena za kreiranje budu\u0107nosti Hrvatske, a koja taj posao zapravo ne obavlja u korist svih gra\u0111ana. Kako obja\u0161njava \u0160eparovi\u0107, Hrvatsku gospodarsku komoru u gospodarstvu vidi i kao Hrvatsko narodno kazali\u0161te u kazali\u0161tu – niti je prva institucija relevantna za gospodarsko stanje niti je druga relevantna za hrvatsku kulturu. Ipak, priznaje da bi radije projekt Budu\u0107nost je sada prezentirao u prostorima Hrvatske udruge poslodavaca. “S obzirom da je Monta\u017estroj prije godinu dana od Hrvatske gospodarske komore zatra\u017eio oznaku Izvorno hrvatsko u istoimenom interdisciplinarnom projektu s ciljem propitivanja odnosa umjetnosti i tr\u017ei\u0161ta, s tom institucijom zapo\u010deli smo i suradnju na projektu Budu\u0107nost je sada. \u010cinjenica je da bi se u mnogim institucijama, a posebno onima s prefiksom ‘Hrvatska’, trebali raditi projekti za bolju budu\u0107nost Hrvatske. U nedostatku takvih projekata, Monta\u017estroj je ponudio vlastiti”.<\/p>\n

Sudionici projekta unutar prostorija Hrvatske gospodarske komore, koje krase bur\u017eujski ure\u0111eni interijeri, javnosti su na kraju predstavili i rezultate svoga rada. Tom prilikom su odaslali niz poslanica dru\u0161tveno relevantnim pojedincima – Ivi Josipovi\u0107u, predsjedniku dr\u017eave, Andrei Zlatar Violi\u0107, ministrici kulture, Vilimu Ribi\u0107u, predsjedniku Nezavisnog sindikata znanosti i \u0161efu Matice hrvatskih sindikata, Nadanu Vido\u0161evi\u0107u, predsjedniku Hrvatske gospodarske komore i Zdravku Mami\u0107u, izvr\u0161nom predsjedniku GNK Dinamo. Svemu tome prethodilo je propitivanje mogu\u0107nosti za realizaciju dru\u0161tva temeljenog na scenarijima koje su izradili sami sudionici projekta. Monta\u017estrojeva vizija budu\u0107nosti na kraju se utemeljila na scenariju drame Rainera Wernera Fassbindera Anarhija u Bavarskoj. “Fassbinderov scenarij je sam po sebi prili\u010dno provokativan i radikalan u odnosu na sada\u0161nji dru\u0161tveni poredak. Kada sam se s njim prvi puta susreo, zainteresirao me sam uvodnik u dramski tekst u kojem je Fassbinder napisao: ‘Anarhija u Bavarskoj usmjerena je protiv revolucije na brzinu, zala\u017ee se za dugi hod, revoluciju u prvom redu u svijesti revolucionara i gra\u0111ana.’ Tijekom projekta analizirali smo desetke drugih mogu\u0107ih i manje mogu\u0107ih scenarija budu\u0107nosti, a na Fassbinderov scenarij je pao odabir upravo zato \u0161to on nagla\u0161ava va\u017enost kontinuiranog politi\u010dkog rada. Taj rad dovodi do promjena u dru\u0161tvu i u suprotnosti je s ad hoc potezima ili nekim vanjskim faktorima, poput ulaska Hrvatske u EU, a koji su bili prisutni u ostalim scenarijima”, obja\u0161njava \u0160eparovi\u0107.<\/p>\n

Rezultati projekta, u kojem se Monta\u017estroj odrekao svoje kazali\u0161ne i umjetni\u010dke misije u ime zajedni\u010dke budu\u0107nosti, bit \u0107e predstavljeni u utorak, 28. svibnja, s po\u010detkom u 18 sati, i u prostorijama Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje. “Na Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje prijavljeni su ljudi koji te\u0161ko pro\u017eivljavaju svakodnevnicu, a optere\u0107eni pre\u017eivljavanjem jo\u0161 te\u017ee zami\u0161ljaju vlastitu budu\u0107nost. Ako su ne\u0161to stariji, \u010desto svoju budu\u0107nost ne mogu ni zamisliti, a oni mla\u0111i vjerojatno ju vide u odlasku iz Hrvatske. Osim toga, na\u0161i nezaposleni sugra\u0111ani suo\u010deni su s javnim prokazivanjem da su sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze zbog svog svoje lijenosti, pasivnosti i nerada, \u0161to im \u010desto onemogu\u0107ava da budu ravnopravni \u010dlanovi dru\u0161tva. U Monta\u017estrojevom scenariju nema nezaposlenih, a pojmovi kao \u0161to su solidarnost, jednakost, pravednost, sloboda i kooperativnost nisu samo prazne rije\u010di. Scenarij budu\u0107nosti Monta\u017estroja mo\u017ee biti shva\u0107en kao radikalna fikcija ili kao ostvariv, ali u svakom slu\u010daju dovodi u pitanje predizborne strana\u010dke planove i politi\u010dke floskule predstavni\u010dke demokracije jer se pravo na budu\u0107nost ne ostvaruje samo zaokru\u017eivanjem glasa\u010dkih listi\u0107a. U ovom slu\u010daju ne radi se o scenariju za koji treba glasati, ve\u0107 na kojem treba po\u010deti raditi ako dovoljno velik broj ljudi u njemu prepozna mogu\u0107nost za uspostavu pravednijeg dru\u0161tva”, isti\u010du iz Monta\u017estroja u pozivu na prezentaciju.<\/p>\n

“Trenutni sustav i dru\u0161tvo su ljudski ‘proizvodi’, pa ne vidim za\u0161to se ne bi mogao uspostaviti neki bolji i pravedniji sustav. Na kraju krajeva, ma\u0161ta je granica, a posebno opasnom smatram perspektivu nerazmi\u0161ljanja o mogu\u0107im alternativama postoje\u0107em dru\u0161tvenom poretku. Projekt Budu\u0107nost je sada barem nudi mogu\u0107nost imaginiranja takve alternative, \u0161to je za umjetni\u010dki projekt ve\u0107 mnogo”, smatra Borut \u0160eparovi\u0107. Ravnatelj Monta\u017estroja dodaje kako se ne bi slo\u017eio s konstatacijom da su gra\u0111ani Hrvatske apati\u010dni. “Sam sustav radi na izgradnji apatije i umrtvljuje, kako solidarnost, tako i potencijalni aktivitet. Prije tjedan dana smo svjedo\u010dili lokalnim izborima pa se u medijima moglo \u010duti da su izbori ‘radni dan demokracije’. Ako radni dan demokracije za gra\u0111ane pada svake \u010detiri godine, onda ih je te\u0161ko kriviti za pasivnost. U aktivaciji gra\u0111ana bila bi klju\u010dna edukacija, ali ona je danas u rukama onih kojima odgovara koncept predstavni\u0161tva”, zaklju\u010dio je \u0160eparovi\u0107.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Godina je 2023, a u Hrvatskoj je na snazi socijalisti\u010dka anarhija. Sve je po\u010delo u kolovozu 2017. godine kada je, unato\u010d negodovanju iz Europske unije, nastupila revolucija. Uskoro se nad zemljom zavijorio crveno-crni barjak, a na snagu je stupilo novo dru\u0161tveno ure\u0111enje – uvedena je direktna demokracija, ukinuta je nov\u010dana valuta, svi vjerski objekti prenamijenjeni su u muzeje, a diljem Hrvatske niknuli su dru\u0161tveni vrtovi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-114586","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=114586"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114586\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=114586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=114586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=114586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}