{"id":114252,"date":"2013-05-22T12:08:04","date_gmt":"2013-05-22T10:08:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=114252"},"modified":"2013-05-22T12:08:04","modified_gmt":"2013-05-22T10:08:04","slug":"cinjenice-o-probavi-koje-niste-znali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2013\/05\/22\/cinjenice-o-probavi-koje-niste-znali\/","title":{"rendered":"\u010cinjenice o probavi koje niste znali"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Probava nije posebno zabavna tema osim onima koji imaju problema s njom ili stru\u010dnjacima koji je prou\u010davaju. No najnovija otkri\u0107a pokazuju da postoje vrlo zanimljive stvari vezane uz \u010ditav probavni proces za koje vjerojatno ne znate. Donosimo vam nekoliko zanimljivih \u010dinjenica koje \u0107e vas zasigurno iznenaditi.<\/p>\n

I nos ima va\u017enu ulogu u procesu jedenja<\/p>\n

Kada biste mogli odbaciti svoj jezik, primijetili biste da jo\u0161 osje\u0107ate okus onoga \u0161to jedete. Njuh ima va\u017enu ulogu u ku\u0161anju i osje\u0107anju hrane jer na\u0161 mozak procesuira mirise hrane koju konzumiramo. Ako \u017eelite do\u017eivjeti slo\u017eenije okuse, poslu\u017eite se trikom vinskih znalaca \u2013 dr\u017eite hranu u ustima ne\u0161to dulje nego obi\u010dno i potom izdahnite kroz nos tako da svi okusi pro\u0111u kroz unutarnje nosnice. I sami \u0107ete vidjeti da mo\u017eete osjetiti okuse nosom.<\/p>\n

I u\u0161i ‘jedu’<\/p>\n

Naravno, u\u0161i ne mogu osje\u0107ati okuse, ali svakako pridonose stvaranju slike o okusu u va\u0161em mozgu. To je iznimno va\u017eno. Znate li kad vidite lijepo pe\u010denje? Vjerojatno odmah pomislite kako je hrskavo. Mozak pamti ta fina iskustva kad ste \u017evakali hranu, a uho je \u010dulo hrskanje. Upravo zato i u\u0161i imaju va\u017enu ulogu u u\u017eivanju u hrani.<\/p>\n

Vjetrovi nisu tako stra\u0161ni<\/p>\n

Vjeruje se da nadutost i vjetrovi nakon obroka nisu pozitivna stvar. No najnovija istra\u017eivanja pokazuju da takve pojave, naravno, ako nisu pretjerane, zapravo i nisu lo\u0161a stvar. Naime, ako se nadutost pojavljuje u maloj koli\u010dini, a posljedi\u010dno tomu i pu\u0161tanje vjetrova, to je znak da probava radi svoj posao te da je ne trebate poticati lijekovima. No budite oprezni \u2013 ako ste napuhnuti nakon svakog obroka, to mo\u017ee biti znak nekih ozbiljnih problema, ali i znak da ste alergi\u010dni na odre\u0111enu hranu.<\/p>\n

Glad ne pove\u0107ava koli\u010dinu sline u na\u0161im ustima<\/p>\n

Ve\u0107 se dugo vremena vjeruje da glad u na\u0161im ustima pove\u0107ava proizvodnju sline. No to i nije ba\u0161 tako. Kako pokazuje harvardsko istra\u017eivanje, pove\u0107ana koli\u010dina sline javlja se tek kad po\u010dnemo \u017evakati hranu. Harvardski znanstvenici tijekom istra\u017eivanja stavili su pred gladne ljude pune tanjure hrane, ali nije uo\u010dena pove\u0107ana proizvodnja sline u ustima, ali jest kada su po\u010deli jesti.<\/p>\n

Slina kao sredstvo za \u010di\u0161\u0107enje<\/p>\n

Priznajte, zasigurno ste barem jednom u \u017eivotu poku\u0161ali skinuti mrlju s odje\u0107e uz pomo\u0107 vlastite sline dok vas nitko ne gleda\u2026 I to vam je bio pametan potez jer ljudska slina sadr\u017eava enzime koji doista mogu pomo\u0107i u \u010di\u0161\u0107enju nekih mrlja. Naravno, za one tvrdokorne trebat \u0107e vam sna\u017enija sredstva za \u010di\u0161\u0107enje.<\/p>\n

tportal.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Probava nije posebno zabavna tema osim onima koji imaju problema s njom ili stru\u010dnjacima koji je prou\u010davaju. No najnovija otkri\u0107a pokazuju da postoje vrlo zanimljive stvari vezane uz \u010ditav probavni proces za koje vjerojatno ne znate. Donosimo vam nekoliko zanimljivih \u010dinjenica koje \u0107e vas zasigurno iznenaditi. I nos ima va\u017enu ulogu u procesu jedenja Kada […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":114125,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-114252","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114252","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=114252"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/114252\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/114125"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=114252"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=114252"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=114252"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}