{"id":114323,"date":"2013-05-23T09:31:53","date_gmt":"2013-05-23T07:31:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=114323"},"modified":"2013-05-23T09:31:53","modified_gmt":"2013-05-23T07:31:53","slug":"sredstva-za-reprodukciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/23\/sredstva-za-reprodukciju\/","title":{"rendered":"Sredstva za reprodukciju"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Kao feministi\u010dka aktivistkinja, spisateljica i profesorica, Silvia Federici poti\u010de i inspirira studentice i studente svih uzrasta da se bore za oslobo\u0111enja \u017eena i svih ostalih. Federici je 1972. bila jedna od osniva\u010dica Me\u0111unarodnog feministi\u010dkog kolektiva, koji je pokrenuo kampanju “Nadnice za ku\u0107ne poslove”. U vrijeme dok je tijekom ‘80-ih predavala i bavila se istra\u017eivanjima u Nigeriji, promatrala je specifi\u010dne utjecaje globalizacije na \u017eene – i njihove sli\u010dnosti s dru\u0161tvenim poreme\u0107ajima izazvanim ogra\u0111ivanjem pristupa zajedni\u010dkim dobrima u najranijim danima kapitalizma. Postala je aktivna u anti-globalizacijskom pokretu i pokretu za ukidanje smrtne kazne u SAD i jedna od osniva\u010da Komiteta za akademsku slobodu u Africi. Od 1987. do 2005. godine predavala je me\u0111unarodne studije, \u017eenske studije i politi\u010dku filozofiju na Hofstra Sveu\u010dili\u0161tu, u Hempsteadu, New York. Njene knjige i eseji obuhva\u0107aju filozofiju, feministi\u010dku teoriju, \u017eensku povijest, obrazovanje i kulturu, a u skorije vrijeme i globalnu borbu protiv kapitalisti\u010dke globalizacije i za feministi\u010dku rekonstrukciju zajedni\u010dkih dobara. Kaliban i vje\u0161tica: \u017dene, tijelo i prvobitna akumulacija, vjerojatno je njeno najpoznatije djelo, u kom tvrdi da kapitalizam ovisi od konstantnog izvora nepla\u0107enog rada \u017eena. Federici je ovaj intervju dala dok je bila na promo turneji za svoju novu knjigu Revolucija od nule: Ku\u0107ni poslovi, reprodukcija i feministi\u010dka borba (uobi\u010dajena shva\u0107anja), zbornik eseja koje je napisala tijekom protekle \u010detiri godine. Razgovaraju\u0107i s nama, Federici u jednom dahu prolazi kroz povijest, teoriju i sada\u0161nje borbe, gotovo pulsiraju\u0107i brigom i ogor\u010denjem.<\/p>\n

\u0160to je reprodukcija i zbog \u010dega zauzima centralno mjesto tvoje analize?<\/em><\/p>\n

-Va\u017eno da se politi\u010dki suprotstavimo pitanju reprodukcije, jer se suo\u010davamo s njenom dosad nezapam\u0107enom krizom. Kada govorim o reprodukciji, ne mislim samo na ra\u0111anje, mada je i to njen dio, ve\u0107 na sve aktivnosti potrebne za reprodukciju ljudskog \u017eivota – od ku\u0107nih poslova, preko odr\u017eive poljoprivrede, do stvaranja kulture i o\u010duvanju okoli\u0161a.<\/p>\n

Zapravo su mjere donesene u sklopu neoliberalne agende te koje su milijunima ljudi diljem svijeta reprodukciju postavile kao problem. Svjedo\u010dimo strahovitom napadu na na\u0161a sredstva za reprodukciju – na svaki vid uzdr\u017eavanja, od pla\u0107enog rada, preko usluga, do pristupa prirodi i op\u0107em dobru: zemlji, vodama i \u0161umama.<\/p>\n

Borba zaposlenih po ku\u0107anstvima, majki u Fukushimi, farmera u sektoru odr\u017eive poljoprivrede diljem svijeta; borba za javno \u0161kolstvo koje ostaje bez sredstava i privatizira se; sve ove borbe zajedno [su] ono \u0161to podrazumijevam pod borbom za reprodukciju.<\/p>\n

Vrlo sam razo\u010darana time \u0161to je guverner Kalifornije, [Jerry] Brown, odlu\u010dio ne usvojiti zakon za koji su se radnice u ku\u0107anstvima toliko dugo borile. Taj zakon je vrlo bitan trenutak u borbi za redefiniranje reprodukcije i unekoliko vrednuje taj rad i daje mo\u0107 ljudima (uklju\u010denim u) reproduktivni rad.<\/p>\n

Danas je za milijune ljudi odgovor na pitanje ho\u0107e li biti u stanju da se reproduciraju negativan. Jedva da postoji i jedna bazi\u010dna javna usluga koja im nije ukinuta, \u0161to poga\u0111a djecu, stare, zdravstvo. Sve najosnovnije potrebe su ‘desetkovane’. Zato je jasno da nam je potrebna nova \u0161iroka mobilizacija oko pitanja reprodukcije, koja povezuje sve razli\u010dite borbe.<\/p>\n

\u017dene kao pla\u0107ena radna snaga<\/strong><\/p>\n

Feministi\u010dke borbe za jednakost unutar kapitalizma su, u periodu od ‘60-ih do ‘80-ih, ono \u0161to je nekada bio nepla\u0107en \u017eenski rad zaista pomaknule u podru\u010dje pla\u0107ene privrede, iako je mahom tu rije\u010d o pla\u0107enom radu u ku\u0107anstvu, poput ku\u0107ne njege . Da li je to pobolj\u0161alo polo\u017eaj \u017eena i radni\u010dke klase uop\u0107e?<\/em><\/p>\n

-Ako pogledamo cijeli svijet, a ne samo situaciju u SAD-u, Europi ili Japanu, vidimo da je ono \u0161to mi nazivamo globalizacijom i masovnim ulaskom \u017eena u pla\u0107en radni odnos zapravo mnogo manje zastupljeno nego \u0161to se uglavnom pretpostavlja. U isto vrijeme dok su milijuni \u017eena zasnivale radni odnos u SAD, u Europi su mnoge izgubile posao – npr. u biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama – \u0161to je, u stvari, i pokrenulo ogromne migracije iz Rusije, Moldavije i Ukrajine.<\/p>\n

Isto vrijedi i za veliki dio Afrike, dijelove Azije i Latinske Amerike, gdje su programi strukturnog prilago\u0111avanja srezali zaista veliki broj \u017eenskih radnih mjesta. To je razlog zbog kojeg je mnogo \u017eena moralo migrirati u potrazi za zaradom, rade\u0107i po ku\u0107anstvima, kao seksualne radnice, ili medicinske sestre diljem svijeta.<\/p>\n

Drugo, \u017eene u SAD-u u\u0161le su u pla\u0107eni radni odnos u isto vrijeme – tijekom 1980-ih – kada su se radna snaga i radna mjesta na\u0161le pod strahovitim napadom; kada je reganizam lansirao ovaj te\u0161ki napad na radni\u0161tvo i radni\u010dka prava. Tako da, iako su \u017eene zaista postigle ve\u0107u neovisnost od mu\u0161karaca, nisu postigle i ve\u0107u neovisnost od kapitala. Njihov \u017eivot postao je \u017eivot permanentne krize. \u017dene danas moraju \u017eonglirati izme\u0111u pla\u0107enog posla i rada u ku\u0107anstvu, a u mnogim slu\u010dajevima i brinuti o obitelji ili njenim bolesnim \u010dlanovima.<\/p>\n

Neka skorija istra\u017eivanja pokazuju da o\u010dekivana duljina \u017eivota \u017eena iz radni\u010dke klase po\u010dinje se smanjivati. \u017dene u SAD-u mogu o\u010dekivati da \u0107e \u017eivjeti tri do \u010detiri godine kra\u0107e od svojih majki, \u0161to sasvim jasno ukazuje na krizu reprodukcije. Tako\u0111er, budu\u0107i da je reproduktivni rad u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu povijesno obezvrije\u0111en, nadnice i uvjeti rada na kojima su imigrantice zaposlene po doma\u0107instvima u ogromnoj ve\u0107ini slu\u010dajeva su katastrofalno lo\u0161i.<\/p>\n

Borba radnica u ku\u0107anstvima vodi se uglavnom na svim ovim frontama: reproduktivni rad i \u010dinjenica da dru\u0161tvo tek treba prepoznati njegovu va\u017enost; borba oko pitanja imigracije, borba protiv rasnih predrasuda, budu\u0107i da je veliki broj tih \u017eena druge boje ko\u017ee, azijskog ili afri\u010dkog porijekla.<\/p>\n

Mo\u017ee\u0161 li nam opisati evoluciju svog razmi\u0161ljanja, od kampanja ‘Nadnice za ku\u0107ne poslove’ iz ‘70-ih, do danas?<\/em><\/p>\n

-Kampanja ‘Nadnice za ku\u0107ne poslove’ bila je izuzetno va\u017ena. Ona je slu\u017eila kao neka poluga za poni\u0161tavanje i destabilizaciju odre\u0111ene spolne podjele rada, koja je zasnovana upravo na \u010dinjenici da je taj rad nepla\u0107en. To nikada nije bio krajnji cilj, ve\u0107 strategija za mijenjanje odnosa mo\u0107i i podrivanje ovisnosti \u017eene od pla\u0107e mu\u0161karca.<\/p>\n

\u017dene bi \u010desto mislile da te nadnice zahtijevamo od supruga. Ne, od dr\u017eave smo tra\u017eile nadnice za ku\u0107ne poslove, a ne nadnice za doma\u0107ice, jer je u pitanju posao.<\/p>\n

Zamislite na trenutak lepezu javnih slu\u017ebi koje bi klasa poslodavaca morala uspostaviti, da sve ovo vrijeme u ku\u0107i nije bilo \u017eene koja se brine da ta osoba sljede\u0107eg jutra mo\u017ee oti\u0107i na posao odmorna za jo\u0161 jedan radni dan. Zamislite da \u017eena nije obavila pranje, kuhanje, zbrinula djecu i supruga, ili pru\u017eila emotivnu podr\u0161ku i seksualne usluge (\u0161to je vrlo va\u017ean dio posla koji se od \u017eena o\u010dekuje). Morale smo pro\u0107i dugu borbu da bi \u017eene prepoznale silovanje u obitelji i ideju da je \u017eensko tijelo njeno.<\/p>\n

Borbe koje po\u010dinju vra\u0107aju bogatstvo koje \u017eene proizvode u ku\u0107i i izuzetno su va\u017ene. Ja, me\u0111utim, danas ne promatram te borbe samo kao borbe na monetarnoj razini. U posljednje vrijeme vrlo sam zainteresirana za pitanje zajedni\u010dkih dobara (commons) i povrat mnogih vidova bogatstva koji nisu povezani sa sustavom nadnica.<\/p>\n

\u017delimo povratiti na\u0161e domove, zemlju, pravo na besplatno obrazovanje. Sve to su elementi onoga za \u0161to bih rekla da je dio reprodukcije.<\/p>\n

Mo\u0107 ra\u0111anja<\/strong><\/p>\n

Mo\u017ee\u0161 li prokomentirati napade na pravo \u017eene da upravlja svojim tijelom i tendenciju ograni\u010davanja uvjeta pod kojima se mo\u017eemo povezivati. Imamo djecu i primamo usluge za potporu te djece?<\/em><\/p>\n

-Pa, mislim da to igra ogromnu ulogu, jer se doista nastoji institucionalizirati podre\u0111enost \u017eena mu\u0161karcima. Unutar obitelji, dr\u017eava o\u010dekuje da \u017eene zavr\u0161e sav posao – kao \u0161to su to uvijek i radile, ali sada vi\u0161e nego ikad prije – koji se gomila uslijed sje\u010de javnih slu\u017ebi. U Engleskoj je, na primjer, program ‘Velikog dru\u0161tva’, koji Cameron ve\u0107 godinama sponzorira, izgra\u0111en na mobilizaciji volonterskog rada – nepla\u0107enog, uglavnom \u017eenskog rada – pod izlikom oja\u010davanja zajednice.<\/p>\n

Dr\u017eava je oduvijek poku\u0161avala kontrolirati \u017eenska tijela zato \u0161to su ona nosioci za proizvodnju radnika. S njihove to\u010dke gledi\u0161ta, mi smo strojevi za proizvodnju radne snage. Izme\u0111u \u017eenske sposobnosti da ra\u0111aju djecu i dinamike tr\u017ei\u0161ta rada stoji izravna veza.<\/p>\n

E sad, nisu oni uvijek htjeli vi\u0161e djece. U mnogim slu\u010dajevima, kada su djeca koju su rodile zahtijevala vi\u0161e nego \u0161to je kapitalisti\u010dka klasa bila voljna dopusti, tra\u017eili su sterilizaciju \u017eena. Me\u0111utim, problem je uvijek bio u \u017eelji da se kontrolira \u017eensko tijelo, u smislu tr\u017ei\u0161ta rada kao i u smislu discipline i odnosa izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca.<\/p>\n

Kako nas je feministi\u010dki pokret nau\u010dio, prva prepreka na koju \u017eena nailazi kada \u017eeli zapo\u010deti borbu \u010desto nije neposredno dr\u017eava, ve\u0107 mu\u0161karac u njenoj obitelji. Za dr\u017eavu je, tako, vrlo korisno i produktivno da mu\u0161karci imaju ovu mo\u0107 nad \u017eenama i ra\u0111anjem. Seksualnost je sastavni dio njihovog mehanizma nadgledanja i kontroliranja \u017eena. Sada imamo tu situaciju u kojoj, s jedne strane, desnica sponzorira svaku vojnu kampanju koja desetkuje broj djece diljem svijeta, dok s druge strane vr\u0161i sje\u010du slu\u017ebi koje bi djeci i obiteljima omogu\u0107ile napredak, \u0161to vodi konstantnom porastu stope smrtnosti dojen\u010dadi.<\/p>\n

Pri tome, kako licemjerje nema granice, poku\u0161avaju nam objasniti da je na\u0161a odgovornost ako su djeca koju nosimo u na\u0161oj maternici ro\u0111ena nezdrava. Suo\u010dene smo s vrlo kompleksnim setom disciplinskih ciljeva koji sije\u010de kroz kontrolu nad na\u0161im tijelima.<\/p>\n

Studentski dug<\/strong><\/p>\n

Znam da si ve\u0107 govorila o tome na koji na\u010din obrazovanje okuplja ovu dugotrajnu putanju “\u0161tednje”, privatizacije i dugova. Mo\u017ee\u0161 li nam to pojasniti?<\/em><\/p>\n

-To je sramota, jer obrazovanje ne bi trebalo biti ne\u0161to \u0161to se prodaje i kupuje. Sada, zapravo, imamo pokret protiv dugova koji se \u0161iri zemljom, pokrenut tijekom pro\u0161le godine. To je vrlo va\u017eno jer kao glavni problem postavlja upravo \u010dinjenicu da je taj dug nelegitiman.<\/p>\n

Dug ne bi trebalo pla\u0107ati jer potje\u010de iz neopravdane politike koja u su\u0161tini ka\u017ee da mo\u017ee\u0161 kupovati i prodavati ideje; kupuje\u0161 i prodaje\u0161 obrazovanje. Ako si student, ka\u017eu ti da nema\u0161 budu\u0107nost ako nema\u0161 obrazovanje. Ovdje imamo posla s prevarom. Od u\u010denika se tra\u017ei da u\u010dine ne\u0161to sasvim nemogu\u0107e. Obrazovanje ne bi trebalo biti roba – ne\u0161to \u0161to mo\u017ee\u0161 staviti na kasu kao pastu za zube.<\/p>\n

Pri\u010da\u0161 o studentskom dugu; ja sam tako\u0111er mislila i na razinu duga na kreditnim karticama koji optere\u0107uje radni\u010dku klasu jer su poslodavci sve nevoljniji pregovarati o uvjetima koji \u0107e narodu omogu\u0107iti pre\u017eivljavanje.<\/p>\n

-Pokret je u New Yorku nastao borbom u\u010denika protiv duga. To je i dalje aktualno, ali je postalo dio \u0161ireg pokreta koji se danas bori protiv duga kao instrumenta discipliniranja. Vidimo da je sve \u010de\u0161\u0107e slu\u010daj da dug postaje alat za eksploataciju ljudi i sredstvo putem kojeg kapitalisti\u010dka klasa akumulira bogatstvo.<\/p>\n

Imamo \u0161iroki front, jer kad ljude eksploatira\u0161 kao du\u017enike prije nego kao radnike, rije\u010d je o posve druga\u010dijoj vrsti odnosa. Rad koji je tu uklju\u010den postaje nevidljiv. Odnos eksploatacije postaje vidljiv.<\/p>\n

Oblik pokreta koji \u0107e do\u0107i<\/strong><\/p>\n

Kako vidi\u0161, ili bi voljela da vidi\u0161, odgovor na to?<\/em><\/p>\n

-Voljela bih vidjeti novi, \u0161iroko utemeljeni, masovni, \u017eenski pokret, jer bi mobilizirao oko problema reprodukcije. Voljela bih vidjeti pokret koji vra\u0107a masovnu borbu na taj teren i povezuje sve ove razli\u010dite frontove. Tako da one koje rade u ku\u0107anstvu ne budu izolirane i da se ru\u0161e zidovi izme\u0111u doma i zajednice, doma i susjedstva. Tek tada mo\u017eemo po\u010deti razmi\u0161ljati o kolektivnijem na\u010dinu na\u0161e reprodukcije, jer kad ima\u0161 nekoga tko nije samodostatan, ili ima malu djecu, ne mo\u017ee\u0161 o\u010dekivati da se uhvate u ko\u0161tac s reprodukcijom, osim po preskupoj cijeni.<\/p>\n

\u0160to je to\u010dno “commoning”? Koje imamo modele za one koji poku\u0161avaju stvoriti vi\u0161e “commoninga”?<\/em><\/p>\n

-Neki od modela commoninga dolaze nam iz zemalja Latinske Amerike i Afrike, koje su bile podvrgnute vrlo razaraju\u0107im procesima ekonomske liberalizacije tijekom ‘80-ih godina, kada su mnoge zajednice ostale u potpunosti bez pristupa novcu i zemlji. \u017dene su se, zato, po\u010dele okupljati i kolektivno organizirati iz potrebe: uspostaviti narodne kuhinje, da zajedno kupuju, zajedno kuhaju – slamaju\u0107i tu podjelu izme\u0111u doma i susjedstva.<\/p>\n

Druge \u017eene su istovremeno po\u010dele zajedno baviti se poljoprivredom, tako\u0111er slamaju\u0107i razdvojenost sela i grada. Tako je, kao odgovor na krizu, do\u0161lo do velikog pomaka prema kolektivizaciji reprodukcije.<\/p>\n

Ovo se sada doga\u0111a u SAD-u. Na primjer, vrlo je interesantna proliferacija solidarnih ekonomija. Imamo na stotine ‘vremenskih banki’ putem kojih ljudi me\u0111usobno dijele usluge: ja \u0107u se za tebe toliko i toliko sati bavim \u0161i\u0161anjem, a ti za te sate mo\u017ee\u0161 me, na primjer, nau\u010diti kako da koristim radio. Ovo su vrlo va\u017eni znaci novog oblika dru\u0161tvenosti i nove ekonomije u nastanku.<\/p>\n

Mislim da Occupy pokret sadr\u017ei dva elementa: politi\u010dnost i dru\u0161tvenost – \u017eelju za zajedni\u0161tvom, \u017eelju za razmjenom, organiziranjem kuhanja, \u010di\u0161\u0107enja i dijeljenja prostora. Kre\u0107e se u tom pravcu.<\/p>\n

Marks21<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Silvia Federici: Dr\u017eava je oduvijek poku\u0161avala kontrolirati \u017eenska tijela zato \u0161to su ona nosioci za proizvodnju radnika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-114323","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114323","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=114323"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114323\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=114323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=114323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=114323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}